nedjelja, 30. rujna 2012.

HDZ UNIŠTIO POLJOPRIVREDNU I TVORNIČKU PROIZVODNJU NA PODRUČJU VUKŠIĆA


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

 

 

 HDZ UNIŠTIO POLJOPRIVREDNU I TVORNIČKU PROIZVODNJU NA  PODRUČJU VUKŠIĆA



 

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VUKŠIĆ


PZ VUKŠIĆ- rezervoari kapaciteta  svaki po 50 vagona te više desetaka manjih Inox rezervoara kapaciteta 5 vagona opljačkani i odneseni. Fotografirano prije pljačke, 2010. godine.

Posljedice pljačke i uništenja gospodarskih subjekata su teške, a naročito se to odnosi na poljoprivrednu zadrugu Vukšić u mjestu Vukšić kod Benkovca

 

Poljoprivredna zadruga je osnovana 1945. godine po tadašnjim propisima. Ista je bila nositelj razvoja na području Vukšića i okolnih mjesta. Bila je uzor zadrugarstva u Zadarskoj županiji, a imala je 1990. godine 363 djelatnika. Od toga 198 zaposlenih u Poljoprivrednoj zadruzi Vukšić, a 165 u njezinu konfekcijskom pogonu - tvornici modne konfekcije. U Poljoprivrednoj zadruzi su bili zaposleni pretežito mještani Vukšića, Lišana Ostrovičkih, Bulića, Lepura, Provića, Stankovaca, Crljenika, Velima, Budaka, Banjevaca i dr.

 

U poslovanju kao poljoprivredna zadruga bila je jedna od gospodarstveno najvećih i najačih u Hrvatskoj.

 

Obnova Poljoprivredne zadruge je uspješno započela i nakon završetka Domovinskog rata 1995. godine, ali je zaustavljena zbog neurednog poslovanja bivšeg direktora Marka Nakića, zvanog Žućo, protiv kojega je bila pokrenuta i istraga na Županijskom sudu u Zadru. Kod obnove nadležne institucije trebaju izvršiti provjeru koliko je PZ Vukšić od države dobila sredstava za obnovu za štetu nastalu na objektima zadruge tijekom srpske agresija i gdje su sredstva.

Vukšićani su godinama stvarali PZ Vukšić, a nakon VRA Oluja kriminalne skupine su preko isceniranog i izmišljenog stečaja otuđile vrijednu imovinu. Zadruga je mogla uredno poslovati i bez objekata u Vukšiću jer je već ranije imala u vlasništvu poslovne objekte u Stankovcima, Zadru i dr., dok se ne obnove postojeći objekti u Vukšiću.

 

Nakon toga, više od 15 godina od završetka rata, zadruga odlazi u stečaj koji traje do danas.

Prvi stečajni upravitelj zadruge je bio Davorko Radić koji nije zaštitio imovinu zadruge, a sadašnji stečajni upravitelj Edvin Šimunov također nije našao rješenje da se pokrene proizvodnja, već ju je prepustio kriminalnim skupinama da je opljačkaju.

PZ Vukšić je posjedovala modernu vinariju kapaciteta 800-900 vagona za proizvodnju vina, čija je imovina nedavno u stečaju likvidirana. Mještani Vukšića su strašno ogorčeni, nervozni i  nezadovoljni provođenjem stečaja nad imovinom PZ Vukšića.

 

Umjesto da se pokrene proizvodnja, tijekom 2011. godine neke kriminalne skupine došle su u vinski podrum u Vukšić gdje su razmontirali, odnijeli i opljačkali 3 velika Inox rezervoara kapaciteta  svaki po 50 vagona te više desetaka manjih Inox rezervoara kapaciteta 5 vagona, razne centrifugalne pumpe, muljače, prese, kotlove, transportne trake i drugo, a sve to u vrijednosti više milijuna kuna. Nadležne institucije još nisu reagirale na navedenu pljačku.

 

U svom sastavu PZ Vukšić je imao 52 prodavaonice mješovite robe na području čitave Hrvatske i više ugostiteljskih objekata.

 

PZ Vukšić je sam izgradio i prostor površine 150 m2 za poštanski ured u kojem je bila postavljena telefonska centrala s 240 priključaka. Poslovni prostor za poštu nakon rata nije obnovljen te je sada devastiran.

 

Zbog dobrog poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i trgovačkoj djelatnosti PZ Vukšić se razvijao te je krajem 80-godina prošlog stoljeća  izgradio tvornicu modne konfekcije u Vukšiću  u kojoj je bila zaposlena pretežito ženska radna snaga od oko 165 radnica. U tvornici su se šivale traperice, košulje, majice te hrvatske zastave i dr.

 

Također, PZ Vukšić je izgradio i servis za popravak svih poljoprivrednih strojeva, a koji bi obuhvaćao servisiranje poljoprivrednih strojeva u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji.

 

Imao je i više skladišta za građevinski materijal, prehranu, repromaterijal i dr.

 

PZ  Vukšić, pripremila je i gospodarstvenu projektnu investicijsku dokumentaciju za izgradnju Industrijskog pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda (prerada voća i povrća, konzerviranje voća i povrća, prerada mlijeka i mliječnih prerađevina), ali je projekt zastao zbog bombardiranja mjesta Vukšić kada su znatno oštećeni objekti poljoprivredne zadruge.



PZ Vukšić je jedan i od osnivača Komercijalne banke Zadar koja je u prosincu 1989. godine bila registrirana kao dioničko društvo pod nazivom  Dalmatinska banka d.d. Sada je u stranom vlasništvu pod nazivom OTP banka.

 

Početkom agresije na RH, PZ Vukšić je zbog postojećih kapaciteta imala značajnu ulogu za logističku podršku hrvatske policije i vojske. Osim objekata u Vukšiću zadruga je dala na korištenje poslovne objekte i u Stankovcima gdje je bila otvorena Ispostava policijske postaje i Povjerenstvo Vlade RH za općinu Benkovac. 

 

Navedenu tvornicu u Vukšiću, servis i veliko skladište je u stečaju kupio privatni poduzetnik Šime Nimac iz Lišana Ostrovičkih, vlasnik poduzeća Đimica d.o.o. Zadarski list, 28. veljače 2011. godine objavio je tekst pod naslovom Osam zadarskih tvrtki na sudu zbog neplaćanja naknade za šume. Zbog neplaćanja  zakonom propisane naknade  za općekorisne funkcije šuma  (OKFŠ) na Trgovačkom sudu  u Zadru u ovršnom postupku s  Hrvatskim šumama našlo se  ukupno osam zadarskih tvrtki  među kojima je i poduzeće Đimica d.o.o.

Nimac objekte drži zatvorene bez namjere da pokrene proizvodnju. Drži ih za daljnje mešetarenje, to jest za  preprodaju. Nadležne institucije bi trebale utvrditi je li ih uopće kupio i po kojoj «simboličnoj» cijeni. Gdje je uplatnica iz koje je vidljivo da su uplaćena sredstava za tvornicu, servis i skladište? Na isti način je prije nekoliko godina kupio u stečaju zgradu bivšeg društvenog poduzeća Promet u Benkovcu koju je preprodao HEP-u za nekoliko milijuna kuna. Stečajni upravitelj Prometa je bio gore navedeni Davorko Radić, a zamjenik predsjednika nadzornog odbora Prometa d.d. Benkovac bio je Branko Kutija, sadašnji gradonačelnik grada Benkovac i saborski zastupnik, od 1997. do 2009. godine. Subjekt je ugašen 2009. godine. Prodani objekt u Benkovcu HEP-u mogao bi biti novi slučaj «Planinska».

U ime reda iste treba lustrirati i konfiscirati im imovinu koju su ugrabili.

PZ Vukšić je imao i izgrađen veliki stambeno-poslovni centar u Stankovcima oko 3200 m2 u kojemu je bila samoposluga, ugostiteljski objekt, banka i nekoliko stanova, a koji je prodan zadarskom Soniku za samo oko 150.000,00 eura. Osim navedenog, prodana je velika samoposluga u Zadru za oko 70.000,00 eura.
Samoposlugu u Vukšiću kupilo  je također poduzeće Sonik iz Zadra i dr.

Vlastodršci grada Benkovca i Zadarske županije više od 15 godina nisu pokazivali nikakav interes za obnovu Poljoprivredne zadruge Vukšić te su pridonosili da se ne obnovi gospodarstvo na području Vukšića.

Pojedine općine koje su susjedstvu mjesta Vukšić udaljene pet šet kilometara kao što su Stankovci pa i sam grad Benkovac osnovali su poslovne zone te nekontrolirano ulupali velika novčana sredstva države u kojima nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon, već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih.  U Vukšiću već postoji infrastruktura (industrijska struja i dr.) i objekti te su mogli otvoriti nekoliko proizvodnih pogona i ne bi na području Benkovca i Stankovaca bilo nezaposlenih.

Sada je u gradu Benkovcu i općini Stankovci nezaposleno ukupno 464 osoba te imaju jednu od većih stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji.


 

Poslano

1.    Predsjedniku Hrvatske
2.    Vladi Republike Hrvatske
3.    Ministarstvu financija RH
4.    Ministarstvu poljoprivrede RH
5.    Ministarstvu unutarnjih  poslova RH
6.    Državnom odvjetništvu RH
7.    USKOK-u

 

 

U Vukšiću, 30. rujna 2012. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA  
PODRUŽNICA BENKOVAC

petak, 28. rujna 2012.

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VUKŠIĆ


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

 

 

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VUKŠIĆ


 UNIŠTENJE POLJOPRIVREDNE I TVORNIČKE PROIZVODNJE NA  PODRUČJU VUKŠIĆA

PZ VUKŠIĆ- rezervoari kapaciteta  svaki po 50 vagona te više desetaka manjih Inox rezervoara kapaciteta 5 vagona opljačkani i odneseni. Fotografirano prije pljačke, 2010. godine.

Posljedice pljačke i uništenja gospodarskih subjekata su teške, a naročito se to odnosi na poljoprivrednu zadrugu Vukšić u mjestu Vukšić kod Benkovca

 

Poljoprivredna zadruga je osnovana 1945. godine po tadašnjim propisima. Ista je bila nositelj razvoja na području Vukšića i okolnih mjesta. Bila je uzor zadrugarstva u Zadarskoj županiji, a imala je 1990. godine 363 djelatnika. Od toga 198 zaposlenih u Poljoprivrednoj zadruzi Vukšić, a 165 u njezinu konfekcijskom pogonu - tvornici modne konfekcije. U Poljoprivrednoj zadruzi su bili zaposleni pretežito mještani Vukšića, Lišana Ostrovičkih, Bulića, Lepura, Provića, Stankovaca, Crljenika, Velima, Budaka, Banjevaca i dr.

 

U poslovanju kao poljoprivredna zadruga bila je jedna od gospodarstveno najvećih i najačih u Hrvatskoj.

 

Obnova Poljoprivredne zadruge je uspješno započela i nakon završetka Domovinskog rata 1995. godine, ali je zaustavljena zbog neurednog poslovanja bivšeg direktora Marka Nakića, zvanog Žućo, protiv kojega je bila pokrenuta i istraga na Županijskom sudu u Zadru. Kod obnove nadležne institucije trebaju izvršiti provjeru koliko je PZ Vukšić od države dobila sredstava za obnovu za štetu nastalu na objektima zadruge tijekom srpske agresija i gdje su sredstva.

Vukšićani su godinama stvarali PZ Vukšić, a nakon VRA Oluja kriminalne skupine su preko isceniranog i izmišljenog stečaja otuđile vrijednu imovinu. Zadruga je mogla uredno poslovati i bez objekata u Vukšiću jer je već ranije imala u vlasništvu poslovne objekte u Stankovcima, Zadru i dr., dok se ne obnove postojeći objekti u Vukšiću.

 

Nakon toga, više od 15 godina od završetka rata, zadruga odlazi u stečaj koji traje do danas.

Prvi stečajni upravitelj zadruge je bio Davorko Radić koji nije zaštitio imovinu zadruge, a sadašnji stečajni upravitelj Edvin Šimunov također nije našao rješenje da se pokrene proizvodnja, već ju je prepustio kriminalnim skupinama da je opljačkaju.

PZ Vukšić je posjedovala modernu vinariju kapaciteta 800-900 vagona za proizvodnju vina, čija je imovina nedavno u stečaju likvidirana. Mještani Vukšića su strašno ogorčeni, nervozni i  nezadovoljni provođenjem stečaja nad imovinom PZ Vukšića.

 

Umjesto da se pokrene proizvodnja, tijekom 2011. godine neke kriminalne skupine došle su u vinski podrum u Vukšić gdje su razmontirali, odnijeli i opljačkali 3 velika Inox rezervoara kapaciteta  svaki po 50 vagona te više desetaka manjih Inox rezervoara kapaciteta 5 vagona, razne centrifugalne pumpe, muljače, prese, kotlove, transportne trake i drugo, a sve to u vrijednosti više milijuna kuna. Nadležne institucije još nisu reagirale na navedenu pljačku.

 

U svom sastavu PZ Vukšić je imao 52 prodavaonice mješovite robe na području čitave Hrvatske i više ugostiteljskih objekata.

 

PZ Vukšić je sam izgradio i prostor površine 150 m2 za poštanski ured u kojem je bila postavljena telefonska centrala s 240 priključaka. Poslovni prostor za poštu nakon rata nije obnovljen te je sada devastiran.

 

Zbog dobrog poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i trgovačkoj djelatnosti PZ Vukšić se razvijao te je krajem 80-godina prošlog stoljeća  izgradio tvornicu modne konfekcije u Vukšiću  u kojoj je bila zaposlena pretežito ženska radna snaga od oko 165 radnica. U tvornici su se šivale traperice, košulje, majice te hrvatske zastave i dr.

 

Također, PZ Vukšić je izgradio i servis za popravak svih poljoprivrednih strojeva, a koji bi obuhvaćao servisiranje poljoprivrednih strojeva u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji.

 

Imao je i više skladišta za građevinski materijal, prehranu, repromaterijal i dr.

 

PZ  Vukšić, pripremila je i gospodarstvenu projektnu investicijsku dokumentaciju za izgradnju Industrijskog pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda (prerada voća i povrća, konzerviranje voća i povrća, prerada mlijeka i mliječnih prerađevina), ali je projekt zastao zbog bombardiranja mjesta Vukšić kada su znatno oštećeni objekti poljoprivredne zadruge.



PZ Vukšić je jedan i od osnivača Komercijalne banke Zadar koja je u prosincu 1989. godine bila registrirana kao dioničko društvo pod nazivom  Dalmatinska banka d.d. Sada je u stranom vlasništvu pod nazivom OTP banka.

 

Početkom agresije na RH, PZ Vukšić je zbog postojećih kapaciteta imala značajnu ulogu za logističku podršku hrvatske policije i vojske. Osim objekata u Vukšiću zadruga je dala na korištenje poslovne objekte i u Stankovcima gdje je bila otvorena Ispostava policijske postaje i Povjerenstvo Vlade RH za općinu Benkovac. 

 

Navedenu tvornicu u Vukšiću, servis i veliko skladište je u stečaju kupio privatni poduzetnik Šime Nimac iz Lišana Ostrovičkih, vlasnik poduzeća Đimica d.o.o. Zadarski list, 28. veljače 2011. godine objavio je tekst pod naslovom Osam zadarskih tvrtki na sudu zbog neplaćanja naknade za šume. Zbog neplaćanja  zakonom propisane naknade  za općekorisne funkcije šuma  (OKFŠ) na Trgovačkom sudu  u Zadru u ovršnom postupku s  Hrvatskim šumama našlo se  ukupno osam zadarskih tvrtki  među kojima je i poduzeće Đimica d.o.o.

Nimac objekte drži zatvorene bez namjere da pokrene proizvodnju. Drži ih za daljnje mešetarenje, to jest za  preprodaju. Nadležne institucije bi trebale utvrditi je li ih uopće kupio i po kojoj «simboličnoj» cijeni. Gdje je uplatnica iz koje je vidljivo da su uplaćena sredstava za tvornicu, servis i skladište? Na isti način je prije nekoliko godina kupio u stečaju zgradu bivšeg društvenog poduzeća Promet u Benkovcu koju je preprodao HEP-u za nekoliko milijuna kuna. Stečajni upravitelj Prometa je bio gore navedeni Davorko Radić, a zamjenik predsjednika nadzornog odbora Prometa d.d. Benkovac bio je Branko Kutija, sadašnji gradonačelnik grada Benkovac i saborski zastupnik, od 1997. do 2009. godine. Subjekt je ugašen 2009. godine. Prodani objekt u Benkovcu HEP-u mogao bi biti novi slučaj «Planinska».

U ime reda iste treba lustrirati i konfiscirati im imovinu koju su ugrabili.

PZ Vukšić je imao i izgrađen veliki stambeno-poslovni centar u Stankovcima oko 3200 m2 u kojemu je bila samoposluga, ugostiteljski objekt, banka i nekoliko stanova, a koji je prodan zadarskom Soniku za samo oko 150.000,00 eura. Osim navedenog, prodana je velika samoposluga u Zadru za oko 70.000,00 eura.
Samoposlugu u Vukšiću kupilo  je također poduzeće Sonik iz Zadra i dr.

Vlastodršci grada Benkovca i Zadarske županije više od 15 godina nisu pokazivali nikakav interes za obnovu Poljoprivredne zadruge Vukšić te su pridonosili da se ne obnovi gospodarstvo na području Vukšića.

Pojedine općine koje su susjedstvu mjesta Vukšić udaljene pet šet kilometara kao što su Stankovci pa i sam grad Benkovac osnovali su poslovne zone te nekontrolirano ulupali velika novčana sredstva države u kojima nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon, već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih.  U Vukšiću već postoji infrastruktura (industrijska struja i dr.) i objekti te su mogli otvoriti nekoliko proizvodnih pogona i ne bi na području Benkovca i Stankovaca bilo nezaposlenih.

Sada je u gradu Benkovcu i općini Stankovci nezaposleno ukupno 464 osoba te imaju jednu od većih stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji.


 

Poslano

1.    Predsjedniku Hrvatske
2.    Vladi Republike Hrvatske
3.    Ministarstvu financija RH
4.    Ministarstvu poljoprivrede RH
5.    Ministarstvu unutarnjih  poslova RH
6.    Državnom odvjetništvu RH
7.    USKOK-u

 

 

U Vukšiću, 28. rujna 2012. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA  
PODRUŽNICA BENKOVAC

 

 

Tko je izdao potvrdu Željku Lončaru i ortacima, i gdje je uplatnica?


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Tko je izdao potvrdu Željku Lončaru i ortacima, i gdje je uplatnica?


Stanovnici grada Zadra često postavljaju pitanja tko je izdao potvrdu Željku Lončaru i ortacima da su postali većinski vlasnici bivše tvornice Vinilplastika Zadar, Hrvatski fond za privatizaciju ili čak banka. Pitaju se i gdje je uplatnica iz koje je vidljivo da je plaćen paket dionica s kojim su postali većinski vlasnici.


Članovi uprave koji su zaustavili proizvodnju tvornice Vinilplastika Zadar


Vinilplastika, industrija plastičnih masa u Zadru, Put Murvice 14-16
1990.g. u poduzeću sa organizacionim jedinicama bilo je uposleno 1.285 radnika.Većinski vlasnik postao je Željko Lončar i ortaci,1996.g., sadašnji zamjenik predsjednika županijskog odbora HDZ-a.
Poduzeće je bilo u stečaju i likvidirano početkom 21.st.
Tvornica je srušena i sada je u planu izgradnja stambeno poslovnih objekata.
 

Kada se ruši ekonomija, ruši se i država

Ustavne odredbe definirale su da  pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a to se odnosi i na tvornicu Vinilplastika  Zadar. Tako su bivši radnici podigli niz prijava za gospodarski kriminal i traže da se ispitaju svi članovi uprave koji su skrivili propast te tvornice za proizvodnju plastičnih masa, a ista je s organizacijskim jedinicama zapošljavala 1285 radnika. Početkom 21. stoljeća odlazi u stečaj i likvidaciju. Tvornica je srušena i sada je u planu izgradnja stambeno poslovnih objekata. Svima nam je poznato jedno - kada se ruši ekonomija, ruši se i država.

Državni ured za reviziju utvrdio je da  postupci pretvorbe i privatizacije bivšeg društvenog poduzeća Vinilplastika, Zadar, nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama. Većinski vlasnik je bio Željko Lončar i ortaci.  Isti je bio i predsjednik nadzornog odbora Vinilplastike, od 15. prosinca 1995. do 5. srpnja 1996. i od  11. kolovoza 2000. do 22. travnja 2002. i predsjednik uprave Vinilplastike, od 5. srpnja 1996. do 11. kolovoza 2000.

Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije  mali dioničari 20,6 %,  Željko Lončar i ortaci  29,0% ,  Nin elektrokommerc d.o.o.Zadar 27,4 % ,  Fond  17,6 %,  Marlera d.d. Zagreb  4,7 % ,  vlastite dionice  0,4 % i  invalidi i obitelji poginulih branitelja 0,3 %.

Revizijom je utvrđeno:

- U prosincu 1996. Željko Lončar i ortaci su s Fondom zaključili ugovor o kupnji 14 287 dionica nominalne vrijednosti 1.428.700,- DEM ili 33,3% temeljnog kapitala. Do travnja 2000. Željko Lončar i ortaci otplatili su 5 172 dionice, a 9 115 dionica ili 21,2% ukupnog broja dionica je zbog neplaćanja pripalo Fondu. Društvo Nin Elektrokomerc d.o.o. je u svibnju 2000. kupnjom steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM, što je 32,0% temeljnog kapitala Društva. Stjecanjem i otpuštanjem dionica razmjerni broj glasova stjecatelja je u skupštini Društva prešao prag  od 10,0% i 20,0%, o  čemu stjecatelji nisu obavijestili Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Navedeno nije u skladu s odredbama  članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, kojima je određeno kada fizička ili pravna osoba izravno ili putem posrednika, pribavljanjem ili otpuštanjem vrijednosnih papira
pribavi ili izgubi glasačka prava na sjednici skupštine društva, koje je registrirano u Republici Hrvatskoj kao dioničko društvo, i kada zbog toga pribavljanja ili otpuštanja, razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmaši, odnosno padne ispod jednog od sljedećih pragova:
10,0%, 20,0%, 1/3, 50,0%, 2/3 ili 70,0%, obvezna je obavijestiti izdavatelja i Komisiju u roku sedam dana.

- Društvo Nin elektrokomerc d.o.o. je  u svibnju 2000. steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM ili 32,0% dionica Društva. Ponudu za preuzimanje nije objavilo, što nije u skladu s odredbama članka 3. Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, prema kojima je pravna ili fizička osoba koja po bilo kojoj osnovi osim nasljeđivanjem stekne dionice jednog izdavatelja, a tim stjecanjem broj glasova u glavnoj skupštini izdavatelja koji joj pripada prijeđe 25,0% od ukupnog broja glasova u glavnoj skupštini izdavatelja, obvezna je u roku sedam dana od dana stjecanja objaviti ponudu za preuzimanje.


Razvojnim programom za razdoblje od  1992. do 1993. planirano je ulaganje 4.200.000,- DEM u opremu i trajna obrtna sredstva iz vlastitih i sredstava kredita. Početak proizvodnje i povećanje prihoda za oko 400,0% planirano je u 1993. Prema programu, planirano ulaganje trebalo je omogućiti devizni priljev koji će osigurati izvršavanje kreditnih obveza i omogućiti kontinuirano snabdjevanje proizvodnog ciklusa uvoznim komponentama, a u godinama nakon otplate kredita višak deviznih sredstava. Razvojni program ne sadrži sve elemente propisane odredbama Upute za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prema kojima razvojni program, između ostalog, sadrži analizu dosadašnjeg poslovanja, dinamiku realizacije razvojnog programa, cjelovito rješenje zaštite  čovjekove okoline te financijske aspekte programa.

Ciljevi planirani razvojnim programom nisu ostvareni. Nova oprema za proizvodnju PVC stolarije nabavljena je u 1998., ali proizvodnja nije značajno povećana.

Zbog prezaduženosti, nelikvidnosti i nemogućnosti financiranja tekuće proizvodnje uprava je od srpnja 1999. do prosinca 2000. izradila više prijedloga sanacije i financijske konsolidacije Društva. Programom je predviđena dokapitalizacija ulaganjem strateškog partnera ili reprogramiranje dugovanja najvećeg vjerovnika i odobravanje sanacijskog kredita. Najveći vjerovnik nije prihvatio program, nego je u veljači 2002. pokrenuo ovrhu na dospjela potraživanja. U travnju 2002.  nad Društvom je otvoren stečajni postupak koji je u tijeku. Društvo je u razdoblju od 1993. do 2002. poslovalo s gubitkom, osim u 1994. U vrijeme otvaranja stečajnog postupka gubitak iznad visine temeljnog kapitala iznosio je 10.995.652,00 kn. Broj zaposlenika je smanjen sa 146 u  1992. na 101 zaposlenika  u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.

S obzirom da je Društvo poslovalo s  gubitkom, da je zbog prezaduženosti i nesposobnosti podmirenja obveza, neprekidne blokade žiro računa od lipnja 1999., neprihvaćanja programa sanacije i financijske konsolidacije nad Društvom u travnju 2002.  otvoren stečajni postupak, nisu ostvareni ciljevi propisani odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji.


Poslano

1.    Predsjedniku Hrvatske
2.    Vladi Republike Hrvatske
3.    Ministarstvu financija RH
4.    Ministarstvu unutarnjih  poslova RH
5.    Državnom odvjetništvu RH
6.    USKOK-u


U Zadru, 28. rujna 2012. godine

        
                     

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

četvrtak, 27. rujna 2012.

FIKTIVNA PRODAJA POLJOPRIVREDNOG DOBRA LUG?


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POLIČNIK

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


FIKTIVNA PRODAJA POLJOPRIVREDNOG DOBRA LUG?




Uvidom u godišnji obračun Proračuna Zadarske županije za 1998. godinu, Službeni glasnik br. 5, od 23. srpnja 1999. godine utvrđeno je da Zadarska županija nema nikakvih prihoda od prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Iste godine (1998. godine) Zadarska županija objavila je javni natječaj u Vjesniku o prodaji državnog poljoprivrednog dobra Lug (36 hektara oranica) u općini Poličnik, a kojega je kupio Ivan Strika i koje je bilo u posjedu Farme Bokanjac, a na kojem se proizvodilo povrće.

Postavlja se pitanje je li Zadarska županija izdala Ivanu Striki  fiktivnu potvrdu da su izmirene sve obveze i da se može uknjižiti na poljoprivredno dobro Lug čime je oštećena Republika Hrvatska za više milijuna kuna. Pitanje se postavlja iz razloga što u godišnjem obračunu Proračuna Zadarske županije za 1998. godinu nema nikakvih prihoda od prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kada je i bila prodaja Poljoprivrednog dobra Lug.


Natječaj prodaje poljoprivrednog dobra Lug je bio namještaljka


Posljedice koje je izazvala vladajuća stranka u općini Poličnik na čelu s Davorom Lončarom zadnjih dvadeset godina su zapuštena i neobrađena polja, što se očituje preko ogromnog poljoprivrednog imanja Lug gdje je moglo biti zaposleno oko 100 ljudi u proizvodnji povrća i drugih poljoprivrednih kultura.

Pojedinci Hrvati su bez srama samo zbog osobnih koristi, pomoću „kumova“ u Zadarskoj županiji, kupili zemljišta s ciljem da ih preprodaju za desetke puta skuplje. Tako je u općini Poličnik Ivan Strika kupio 1998. godine ogromno imanje Lug (36 hektara oranica) koje je bilo u posjedu farme Bokanjac, a na kojem se proizvodilo povrće.
Farma Bokanjac je bila pravni sljednik bivšeg Poljoprivrednog kombinata Zadar koji je bio uzor za poljoprivrednu proizvodnju u Zadarskoj županiji, a imao je 1990. godine 1989 (tisuću devetsto osamdeset devet) zaposlenih radnika.

Prošlo je više od 15 godina od završetka rata, ali i dalje je neobrađeno poljoprivredno dobro Lug koje je u pretvorbi privatizirano pod nerazjašnjenim okolnostima. Kriminalne skupine iskorištavale su tadašnje stanje ulazi li poljoprivredno dobro Lug u pretvorbu ili ne.  U toj atmosferi vodilo ih je samo jedno: tko ugrabi više – bolje kotira.

Imovina poljoprivrednog dobra Lug je znatno umanjena što znači da su nekretnine došle u ruke određenih pojedinaca bez ikakvog pravnog temelja i da su prodavane u bescjenje. Prodaja navedenog zemljišta išla je preko Ministarstva poljoprivrede, a kupoprodajni ugovor sa Strikom potpisao je bivši župan Zadarske županije Šime Prtenjača, 1998. godine.  

Zbog navedenog «mešetarenja» sa zemljištem, Farma Bokanjac (otišla u stečaj) je tada podnijela tužbu u kojoj je tražila ništavost natječaja i ugovora o kupoprodaji. Zemljište su prodali za 2 kn/m2 iako je cijena u to vrijeme bila najmanje 6 DEM po m2.

Čitav natječaj je bio namještaljka određenih pojedinaca kojim su prekršena prava tvrtke Farma Bokanjac koja je bila pravni sljednik bivšeg  Poljoprivrednog kombinata Zadar u čijem se posjedu nalazilo i poljoprivredno imanje Lug.

Zadarska županija, na čijem je čelu bio župan Šime Prtenjača, objavila je javni natječaj u Vjesniku, želeći na taj način prikriti tu informaciju, u čemu je uspjela, što je također očito bio dio dogovorenog scenarija.

Kupac zemljišta izabran je prije raspisivanja natječaja, a Striki su elaborat izradili pojedinci iz županijskih ureda Zadarske županije. Isti su vrlo dobro znali čija se imovina nalazi na zemljištu Luga i kakva je vrijednost toga poljoprivrednog dobra, a ipak su izrežirali čitavu prodaju.

Župan Šime Prtenjača i  načelnik općine Poličnik Davor Lončar u javnosti su prezentirali da se protive prodaji navedenog državnog poljoprivrednog imanja, a u stvarnosti su bili za njegovu prodaju. Osim što su obnašali navedene funkcije, pripadali su i istoj stranci HDZ-u koja je bila vodeća stranka u Hrvatskoj, Zadarskoj županiji i općini Poličnik kada su na kriminalan način prodali poljoprivredno imanje Lug koje je i dalje neobrađeno. Isti sada, da bi zavarali javnost, prozivaju jedni druge, a Lug je i dalje u korovu.

Sve aktivnosti oko prodaje imanja Lug vodila je Komisija za davanje u zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta Zadarske županije. Općina Poličnik i Općinski odbor HDZ-a, tada na čelu s Lukom Skazlićem, slali su razne podneske Zadarskoj županiji i Ministarstvu poljoprivrede u vezi prodaje te im je Ministarstvo dalo odgovor da se o svim nejasnoćama glede navedenog predmeta obrate na suradnju navedenoj Komisiji i Uredu  za imovinsko-pravne poslove u Zadru.

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a tada je bio Šime Prtenjača. Sve su iscenirali i sada se izvlače da nitko nije kriv. Međutim, ustavne odredbe definirale su da pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a što se odnosi i na poljoprivredno imanje Lug.

Propadanje poljoprivredne proizvodnje na području općine Poličnik ekonomska je trauma što je posljedica uništenja poljoprivrednog dobra Lug, Baštica i dr. koja su trebala biti okosnica poljoprivredne proizvodnje u općini Poličnik.

Posljedica takve vladavine je velika nezaposlenost u općini  Poličnik što općinski vlastodršci žele prikriti raznim smicalicama. Sada je u općini nezaposleno 278 osoba, a od toga 24 s višom i visokom stručnom spremom te s time općina ima najveću stopu nezaposlenosti u Zadarskoj županiji.



Poslano

1.    Predsjedniku Hrvatske
2.    Vladi Republike Hrvatske
3.    Ministarstvu financija RH
4.    Ministarstvu poljoprivrede RH
5.    Ministarstvu unutarnjih  poslova RH
6.    Državnom odvjetništvu RH
7.    USKOK-u


U Poličniku, 27. rujna  2012. godine

                                    

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POLIČNIK

srijeda, 26. rujna 2012.

Vrhovni sud Republike Hrvatske : PREDMET: U OPĆINI POLIČNIK 1310 BIRAČA VIŠKA


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POLIČNIK
  

Vrhovni sud Republike Hrvatske
Ured predsjednika VSRH
10000 Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskoga 3



PREDMET: U OPĆINI  POLIČNIK  1310  BIRAČA VIŠKA

Pozivamo Vrhovni sud Republike Hrvatske da se procesuiraju svi akteri u općini Poličnik,  izborna povjerenstva i birački odbori općine Poličnik koji su namještali lokalne izbore 2009. godine i parlamentarne izbore 2011. godine u općini Poličnik preko viška birača. Općina Poličnik  ima više  birača nego stanovnika.

Općinsko  izborno povjerenstvo, 2009. godine, općine Poličnik utvrdilo je da općina Poličnik ima ukupno 4478 birača i da je glasovalo 1930 birača, od čega je bilo 1877 važećih glasova, dok je nevažećih listića bilo 53.  Prema popisu stanovništva 2001. godine općina Poličnik imala je 4664 stanovnika, a od toga osoba mlađih od 18 godina 1244 ili 28,05 %.
Dakle, općina Poličnik imala je 2009. godine 1058 birača viška.

Izborno povjerenstvo općine Poličnik za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, 2011. godine, utvrdilo je da općina ima 4514 birača. Ukupno je glasovalo 2370 birača, od čega je bilo 2280 važećih, dok je nevažećih listića bilo 90. Prema popisu stanovništva 2011. godine općina Poličnik imala je 4448 stanovnika, a ako odbijemo osobe mlađe od 18 godina, ispada da je općina Poličnik 2011. godine imala 1310 birača viška. Postavljamo pitanje tko može dobiti ovakve izbore s ovolikim brojem viška birača samo u jednoj maloj općini, a gdje su druge općine, gradovi i županije u RH.

U općini Poličnik je zamjećen i veliki postotak nevažećih listića.

Na sljedeći se način namještaju izbori u općini Poličnik:

1. Po pojedinim naseljima netko drugi glasa u ime ljudi koji su u inozemstvu ili u ime građana koji ne izlaze na izbore. Ubaci se više zaokruženih listića za određene osobe koje uopće ne izlaze na izbore.

2. Na dan izbora kontroliraju se  biračka mjesta i listići, a kada se biračka mjesta zatvore, preko određenih skupina kontroliraju i brojenje glasova te podmeću da bude i nevažećih listića. Kod brojenja glasova odlučuju tko će proći, a tko ne.

3. Županijsko, gradsko i općinsko izborno povjerenstvo oglušuje se na nepravilnosti ili ne želi vidjeti. Pojedini predsjednici Županijskih i Općinskih sudova u funkciji su pretežito takvih radnji iz razloga što su politički imenovani na takve funkcije.


Poslano

1.  Vrhovnom sudu Republike Hrvatske



Poličnik, 21. rujna 2012. godine



Goran Marinović
predsjednik podružnice SHZ-a Poličnik

utorak, 25. rujna 2012.

Natječaj prodaje poljoprivrednog dobra Lug je bio namještaljka


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POLIČNIK

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Natječaj prodaje poljoprivrednog dobra Lug je bio namještaljka



Poljoprivredno dobro Lug

Posljedice koje je izazvala vladajuća stranka u općini Poličnik na čelu s Davorom Lončarom zadnjih dvadeset godina su zapuštena i neobrađena polja, što se očituje preko ogromnog poljoprivrednog imanja Lug gdje je moglo biti zaposleno oko 100 ljudi u proizvodnji povrća i drugih poljoprivrednih kultura.

Pojedinci Hrvati su bez srama samo zbog osobnih koristi, pomoću „kumova“ u Zadarskoj županiji, kupili zemljišta s ciljem da ih preprodaju za desetke puta skuplje. Tako je u općini Poličnik Ivan Strika kupio 1998. godine ogromno imanje Lug (36 hektara oranica) koje je bilo u posjedu farme Bokanjac, a na kojem se proizvodilo povrće.

Farma Bokanjac je bila pravni sljednik bivšeg Poljoprivrednog kombinata Zadar koji je bio uzor za poljoprivrednu proizvodnju u Zadarskoj županiji, a imao je 1990. godine 1989 (tisuću devetsto osamdeset devet) zaposlenih radnika.

Prošlo je više od 15 godina od završetka rata, ali i dalje je neobrađeno poljoprivredno dobro Lug koje je u pretvorbi privatizirano pod nerazjašnjenim okolnostima. Kriminalne skupine iskorištavale su tadašnje stanje ulazi li poljoprivredno dobro Lug u pretvorbu ili ne.  U toj atmosferi vodilo ih je samo jedno: tko ugrabi više – bolje kotira.

Imovina poljoprivrednog dobra Lug je znatno umanjena što znači da su nekretnine došle u ruke određenih pojedinaca bez ikakvog pravnog temelja i da su prodavane u bescjenje. Prodaja navedenog zemljišta išla je preko Ministarstva poljoprivrede, a kupoprodajni ugovor sa Strikom potpisao je bivši župan Zadarske županije Šime Prtenjača, 1998. godine.  

Zbog navedenog «mešetarenja» sa zemljištem, Farma Bokanjac (otišla u stečaj) je tada podnijela tužbu u kojoj je tražila ništavost natječaja i ugovora o kupoprodaji. Zemljište su prodali za 2 kn/m2 iako je cijena u to vrijeme bila najmanje 6 DEM po m2.

Čitav natječaj je bio namještaljka određenih pojedinaca kojim su prekršena prava tvrtke Farma Bokanjac koja je bila pravni sljednik bivšeg  Poljoprivrednog kombinata Zadar u čijem se posjedu nalazilo i poljoprivredno imanje Lug.

Zadarska županija, na čijem je čelu bio župan Šime Prtenjača, objavila je javni natječaj u Vjesniku, želeći na taj način prikriti tu informaciju, u čemu je uspjela, što je također očito bio dio dogovorenog scenarija.

Kupac zemljišta izabran je prije raspisivanja natječaja, a Striki su elaborat izradili pojedinci iz županijskih ureda Zadarske županije. Isti su vrlo dobro znali čija se imovina nalazi na zemljištu Luga i kakva je vrijednost toga poljoprivrednog dobra, a ipak su izrežirali čitavu prodaju.

Župan Šime Prtenjača i  načelnik općine Poličnik Davor Lončar u javnosti su prezentirali da se protive prodaji navedenog državnog poljoprivrednog imanja, a u stvarnosti su bili za njegovu prodaju. Osim što su obnašali navedene funkcije, pripadali su i istoj stranci HDZ-u koja je bila vodeća stranka u Hrvatskoj, Zadarskoj županiji i općini Poličnik kada su na kriminalan način prodali poljoprivredno imanje Lug koje je i dalje neobrađeno. Isti sada, da bi zavarali javnost, prozivaju jedni druge, a Lug je i dalje u korovu.

Sve aktivnosti oko prodaje imanja Lug vodila je Komisija za davanje u zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta Zadarske županije. Općina Poličnik i Općinski odbor HDZ-a, tada na čelu s Lukom Skazlićem, slali su razne podneske Zadarskoj županiji i Ministarstvu poljoprivrede u vezi prodaje te im je Ministarstvo dalo odgovor da se o svim nejasnoćama glede navedenog predmeta obrate na suradnju navedenoj Komisiji i Uredu  za imovinsko-pravne poslove u Zadru.

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a tada je bio Šime Prtenjača. Sve su iscenirali i sada se izvlače da nitko nije kriv. Međutim, ustavne odredbe definirale su da pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a što se odnosi i na poljoprivredno imanje Lug.

Propadanje poljoprivredne proizvodnje na području općine Poličnik ekonomska je trauma što je posljedica uništenja poljoprivrednog dobra Lug, Baštica i dr. koja su trebala biti okosnica poljoprivredne proizvodnje u općini Poličnik.

Posljedica takve vladavine je velika nezaposlenost u općini  Poličnik što općinski vlastodršci žele prikriti raznim smicalicama. Sada je u općini nezaposleno 278 osoba, a od toga 24 s višom i visokom stručnom spremom te s time općina ima najveću stopu nezaposlenosti u Zadarskoj županiji.

Zadarska županija, na čijem je čelu bio župan Šime Prtenjača, objavila je javni natječaj u Vjesniku, želeći na taj način prikriti tu informaciju, u čemu je uspjela, što je također očito bio dio dogovorenog scenarija.


Poslano

1.    Predsjedniku Hrvatske
2.    Vladi Republike Hrvatske
3.    Ministarstvu poljoprivrede
4.    Ministarstvu unutarnjih  poslova RH
5.    Državnom odvjetništvu RH
6.    USKOK-u


U Poličniku, 25. rujna  2012. godine

                                    

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POLIČNIK