PRISILJAVANJE PRAVIH VLASNIKA-OSNIVAČA-DIONIČARA NA PRODAJU OSNIVAČKIH DIONICA DALMATINSKOJ BANCI ZADAR (OTP banka)

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

PRISILJAVANJE PRAVIH VLASNIKA-OSNIVAČA-DIONIČARA NA PRODAJU OSNIVAČKIH DIONICA DALMATINSKOJ BANCI ZADAR (OTP banka)

http://www.zadarskilist.hr/clanci/19072012/tko-je-1995-godine-u-dalmatinskoj-banci-prisvojio-drzavne-milijune

Nezakonita pretvorba i privatizacija Dalmatinske banke d.d. Zadar

 

Još sredinom 2001. godine zadarsko poduzeće Vodovod d.o.o. podnijelo je Državnom uredu za reviziju zahtjev za pokretanje postupka revizije pretvorbe i privatizacije Dalmatinske banke d.d. Zadar. Dana 23. srpnja 2001. pismo sa popratnom dokumentacijom Državnom uredu za reviziju uputio je direktor Vodovoda d.o.o. iz Zadra Ante Kale.

,,Sukladno ovlaštenju iz članka 11. stavak 1., točka 1., Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije kao dioničari Dalmatinske banke d.d. Zadar, predlažemo pokretanje revizije pretvorbe i privatizacije navdene banke. Po našem mišljenju propust je učinjen u postupku prodaje, jer smo po Statutu imali prednost kod kupnje dionica". Ovom je pismu direktora Vodovda d.o.o. iz Zadra, priložen i cjeloviti zahtjev naslovljen ,,Poništenje protuzakonite kupoprodaje dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar, traži se".

Zahtjev je još 23. lipnja 1995. godine upućen iz poduzeća Vodovodi Sjeverne Dalmacije Zadar javnom pravobranitelju RH, Narodnoj banci Hrvatske, Fondu za privatizaciju RH, Financijskoj policiji u Zadru, Županijskom državnom odvjetniku u Zadru, Trgovačkom sudu u Splitu.

Zahtjev Upravnog odbora Vodovoda sjeverne Dalmacije ,,Upravni odbor JP Vodovodi sjeverne Dalmacije Zadar je na svojoj sjednici od 21. lipnja 1995. razmatrao i donio Odluku o pokretanju zahtjeva za poništenje protuzakonite kupoprodaje dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar.

U tijeku smo mngobrojnih pretvorbi i privatizacija koje se provode u našoj domovini. Pozdravljamo sve one koje se provode u duhu zakona i koje su od interesa za našu zemlju. Pretvorba, odnosno privatizacija koja se provodi u Dalmatinskoj banci d.d. Zadar u suprotnosti je sa zakonom. Ovo poduzeće je sa svojih 327 dionica suosnivač i suvlasnik te banke i zainteresirano je za promet odnosno kupnju dionica banke o čemu je čak i odlukom br. 344/95 od 31. siječnja ove godine u formi dopisa i obavijestila banku o tom svom interesu.

Postupak otkupa i prodaje dionica banka je provodila izričito u suprotnosti sa odredbama svojeg Statuta, suprotno pravima i interesima svojih dioničara, a gdje izričito stoji da dioničar kada namjerava prodati svoje dionice to čini preko banke, a banka o tome izvješćuje dioničare koji stječu pravo prvokupa dionica, što nije učinjeno iako je na ovakav način otkupljeno radi prodaje tisuće dionica od mnogih dioničara.

Dionce su od dosadašnjih dioničara otkupljivane po cijeni određenoj od strane banke i zatvarani dospjeli i nedospjeli krediti, dakle bez tržišne valorizacije stvarne cijene i daleko ispod knjigvodstvene vrijednosti, zbog čega nije poštivan ni Zakon o obveznim odnosima.

Kao što se vidi banka je u ponovljenim slučajevima prekršila materijalno pravo dioničara, nanijela nam štetu i nije poštivaa zakone u postupku prijenosa odnosno prodaje dionica, i što smo mi kao dioničari o tome doznali iz dnevnog tiska i materijala dobivenih za skupštinu dioničara koja se je održala 5. lipnja 1995.

Kada je riječ o skupštini dioničara, ne možemo a da ne spomenemo sam način i rok sazivanja iste, postupak i procduru glasovanja prije, odnosno za vrijeme održavanja Skupštine. I to dosta govori o brizi i
zainteresiranosti banke za veliki dio svojih dioničara.

Zbog naprijed navedenog, naš predstavnik, direktor Ante Kale, je na sve te propuste i nezakonitosti upozorio nazočne na samoj Skpštini banke, a u ime komunalnih poduzeća Zadra. U očekivanju da ćete detaljno prekontrolirati dosadašnji rad, ponašanje i poslovanje Dalmatinske banke d.d. Zadar u okviru svojih nadležnosti - prava i obveza poduzeti adekvatne radnje, primjeniti zakonske odrednice i donijeti rješenje o poništenju dosadašnjeg nezakonitog postupka provedenog otkupa i prodaje dionica i naložiti nitavnost odluke donijetih na takvoj osnovi, unaprijed zahvaljujemo." Ovaj je dopis potpisao predsjednik Upravnog odbora sjevernodalmatinskih vodovoda Petar Selestrin, te je isti dokument uputio na znanje županu tadašnje Zadarsko - kninske županije i gradonačelniku Zadra. 

Banka prisiljavala dioničare na prodaju dionica Iz priložene dokumentacije razvidno je kako je Dalmatinska banka d.d. Zadar uputila svojim dioničarma 19.1.1995. ponudu za otkup dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar, ali iz istog dokumenta nije jasno za čije ime i čiji račun je Uprava banke odlučila povući takav poslovn potez.

Jedino što je potpuno jasno jest to da je time banka pokušala prisiliti neke dioničare na ustupanje njihovih dionica banci kako bi na taj način izvršili prijeboj kreditnih bveza prema samoj banci. Ako je Uprava banke očito dolazila do dionica za koje je već unaprijed imala
predviđenog kupca i budućeg dioničara banke.

,,Sukladno Memorandumu Vlade RH o gospodarskoj politici Vlada i Narodna banka Hrvatske inzistiraju na privatizaciji banaka i potpunom ukidanju kontrole korisnika kredita nad bankama. U svezi s tim Saboru RH biti će proslijeđeni zakonski prijedlozi kojima se ograničava mogućnost banaka da odobravaju kredite subjektima koji imaju vlasnički odnos u istim bankama", navodi u memorandumu tadašnji predsjednik Uprave Dalmatinske banke Neven Dobrovići nastavlja. ,,Zbog toga je jedan od važnih strateških ciljeva Dalmatinske banke d.d. ubrzanje procesa privatizacije restrukturiranjem sadašnjih dioničara koji su najvećim
dijelom (preko 70%) i korisnici kredita.

Kako postoji interes privatnih poduzeća i fizičkih osoba za dionice banke, predlažemo da javna poduzeća i ona u pretežno državnom vlasništvu, kod kojih proces privatizacije može trajati dugo, prodaju svoje dionice. Sukladno zakonskim prijedlozima biti ćemo prisiljeni tražiti korisnike kredita koji su istovremeno i dioničari banke da nam odobrene kredite vrate ili da prdaju dionice banke

" ,,Restrukturiranje dioničara" - ili interesno pogodovanje odabranim kupcima? Postavlja se logičnim pitanje s kojom je namjerom Uprava Dalmatinske banke odlučila naglo povući ovakav poslovni potez ucjenjujući svoje dugogodišnje komitente i dioničare. Potpuno je jasno kako je plasmanom kredita  javnim i državnim poduzećima i sama banka imala koristi. Naime, takvi su krediti najčešće pokriveni najboljim i najčvršćim jamstvima, te spadaju u skupinu nerizičnih, tj. sigurnih kreditnih plasmana.

S druge, pak, strane banka plasmanom takvih kreditnih sredstava
poduzećima u pretežnom državnom vlasništvu i javnim poduzećima,
često i sama popravlja stanje svoje bilance i kvalitetu svojih
kreditnih plasmana, te je oakav potez Uprave Dalmatinske banke u datom trenutku gotovo neobjašnjiv. Osim rečenog, ovakav model privatizacije ili ,,restrukturiranja dioničara" kako to lukavo naziva Uprava banke, ukazuje i na interesno pogodovanje određenom kupcu ili skupini kupaca za prodaju dionica banke.

Nije isključeno da je iza cijelog projekta i stajala sama Uprava banke, kako bi se dokopala većinskog paketa dionica. 

 ,,Napominjemo da prema članku 41. Zakona o pretvorbi
društvenih poduzeća ne postoji ograničenje niti je za to potrebno
odobrenje nekog državnog organa kod prodaje ili kupnje dionca drugih poduzeća, odnosno banaka. Dalmatinska banka d.d. Zada voljna je posredovati u prodaji ukupno 327 vlastitih dionica serije ,,A", koje se prema podacima u knjizi dioniara Banke nalaze u Vašem
vlasništvu", zaključuje svoj dopis Vodovodima sjeverne Dalmacije,
predsjednik Uprave Dalmatinske banke Dobrović.

Ovo jasno ukazuje kako je Upava banke projektirala unaprijed nove vlasničke odnose unutar dioničara banke, te se odlučila za klasičnu reketarsku metodu prisiljavanja svjih komitenata i dioničara na prodaju osnivačke serije dionica Dalmatinske banke.

Zaključak iz Dobrovićevog pisma upućenog 19.1.1995. Anti Kaleu to u cijelosti dokazuje.  Pismo izvršnog direktora Narodne banke Hrvatske Dana 5. siječnja na zahtjev Vodovoda sjeverne Dalmacije odgovorila je i Narodna banka Hrvatske, pismom koje je upravi vodovoda uputio izvršni direktor NBH Ivan Tešija (kasnije je po nalog Valetićeve Vlade bio sanacijski upravitelj Privredne banke Zagreb, nakon odlaska Martina Katičića sa čelnog mjesta u PBZ). Naravn, tadašnje vodeće strukture Narodne banke Hrvatske, odlučile su zaštititi bankarski kriminal u Dalmatinskoj banci, jer su naravno znali i za planove Uprave banke, koji su i nastali u suglasju sa vrhom Narodne banke Hrvatske (danas Hrvatska narodna banka). ,,Kako smo smatrali da Vaš zahtjev ne spada u našu nadležnost nismo se do sada ni oglašavali temeljem Vašeg pisma. Međutim, zbog posebnih zahtjeva iznijetih i na Saboru Republike Hrvatske, odgovaramo Vam na postavljene upite i zahtjeve", navodi Tešija u pismu NBH.

Drugim riječima Tešija priznaje kako tadašnja Nardna banka Hrvatske nije niti bila zainteresirana za pokretanje izvidnih radnja o mogućim protuzakonitostima u radu Dalmatinske banke, sve dok se pitanje privatizacije te banke nije pojavilo pred Saborom.

Tada su odlučili odgovoriti Vodovodu Zadar, više od godinu dana nakon prvih upozorenja kako se u Dalmatinskoj banci događaju određene nezakonite radnje. ,,Naplatom svojih dospjelih i nedospjelih
potraživanja od dužnika, koji su istodobno i dioničari, Dalmatinska
banka Zadar, obavila je preuzimanjem vlastitih dionica. Ove kupoprodaje obavljene su neposrednom pogodbom između banke i njezinih dioničara, koji su na taj način izmirili svoje obveze prema banci.

U pismu se navodi da su dionice stečene ispod njihove knjigovodstvene vrijednosti, te da zato što nije bavljena tržišna valorizacija vrijednsti stečenih dionica, izvršena je povreda Zakona o obveznim odnosima." Potpuno je izvjesno na temelju ovih navoda iz Tešijinog pisma kako je ovakav model privatizacije banaka bio zaravo usklađen sa središnjom bankom, Narodnom bankom Hrvatske. Odnosno, nema dvojbe kako se radilo o dobro osmišljenom projektu, kojem je cilj bio skoncentrirati vlasništvo nad bankama u Hrvatskoj u rukama određene interesne skupine koja bi onda nadzirala i upravljala financijskim i tijekovima kapitala u zemlji. Bio je to projektirani način, kako da se daleko od očiju javnosti, na potpuno netransparentan način osigura interesnim skupinama u Hrvatskoj vlasništvo nad hrvatskim bankama i pozicija financijske moći u zemlji, ili u pojedinim hrvatskim regijama.

Odgovor Narodne banke Hrvatske na prijavu i zahtjev Vodovoda Zadar ovu tezu dokazuje u cijelosti. ,,Ovako stečene vlastite dionice, Dalmatinska banka Zadar, prodala je dalje, a u Vašem pismu se
navodi da ova daljnja prodaja nije provedena sukladno Statutu
Dalmatinske banke Zadar. Iz Vaših navoda vidljivo je da se radi o
imovinsko pavnim odnosima između Dalmatinske banke Zadar i njezinih dioničara - dužnika, koji su svoje obveze izmirili ustupanjem
dionica Dalmatinskoj banci Zadar i imovinsko pravih odnosa koji su
nastali prodajom tako stečenih vlastitih dionica Dalmatinske banke
Zadar.

Narodna banka Hrvatske nije niti jednim zakonom ovlaštena
rješavati nastale sporove po ovom osnovu. Nepridržavanje statutarnih
odredbi, u ovom slučaju kod prometa vlastitih dionica stečenih
naplatom potraživanja, treba svaki pojedini dioničar osporavati po
proceduri predviđenoj statutom banke kao trgovačkog društva, odnosno ukoliko s tim nije zadovoljan, a budući da se radi o imovinsko pravnim odnosima tužbom kod nadležnog suda", zaključuje Tešija svoj odgovor na zahtjev i prijavu o nezakonitostima u prometu dionicama Dalmatinske banke Zadar.

Iz ovoga je vidljivo kako je Narodna banka Hvatske smišljeno ignorirala očite nezakonitosti u poslovanju pojedinih banaka, te je na taj način odobravala sumnjive privatizacije i prodaje hrvatskih banaka pojedinim interesnim skupinama. 

Dopis Županijskog državnog odvjetništva Zadar Čini se, ipak, kako je
Državno odvjetništvo krajem siječnja 2006. bilo itekako
zaintersirano za istragu o detaljima nezakonitosti u otkupu i prodaji
dionica Dalmatinske banke. Dopisom od 24. siječnja 2006. Županijsko državno odvjetništvo u Zadru zatražilo je od Vodovoda Zadar dodatne informacije, detalje i dokumentaciju po njihovoj ranijoj prijavi. ,,U svezi prijave naslova pod gornjim brojem o nezakonitoj prodaji dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar, koja je pored inih upućena i ovom državnom odvjetništvu, te što smo, temeljem odredbi Zakona o kaznenom postupku, od navedene banke pribavili potrebnu dokumentaciju, a od odgovorne osobe pismeno očitovanje na navode Vaše prijave, potrebno je da nas čim prije izvijestite. Da li ste kao dioničar ove banke primili priloženi raspis?, za kojeg se navodi da je upućen svim dioničarima, pa tako i naslovu?, te ako jeste, kada?, a zatim, obzirom na sadržaj raspisa, izvijestili banku o svom interesu za otkup njezinih dionica? Nadalje, obzirom na Vaš navod u prijavi da su sporne dionice otkupljivane po cijeni koju je odredila banka, a koja cijena je daleko manja od stvarne vrijednosti i daleko manja ispod
knjigovodstvene vrijednosti, potrebno je navesti: na čemu se temelji
takva tvrdnja? Konačno, obzirom na Vaš navod da ste ovim nezakonitim postupkom banke, prodaje dionica bez Vašeg znanja, oštećeni, navedite u čemu se sastoji nanjeta Vam šteta?", navodi u dopisu tdašnja zamjenica žuanijskog državnog odvjetnika u Zadru Marija Rukavina.

Već 8. veljače 1996. Uprava Vodovoda Zadar odgovorila je
dopisom Županijskom državnom odvjetništvu na njihove upite.
,,Irelevantno je da li smo kao dioničari primili priloženi raspis a
koji nosi datum 11.2.1994. Bez obzira na navedeno, mi ga nismo primili.
Naime, neprihvatljivo je traženje unaprjed interesa za kupnju dionica,
bez prethodno poznatih uvjeta, što je također i potpuno suprotno
odredbama Statuta koji kaže, da se za svaku prodaju dionica i to
svakog dioničara posebno nude definitivni uvjeti prodaje (cijena,
rokovi prijenosa, način plaćanja itd.). Zato je neuteeljena tvrdnja
da se interes za kupnju dionica treba dati početkom godine i da se
takav interes tijekom godine apriori isključuje, što i poslovno i u
Statutu banke ne stoji. U Statutu članak 52. pasus 3. izričito stoji
da nakon proteka roka od 8 dana, dioničar slobodno vri prijenos
dionica uz obvezu da se takav prijenos ne može izvršiti uz povoljnije
uvjete od onih koji su ponuđeni dioničarima. Jasno je da se ovo nije
poštivalo, niti se radilo kako treba. Zanima nas, koje su to doničare
oni izvještavali? I po kojoj cijeni su dionice prodavane?" U
nastavku svojega odgovora Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru direktor Ante Kale dodatno argumentira na koji su način dioničari Dalmatinske banke oštećeni ovakvom nezakonitom trgovinom dionicama banke. ,,Našu tvrdnju da su se dionice bez posredovanja i mimo interesa dioničara i tržišne valorizacije prodavale po daleko manjoj cijeni od knjigovodstvene i stvarne, potkijepljujemo izvješćima same banke, a koje smo kao osnivači te banke primili u 1995. godini.

U izvješću o poslovanju za 1994. godinu vidi se da je knjigovodstvena
vrijednost dionice od 1.492 DEM 31.12.1993. povećana na 1.568,3 DEM sa 31.12.1994. Istovremeno uzimajući u obzir sve stvorene rezerve i ealno očekivane mogućnosti naplate kredita uz postojeći kapital, može se konstatirati da je stvarna cijena dionice veća od 3.000 DEM. Bit će da su to razlozi zašto se je svjesno kršio Statut banke, pravdajući se općim raspisom koji nije predviđen ni u jednom članku Statuta banke, te je razumljivo zašto se je želilo zaobići postojeće
dioničare i prenijeti kapital u privatne ruke pod povoljnijim
uvjetima."

Pismo direktora Kalea dokazuje kako je ovakvo restrukturiranje
dioničara Dalmatinske banke, bilo projekt kojim se izravno pogodovalo određenoj skupni novih vlasnika da ostanu novi većinski vlasnici te banke. Ipak, niti nakon dostave dodatnih dokaza i dokumentacije Državno odvjetništvo nije poduzelo daljnje korake kako bise navedene nezakonitosti istražile i sankcionirale po zakonu.

Upravo suprotno, čini se kako je u svim nadležnim institucijama postojao svojevrsni dogovor kako se po pitanju nezakonite privatizacije Dalmatinske banke Zadar, jednostavno, neće poduzeti ništa. Na taj su način nadležne državne insitucije dale pokriće kriminalnoj pretvorbi i privatizaciji te banke. Prije svega radi se o Narodnoj banci Hrvatske (danas Hrvatskoj narodnoj banci), Državnom odvjetništvu, Hrvatskom fondu za privatizaciju i ostalih nadležnih. Šutnja tih institucija još je čudnija kada znamo da su oštećeni dioničari Dalmatinske banke, ugavnom bila javna poduzeća i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Drugim riječima, kriminalom u pretvorbi i privatizaciji Dalmatinske banke izravno je oštećena država, koja je kroz vlasnički portfelj u poduzećima de facto bila većinski vlasnik te banke. 

Poslano

1.  Predsjedniku Hrvatske

2.  Vladi Republike Hrvatske

3.  Ministarstvu unutarnjih poslova RH

4.  Državnom odvjetništvu RH

5.  USKOK-u

U Zadru, 30. srpnja 2012. godine

                                    

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

SUHOVARE - nerazumno postavljanje vjetrenjača blizu kuća

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

OGRANAK SUHOVARE

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

SUHOVARE - nerazumno postavljanje vjetrenjača blizu kuća

Ovih dana u zadarskom tjedniku Vox objavljen je članak pod naslovom:  Njemački investitori uložit će 40 milijuna eura u solarni park i vjetrenjače!

U članku se navodi da navedeni investitori dolaze na incijativu mjesnog odbora  Suhovare u općini Poličnik, a da projekti imaju podršku načelnika općine Davora Lončara.

Gradnja vjetroelektrana u blizini naselja Suhovara i Poličnika imala bi negativni utjecaj na navedeno stanovništvo, prirodu i okoliš te bi dovela do iseljenja stanovništva. Osim navedenog mještani Suhovara i Poličnika imali bi strašnu buku koju proizvode vjetrenjače. Osim što neće moći spavati, ni njihova stoka neće moći više ići na ispašu, a i signali za mobitel i televiziju bit će ometani i dr.

Sadašnji prijedlog MO Suhovare da se vjetrenjače postave blizu kuća  je nerazuman zbog toga što se radi o bezveznom stranom kapitalu koji je u sprezi s lokalnom samoupravom, a koji uopće neće voditi računa o mještanima općine Poličnik. Njihov je cilj zaraditi novac i uopće ih nije briga što će se stanovnici morati iseliti.

Hrvatski stručnjaci energetike upozoravaju da će «razvijanje» energetskog sektora biti još gore  ako se prepusti  lokalni političarima  da «razvijaju» energetski sustav iz razloga što isti premalo znaju te se žele dodvoriti stanovnicima, a samo da za njih glasaju.

Vjetroelektrane iste snage kao termoelektrane godišnje proizvedu oko 5 puta manje električne energije nego termoelektrane. Zagovornici vjetroelektrana stoga vole govoriti samo o njihovoj snazi (stoga uopće ne žele govoriti kolika je proizvodnja el. energije) , jer onda ispada da je njihov udio značajniji.

Naprimjer, samo termoelektrana Plomin 2 snage oko 200 MW godišnje proizvede toliko električne energije koliko bi proizvelo ukupno vjetroelektrana snage 1000 MW.

Proizvodnja električne energije u vjetrenjačama u svijetu je 1,3% , a u solarnim 0,1% proizvodnje električne energije. Da je cijena kWh iz vjetroelektrana u svijetu niža nego iz klasičnih elektrana, njihov udio u proizvodnji el. energije u svijetu bio bi mnogo veći od 1,3%.

Ako netko želi proizvoditi električnu energiju iz vjetra, solarnu, geotermalnu, neka je proizvodi i prodaje, ali zbog toga ne treba od stanovništva ubirati novac za subvenciju (u cijeni kWh) takve proizvodnje. Takvo subvencioniranje mogu si priuštiti stanovnici bogatih zemalja, a ne sirotinja u Hrvatskoj koja jedva može plaćati sadašnje prekomjerne cijene energenata. Uz to treba imati druge klasične  elektrane za slučaj kada nema vjetra. 

U svakom slučaju bilo bi pametnije prije gradnje vjetrenjača (i drugih elektrana) smanjiti gubitke u dovođenju električne energije od elektrana do potrošača. Ti gubitci pojedinih godina (npr. 2003.) veći su od potrošnje električne energije u cijeloj industriji Hrvatske (koja je dobrim dijelom razorena).

Projekata s vjetroelektranama je mnogo, zacijelo zbog toga što će na uvozu vjetroelektrana netko dobro zaraditi, pa stoga obmanjuje javnost njihovom velikom snagom (ali ne i proizvedenom el. energijom) i "dostatnošću" za opskrbu stanovnika. Kad bi to bila domaća proizvodnja vjetrenjača, možda bi im se čak moglo dijelom i oprostiti obmanjivanje. Uz to, pričama o obnovljivim izvorima političari dobivaju političke poene (nije to samo kod nas) jer je velika društvena prihvatljivost, ali ne i gospodarstvenost, dodatnih obnovljivih izvora (vjetar, sunce)  za proizvodnju električne energije.

Političare ne zanimaju nuklearne i termoelektrane, jer se njih stanovništvo boji zbog utjecaja na okoliš. No niti vjetroelektrane (kada se razmatra cijeli tzv. gorivi ciklus) nisu bitno različite. Uz to, kamo s golemim materijalom (po jedinici proizvedene el. energije) prilikom njihove razgradnje? Stoga uz političare koji premalo znaju i žele se dodvoriti stanovnicima (da za njih glasaju) i njihovo "razvijanje" energetskog sektora, može se očekivati još gore stanje u Hrvatskoj.

Poslano

1.  Predsjedniku Hrvatske

2.  Vladi Republike Hrvatske

3.  Ministarstvu unutarnjih poslova RH

4.  Državnom odvjetništvu RH

5.  USKOK-u

Suhovare, 29. srpnja 2012. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

OGRANAK SUHOVARE

Članovi uprave koji su zaustavili proizvodnju tvornice Vinilplastika Zadar

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Članovi uprave koji su zaustavili proizvodnju tvornice Vinilplastika Zadar

Kada se ruši ekonomija, ruši se i država

Ustavne odredbe definirale su da  pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a to se odnosi i na tvornicu Vinilplastika  Zadar. Tako su bivši radnici podigli niz prijava za gospodarski kriminal i traže da se ispitaju svi članovi uprave koji su skrivili propast te tvornice za proizvodnju plastičnih masa, a ista je s organizacijskim jedinicama zapošljavala 1285 radnika. Početkom 21. stoljeća odlazi u stečaj i likvidaciju. Tvornica je srušena i sada je u planu izgradnja stambeno poslovnih objekata. Svima nam je poznato jedno - kada se ruši ekonomija, ruši se i država.

Državni ured za reviziju utvrdio je da  postupci pretvorbe i privatizacije bivšeg društvenog poduzeća Vinilplastika, Zadar, nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama. Većinski vlasnik je bio Željko Lončar i ortaci.  Isti je bio i predsjednik nadzornog odbora Vinilplastike, od 15. prosinca 1995. do 5. srpnja 1996. i od  11. kolovoza 2000. do 22. travnja 2002. i predsjednik uprave Vinilplastike, od 5. srpnja 1996. do 11. kolovoza 2000.

Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije  mali dioničari 20,6 %,  Željko Lončar i ortaci  29,0% ,  Nin elektrokommerc d.o.o.Zadar 27,4 % ,  Fond  17,6 %,  Marlera d.d. Zagreb  4,7 % ,  vlastite dionice  0,4 % i  invalidi i obitelji poginulih branitelja 0,3 %.

Revizijom je utvrđeno:

- U prosincu 1996. Željko Lončar i ortaci su s Fondom zaključili ugovor o kupnji 14 287 dionica nominalne vrijednosti 1.428.700,- DEM ili 33,3% temeljnog kapitala. Do travnja 2000. Željko Lončar i ortaci otplatili su 5 172 dionice, a 9 115 dionica ili 21,2% ukupnog broja dionica je zbog neplaćanja pripalo Fondu. Društvo Nin Elektrokomerc d.o.o. je u svibnju 2000. kupnjom steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM, što je 32,0% temeljnog kapitala Društva. Stjecanjem i otpuštanjem dionica razmjerni broj glasova stjecatelja je u skupštini Društva prešao prag  od 10,0% i 20,0%, o  čemu stjecatelji nisu obavijestili Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Navedeno nije u skladu s odredbama  članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, kojima je određeno kada fizička ili pravna osoba izravno ili putem posrednika, pribavljanjem ili otpuštanjem vrijednosnih papira

pribavi ili izgubi glasačka prava na sjednici skupštine društva, koje je registrirano u Republici Hrvatskoj kao dioničko društvo, i kada zbog toga pribavljanja ili otpuštanja, razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmaši, odnosno padne ispod jednog od sljedećih pragova:

10,0%, 20,0%, 1/3, 50,0%, 2/3 ili 70,0%, obvezna je obavijestiti izdavatelja i Komisiju u roku sedam dana.

- Društvo Nin elektrokomerc d.o.o. je  u svibnju 2000. steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM ili 32,0% dionica Društva. Ponudu za preuzimanje nije objavilo, što nije u skladu s odredbama članka 3. Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, prema kojima je pravna ili fizička osoba koja po bilo kojoj osnovi osim nasljeđivanjem stekne dionice jednog izdavatelja, a tim stjecanjem broj glasova u glavnoj skupštini izdavatelja koji joj pripada prijeđe 25,0% od ukupnog broja glasova u glavnoj skupštini izdavatelja, obvezna je u roku sedam dana od dana stjecanja objaviti ponudu za preuzimanje.

Razvojnim programom za razdoblje od  1992. do 1993. planirano je ulaganje 4.200.000,- DEM u opremu i trajna obrtna sredstva iz vlastitih i sredstava kredita. Početak proizvodnje i povećanje prihoda za oko 400,0% planirano je u 1993. Prema programu, planirano ulaganje trebalo je omogućiti devizni priljev koji će osigurati izvršavanje kreditnih obveza i omogućiti kontinuirano snabdjevanje proizvodnog ciklusa uvoznim komponentama, a u godinama nakon otplate kredita višak deviznih sredstava. Razvojni program ne sadrži sve elemente propisane odredbama Upute za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prema kojima razvojni program, između ostalog, sadrži analizu dosadašnjeg poslovanja, dinamiku realizacije razvojnog programa, cjelovito rješenje zaštite  čovjekove okoline te financijske aspekte programa.

Ciljevi planirani razvojnim programom nisu ostvareni. Nova oprema za proizvodnju PVC stolarije nabavljena je u 1998., ali proizvodnja nije značajno povećana.

Zbog prezaduženosti, nelikvidnosti i nemogućnosti financiranja tekuće proizvodnje uprava je od srpnja 1999. do prosinca 2000. izradila više prijedloga sanacije i financijske konsolidacije Društva. Programom je predviđena dokapitalizacija ulaganjem strateškog partnera ili reprogramiranje dugovanja najvećeg vjerovnika i odobravanje sanacijskog kredita. Najveći vjerovnik nije prihvatio program, nego je u veljači 2002. pokrenuo ovrhu na dospjela potraživanja. U travnju 2002.  nad Društvom je otvoren stečajni postupak koji je u tijeku. Društvo je u razdoblju od 1993. do 2002. poslovalo s gubitkom, osim u 1994. U vrijeme otvaranja stečajnog postupka gubitak iznad visine temeljnog kapitala iznosio je 10.995.652,00 kn. Broj zaposlenika je smanjen sa 146 u  1992. na 101 zaposlenika  u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.

S obzirom da je Društvo poslovalo s  gubitkom, da je zbog prezaduženosti i nesposobnosti podmirenja obveza, neprekidne blokade žiro računa od lipnja 1999., neprihvaćanja programa sanacije i financijske konsolidacije nad Društvom u travnju 2002.  otvoren stečajni postupak, nisu ostvareni ciljevi propisani odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji.

Poslano

1.    Predsjedniku Hrvatske

2.    Vladi Republike Hrvatske

3.     Državno odvjetništvo RH

4.  USKOK-u

U Zadru, 28. srpnja 2012. godine

        

                     

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

HRVATSKI RADNICI I VETERANI DOMOVINSKOG RATA KAO ŽRTVE NERADA

HRVATSKI RADNICI I VETERANI DOMOVINSKOG  RATA KAO ŽRTVE NERADA

Veterani  Domovinskog rata RH, dobrovoljci i . . . , traže nagrade i
mirovine kao branitelji plaćenici zbog učešća u obrani doma i domovine svoje. Zavarani prividom ne razmišljaju, kao da ih nije briga otkuda i tko će im isplaćivati mjesečno mirovine, kao da ne vide, i kao da ih ne zanima što u Hrvatskoj nema tvornica i proizvodnje; hoće mirovine koje se ne mogu dijeliti bez proizvodnje, bez obrađenih polja, eksploatacije mora, rijeka, šuma i rudnog bogatstva u Hrvatskoj. Ovu poruku zauvijek trebaju zapamtiti hrvatski radnici i branitelji.

Ovakvo ponašanje radnika i branitelja u Hrvatskoj danas odgovara samo eksploatatorima Hrvatske, koji koristeći neuredne i slabe Hrvate i pospanost  hrvatskih  radnika i branitelja, na čelu s vlastodršcima u Hrvatskoj, destimuliraju narod i tako se urušava opće dobro u cjelini.

Tvornički radnici bez tvornica, poljoprivrednici  bez obrađenih polja i ribari dok ne eksploatiraju more!  Što je to?  Radnici traže otpremnine i zaostale plaće, a nije ih briga za tvornice i proizvodnju koja je uvjet za svakodnevnu plaću. Dakle, Hrvati prodajući djedovinu
izgubit će na bojnom polju, dom i domovinu svoju.

Iskonska urednost  pokazuje i opominje Hrvata, kao specifičnost, koji ima državu, naročito vlastodršce koji bi trebali čuvati istu, da konkretno stanje u Hrvatskoj i život to ne potvrđuju, a što je posljedica slobodne volje, ali opominje da se i odgovara za svoju neurednost. Sve je uzrok i posljedica, slučajnosti za mudre nema. 

Dakle, prije svega prema podijeljenim dužnostima najveće probleme stvaraju "izabrani" vlastodršci, koji "svojom mudrošću," po svojoj slobodnoj volji, potvrđuju sebe kao uzrok i posljedicu kao zasluženo stanje i život u Hrvatskoj.

Adekvatno dužnostima, radnici proizvođači i branitelji su odraz narušenih uvjeta  životu, ali kao generacija i suodgovorni . . . Dakle, i danas u Hrvatskoj životni uvjeti su posljedica konkretne urednosti, razmjerno obrađenim hrvatskim poljima, eksploatiranju hrvatskog mora i tvorničkoj proizvodnji u Hrvatskoj. Točno koliko Hrvati golu egzistenciju kao zamku pretpostavljaju, tj. postavljaju iza vrijednosti, toliko zasluže manje zadovoljstva, za što su vlastodršci najodgovorniji, zato jer narodu preventivno ne podnose izvješće za stvarani nered, koji je uzrok zlu.    

Hrvati kao radnici i branitelji indirektno destimuliraju narod, dok hrvatski vlastodršci direktno destimuliraju život uopće, jer su pobrkali kockice, pa više ne prepoznaju što su vrijednosti, a što koristi.

Produžene ruke posluže eksploatatoru - zlu, pa njihovim metodama uništavaju vlastiti narod. Zadužuju kreditima, a što obezglavljeni narod otplaćuje, kao da su tim novcem sagradili tvornice i pokrenuli proizvodnju u Hrvatskoj. 

Neredom su vrijednosti postavljene iza koristi, što znači biti zavaran
demagogijom kao uzrokom  svojih vlastodržaca, koji zastupaju isključivo osobnu korist i nije ih briga ni za što drugo.

Ovaj tekst je vidljiv, ispisan je na dlanovima Hrvata, ispisali su ga sami zbog indiferentnog  ponašanja prema redu, radu, ali i prema svojim kolovođama nisu kritični; dakle slučajnosti nema, a samo gola egzistencija i prividne koristi posljedica su nereda.  

Sjetili se radnici diljem Hrvatske pa traže otpremnine, zaostale plaće,
mirovine ne starosne već izvanredne, spominju neke tvornice, a branitelji prošli rat. Danas Hrvati niti rade niti Hrvatsku preventivno brane, zapravo žurno im treba pojedinac koji će ovaj narod izvući iz živog pijeska, jer radnici ne rade i ne grade tvornice za budućnost, a branitelji veterani bi živjeli od prošlosti, što nije moguće. O radu kao preventivnoj obrani od zla ni riječi. Očigledno zlo devastira i zaustavlja hrvatsku proizvodnju i život, doista kao obezglavljen narod, bez vođe.

Hrvatski radnici, izmanipulirani demagozima, povremeno se sjete pa neodlučno, po nekoj teoriji bez logike zdravog razuma, traže svoja prava i otpremnine, od istih koji su ih doveli do provalije . . . što ih i više kompromitira, traže nemoguće od neodgovornih da im i više ispiru mozgove, baš od onih koji su im i zaustavili proizvodnju, a kao kompenzaciju stvorili beznađe i maglu obećavaju im neke plaće bez tvorničke proizvodnje.

Očito, Hrvati su i dalje bez samoinicijative i inicijative, a po navici skloni iseljavanju, izgrađuju tvornice u Kanadi, Njemačkoj i . . . ,  kao da im je Hrvatska na živom pijesku na kojem se nikako ne mogu graditi tvornice. Što sada? Treba prepoznati i izabrati  vođu mudraca koji je odraz reda.

 Uvjerili su Hrvate, sluge potencijalnih okupatora da ima sjetve bez žetve, zapravo samo ih sramote, a i od koristi ništa, jer nema više ni mrvica pomoću koji su ih do sada zavaravali.

Gospodo, hrvatski radnici pametan je tko pamti i ne da se varati unedogled ...!

Vratiti se treba radu, redu koji generira i tvori snagu za zdrave uvjete
životu, a što zahtijeva temeljitost i samokritičnost, okrenite se redu i
radu, shvatite kako ste prevareni od strane neradnika, koji demagogijom i maglom urušavaju red, rad, tj. život u Hrvatskoj, a potom vlast nametnu ne pitajući narod.

Ne dopustite više da vas vlastodršci zavaravaju pomoću nekih industrijskih zona po Hrvatskoj, preko kojih su kojekakvi narkodileri oprali novac dok su zidali kule u oblacima . . .  bez stručnjaka za proizvodnju, bez sirovina, bez tržišta  koje proizvodi trebaju.

Umjesto da ultimativno i odlučno tražite tvornice uz pomoć institucija, da vam lopovi vrate pokradeno, vi tražite otpremnine i novac. Od koga? Onih koji su rasprodali vašu imovinu. Novac kojeg više nema iz akumulacije rada. Što je po vašem mišljenju budućnost bez angažiranja danas? Budućnost kojom će se suočiti vaša djeca ukoliko se odlučno i sada ne stvore preduvjeti, samokritički i kritički zauzme stav bez tutora, koji kradu vrijeme dok rade za one koji su od vas stvorili neradnike i svu krivicu bacili na vas, koji su vas kao hipoteku, kao stvar stavili kod stranih banaka, sebi uzeli novac a vas zadužili.

Posebno duhovne elite i branitelji iz Domovinskog rata su za stanje u
Hrvatskoj odgovorni, jer i dalje traže zasluge i beneficije bez pokrića,
doslovce kao vojske okupatora koje su kroz prošlost pobjeđivale Hrvate, naročito iz drugog svjetskog rata. Toliko su uvjereni i uvjeravaju dalje "demokratski," odnosno despotski, duhovne elite i vlastodršci - po želji svojih mentora i potencijalnih okupatora -eksploatatora pa prijete, izrazitijim Hrvatima, pomoću policije, sudova, zastrašivanjem – bacanjem bombi u dvorišta; služe se rafiniranim metodama zla adekvatno ovom vremenu i prostoru (despoti su odraz nereda stvaranog po raznim okupatorima uz pomoć
pospanih radnika i branitelja). Dakle, samo častan i moralan pojedinac oko kojeg će se okupljati narod može počistiti despotizam kao zlo.  

Despoti služe kao čuvari i sluge crvotočinama u kipovima, koji preplavljuju duhovne i svjetovne institucije u Hrvatskoj, dok im služe ističu samo koristi, jer za njih su vrijednosti otrov. 

Očistiti treba duše, disati samopouzdano i duboko, ubuduće birajte mudrace, a ne demagoge za vođe. 

U Zagrebu, srpanj 2012. godine

             Pokret aktivnih veterana branitelja

Republike Hrvatske

Načelnica Općine Lišane Ostrovičke Ivana Dević 

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA BENKOVAC

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Općina Lišane Ostrovičke - stvarani nered

Vlastodršci općine Lišane Ostrovičke uglavnom svojim načinom vladanja, posebno zadnjih deset godina, potrošili su vrijeme žiteljima, urušili moralne vrijednosti što je očigledno i uzrok padu nataliteta u općini Lišane Ostrovičke. Nisu narodu preventivno podnosili izvješća za stvarani nered, koji je uzrok zlu i koji zastupaju isključivo osobnu korist i nije ih briga ni za što drugo. Nisu sposobni biti vođe pa mještanima stvaraju probleme, oholi ne poštuju red pa su sami zlo i posljedica te zavađaju mještane, kako su to činili neprijatelji Hrvata kroz prošlost.

Svojim djelima su pokazali da nisu dorasli funkcijama koje obnašaju u općini Lišane Ostrovičke. Uzeli su dužnosti, a ne bi odgovarali. Trebaju odstupiti sa svih funkcija u općini Lišane Ostrovičke i odgovarati po zakonima, a da se na njihova mjesta već jednom izaberu ljudi koji će časno obavljati svoje dužnosti.

Na području općine Lišane Ostrovičke 2011. godine rođeno je dvoje djece, a umrlo  šest osoba te tako općina ima najniži vitalni indeks u Zadarskoj županiji.

Dakle, Hrvati su stoljećima umjeli imati i čuvati svoju djecu dok danas ovakvim vladanjem žitelji općine Lišane Ostrovičke gube bitno, smisao. 

Posljedica njihove vladavine  u općini Lišane Ostrovičke:

1. opadanje nataliteta

 Prema zavodu za statistiku broj stanovnika općine Lišane Ostrovičke 1991. godine: 1636 (tisuću šesto tridest šest )!

Broj stanovnika općine Lišane Ostrovičke 2001. godine – 764 (sedamsto šezdeset četiri), a 2011. godine 714 (sedamsto  četrnaest ).

Dakle, 922 (devesto dvadeset dva) stanovnika je manje, a što je odraz vladavine  općinske vlasti Lišane Ostrovičke pomoću koje zlo, tj. smrt u općini Lišane Ostrovičke stvara beznađe. 

2. neobrađena polja

Stranka hrvatskog zajedništva već je upozorila političare općine Lišane Ostrovičke kako je poljoprivreda destimulirana, odnosno polja su neobrađena. Na području općine zaustavljena je poljoprivredna proizvodnja, a kao kompenzaciju stvorili su beznađe i maglu obećavajući neke plaće bez proizvodnje.

U Lišanima su se pojavili neki tajkuni koji kao janjičari uništavaju poljoprivredne zadruge, a naročito u mjestima s kojima općina graniči, što se odrazilo i na stagnaciju same općine. Isti nisu svjesni težine svojih nedjela koja su počinili. U ime reda iste treba lustrirati i konfiscirati imovinu koju su ugrabili, naročito one koji su rušili zadruge i tvornice. Za to  su krivi i „brižni“ Hrvati jer su indiferentno promatrali i dalje promatraju urušavanje vlastite zajednice.

3. nezaposlenost

 Posljedica takve vladavine je i nezaposlenost u općini Lišane Ostrovičke - trenutno je  nezaposlena 41 osoba.

 Poslano

1.    Predsjedniku Hrvatske

2.    Vladi Republike Hrvatske

3.    USKOK-u

U Benkovcu, 26. srpnja 2012. godine

                                 

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA BENKOVAC

MAKINACIJE GRADONAČELNIKA OBROVCA

MAKINACIJE GRADONAČELNIKA OBROVCA

http://www.tjedno.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1331:-makinacije-gradonaelnika-obrovca&catid=71:naslovne-teme-1&Itemid=46

Nedjelja, 22 Srpanj 2012 19:22

Share

Kako je Ante Župan postao suvlasnik hotela Porto u Zadru

Priredio: Franjo Dobrović

Varaždinska tvrtka Perco d.o.o. dobila je 2003. godine na natječaju posao koji je raspisao grad Obrovac da očisti otpad iz bivše tvornice  glinice Jadral na Bravaru kod Obrovca i da demontira postrojenja koja su činila nekadašnju tvornicu. Navedena tvrtka, kao izvođač platila je gradu Obrovcu 209.000,00 kuna za dobivene radove. Koliko je vrijednosti otpada izvezeno iz tvornice i prodano, odgovor na ovo pitanje najbolje znaju  vlasnik tvrke Perco Ivan Perat i gradonačelnik Obrovca Ante Župan, koji se poslije tog posla obogatio. Danas je uspješni podzetnik, vlasnik hotela Porto u Zadru.

HOTEL PORTO

Tvrtka Hotel Porto društvo s ograničenom odgovornošću za turističke i ugostiteljske usluge (skraćeni naziv: Hotel Porto d.o.o.) sa sjedištem u Varaždinu, Zagrebačka 87 registrirana je s temeljnim kapitalom od 20.000,00 kuna. Osnivači/ članovi društva su Ivan Perat iz Varaždina, Ivana Gorana Kovačića 10 i Vlasta Župan-Magašić iz Zadra, Andrije Hebranga. Direktor društva je Ivan Perat koji zastupa društvo samostalno i bez ograničenja.

Odlukom skupštine društva od 26.06.2006. godine odobren je plan podjele društva Perat-Consulting d.o.o. (skraćeni naziv: Perco d.o.o.) izrađen po upravi društva kojim je utvrđena podjela društva prijenosom dijelova imovine društva Perat-Consulting d.o.o., koja ne prestaje, na novo društvo Hotel Porto d.o.o., koje se osniva radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnovanjem).

Poduzeće Perat-Consulting d.o.o. sa sjedištem u Varaždinu, Zagrebačka 87 registrirano je također s temeljnim kapitalom od 20.000,00 kuna. Osnivači/ članovi društva su gore navedeni Ivan Perat koji je ujedno i direktor koji zastupa društvo samostalno i bez ograničenja.

Temeljem ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 23.12.2008. godine Ivan Perat prenio je 50% svog poslovnog udjela na novog člana društva Antu Župana, sadašnjeg gradonačelnika grada Obrovca koji je time stekao 50% poslovnog udjela u temeljnom kapitalu društva.

Sve transakcije su se odvijale preko Hypo Alpe-Adria Bank International AG Austrija, Klagenfurt, Alpen –Adria-Platz 1. Osiguranje novčanih tražbine, kojim je zasnovano založno pravo u svrhu osiguranja tražbina 2.000.000,00 EUR-a, 450.000,00 EUR-a i 350.000,00 EUR-a kod Hypo banke.

U pretvorbi društvenih poduzeća radnički hotel u Zadru koji je bio u vlasništvu društvenog građevinskog poduzeća Gortan Zagreb bio je procijenjen u iznosu 2.671.913,- DEM, a čije su se nekretnine sastojale od zemljišta označenog kao k.č. broj 7929 k.o. Zadar, površine 19 987 m2 i objekata ukupne neto površine 3 590 m2. Objekti su se odnosili na pogone, radnički hotel i pomoćne objekte. Sada je na navedenoj lokaciji hotel Porto u Zadru čiji su vlasnici postali Ivan Perat i Ante Župan, a voditeljica hotela je Vlasta Župan-Magašić, kći Ante Župana, gradonačelnika Obrovca.


DODATNA KORIST

Perat je i pretvorbom društvenih poduzeća postao vlasnik radničkog hotela u Zadru (sada hotel Porto-103 sobe, restoran, parkiralište i dr.).  Godine 2008. zajednički vlasnici hotela Porto postaju Ivan Perat i Ante Župan, gradonačelnik Obrovca.

Postavlja se pitanje koliku je Ante Župan, sadašnji gradonačelnik Obrovca imao prikrivenu dodatnu korist od prodaje otpada iz bivše tvornice glinice  Obrovac pošto je postao vlasnik hotela Porto u Zadru zajedno s Ivanom Peratom.


SADA  USPJEŠNI PODUZETNIK


Danas je gradonačelnik grada Obrovca, Ante Župan, kao uspješni poduzetnik s plaćom  od 14.994,00 kune vlasnik je sljedećih nekretnina:

1. Stan u Zadru, površine 84 m2, vrijednost  828.000,00 kuna

2. Vlasnik 50% hotela Porto d.o.o. u Zadru,  a 50% Ivan Perat iz Varaždina. Sjedište poduzeća je u Varaždinu. Navedeni hotel je bio u vlasništvu društvenog građevinskog poduzeća Gortan Zagreb u kojemu su stanovali njegovi radnici. Prije provedbe pretvorbe poduzeća, odnosno prije upisa promjene oblika poduzeća utvrđenog pretvorbom, poduzeće je osnovalo osam dioničkih društava-kćeri. Društva-kćeri upisana su u sudski registar u siječnju 1991.

Dionička društva-kćeri upisana u sudski registar u siječnju 1991. godine su sljedeća: Gortan-visokogradnja (iznos osnivačke glavnice 60.100.000,- DM), Gortan-niskogradnja (20.460.000,- DM), Gortan-ing (12.424.000,- DM), Gortan-stolarija (7.801.000,- DM), Gortan-instalacije (5.846.000,- DM), Gortan-trade (4.007.000,- DM), Gortan-završnogradnja (2.829.000,-DM) i Gortan-projekt (633.000,- DM). Ukupno 114.100.000,- DM.
Društvo Gortan-Zadar d.o.o. upisano je u sudski registar trgovačkog suda u Splitu u kolovozu 1995. godine. Upisano je s temeljnim kapitalom 18500,00 kuna
U sudskom registru je na temelju izmjena izjave o osnivanju od 16. prosinca 1995. upisano povećanje temeljnog kapitala na 316.100,00 kn i povećanje broja članova društva. U pročišćenom tekstu društvenog ugovora o osnivanju društva Gortan-Zadar d.o.o., koji je sastavljen 27. svibnja 1998., navedeni su osnivači - društvo s ulogom 5,8% i četiri fizičke osobe s ulogom 94,2% u temeljnom kapitalu.

Nekretnine u Zadru koje su bile u vlasništvu društvenog poduzeća Gortan procijenjene su na dvije lokacije.
Poslovni prostor neto građevinske površine 582 m2 koji se nalazio u
stambeno-poslovnoj zgradi u ulici A. Hebranga procijenjen je sa zemljištem i priključcima ukupno u iznosu 564.372,- DEM. Sada je na ovoj lokaciji sjedište poduzeća Gortan-Zadar d.o.o., Zadar.

Nekretnine u ulici Nikole Jurišića u Zadru procijenjene su u iznosu 2.671.913,- DEM. Sastojale su se od zemljišta označenog kao k.č. broj 7929 k.o. Zadar, površine 19 987 m2 i objekata ukupne neto površine 3 590 m2. Objekti su se odnosili na pogone, radnički hotel i pomoćne objekte. Sada je na navedenoj lokaciji hotel Porto u Zadru čiji su vlasnici postali Ivan Perat i Ante Župan.

Pretvorbom društvenih poduzeća vlasnik radničkog hotela u Zadru (sada hotel Porto) prvotno je postalo poduzeće «Perat-consulting d.o.o. čiji je vlasnik i direktor Ivan Perat. Na novo društvo Porto d.o.o., osnovano  2008. godine, je prenesen bivši hotel poduzeća Gortan, sada Porto d.o.o. (103 sobe, restoran, parkiralište i dr.) te su vlasnici postali Ivan Perat i Ante Župan. Funkciju direktora obavlja Ivan Perat.

Postavlja se pitanje kako je hotel u Zadru prema Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća «izdvojen» iz poduzeća Gortan i po kojoj cijeni te kako su vlasnici postali Ivan Perat i sadašnji gradonačelnik Obrovca Ante Župan?

3. Vlasnik poduzeća «Eco-Medicon d.o.o. u Zadru. Funkciju direktora obavlja Ante Župan i Sonja Mišlov.


PLINSKA ELEKTRANA

Božidar Kalmeta, 16. 5. 2008. godine nakon što je srušen dimnjak tvornice za preradu glinice u Obrovcu izjavio je da će na tom prostoru od 500 000 m2. ( petsto tisuća četvornih metara ) biti izgrađena termo elektrana na plin. Međutim, isto zemljište prodano je Luki Jeriću, vlasniku hotela President u Splitu, za 8.500. 000 kuna ( osam milijuna i petsto tisuća kuna ).

Pitanje je po čijem su diktatu HDZ-ov gradonačelnik Grada Obrovac Ante Župan i tajnik Slobodan Jurjević prodali Luki Jeriću toliku površinu zemlje tako jeftino, kada je vještačenjem utvrđeno kako je realna cijena zemljišta 60. 000. 000 kuna, (šezdeset milijuna kuna). Dakle gradu Obrovcu je napravljena šteta preko 50. 000. 000 kuna ( pedeset milijuna kuna).  


Pismo koje smo dobili napisano je u  Obrovcu, 16. srpnja 2012. poslano je:

1.  Predsjedniku Hrvatske
2.  Vladi Republike Hrvatske
3.  Ministarstvu unutarnjih poslova RH
4.  Državnom odvjetništvu RH
5.  USKOK-u


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA OBROVAC 

ŽIČANA KONCESIJA

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/205688/Ogradili-im-i-naplacuju-plazu-na-koju-imaju-pravo-pristupa.html

Ogradili im i naplaćuju plažu na koju imaju pravo pristupa

Datum objave:
22.07.2012 16:14

Autor: L. A.

Povećaj veličinu slova
Smanji veličinu slova

Pošalji prijatelju
Ispiši stranicu

Vlasnici apartmana i bungalova prosvjedovali su u subotu kod rotora u Petrčanima u blizini turističkog naselja Punta Skala i traže pristup plaži naselja u vlasništvu austrijske tvrtke Falkensteiner što im i jamče kupoprodajni ugovori svojevremeno sklopljeni s poduzećem Punta Skala

Malu pješčanu uvalu koje je do sada koristilo stotinjak obitelji smještenih u apartmanima i bungalovima, Austrijanci su ogradili žicom i tamo naplaćuju ulaz po cijeni od 40 kuna. Propusnice koje su donedavno imali, sada su obiteljima ukinute.

Vlasnici kuća i apartmana traže poništenje županijske koncesije kojom je austrijski vlasnik od Punta Skala načinio privatnu plažu te im nasilno oduzeo ranije stečena prava. Glavni probleme je, kažu prosvjednici, što ih prilikom prodaje Punta Skale austrijskom Falkensteineru nitko nije pitao za njihova prava.

Iz zadarske podružnice Stranke hrvatskog zajedništva stiže oštra osuda ovog čina i podrška prosvjednicima. Članovi SHZ-a u svom priopćenju navode da u naselju Punta Skala privatni apartman ima i župan Zadarske županije Stipe Zrilić i pitaju se zašto njega nema među prosvjednicima.

Žičane koncesije pokrivaju se županijskim odlukama

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Žičane koncesije pokrivaju se županijskim odlukama

U Hrvatskoj je sada na djelu korupcija koja se često javlja na lokalnim i područnim razinama i u koju su uključene uglavnom županijske koncesije i programi. Kroz te projekte i programe često se preko ugovora i koncesija omogućavaju velike financijske koristi određenim privatnim poduzećima, a  dio koristi imaju i sami korumpirani službenici.

U takvoj atmosferi nedjelotvornosti, a naročito na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave došlo je do diskreditiranja RH kao države gdje je korupcija izrazito prisutna.

Odluke pripremaju i predlažu županijski čelnici, a iste pokrivaju županijskim odlukama.

Tako naprimjer ovih dana vlasnici obližnjih kuća i apartmana u turističkom naselju Punta Skala u Petrčanima kod Zadra prosvjeduju zbog ograđivanja plaže od strane austrijskog Falkensteinera. Istom je Zadarska županija dala koncesiju za obalno područje nekadašnje Punta Skale.  Međutim, isti se ne drži hrvatskih zakona već ograđuje žicom pomorsko dobro.

Vlasnici kuća i apartmana traže  poništenje županijske koncesije kojom je austrijski vlasnik od poluotoka Punta Skala načinio privatnu plažu, te im nasilno oduzeo ranije stečena prava. U naselju Punta Skala privatni apartman ima i Stipe Zrilić, sadašnji župan Zadarske županije te se vlasnici pitaju zašto ga nema među prosvjednicima. Zaista čudno, jer je Zadarska županija dala koncesiju Falkensteineru.

Poslano

1.  Predsjedniku Hrvatske

2.  Vladi Republike Hrvatske

3.  Ministarstvu unutarnjih poslova RH

4.  Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture RH

4.  Državnom odvjetništvu RH

5.  USKOK-u

U Zadru, 22. srpnja 2012. godine

                                    

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

Ulaskom u EU, Hrvatska se neće osloboditi gospodarskih problema

http://www.ezadar.hr/clanak/ulaskom-u-eu-hrvatska-se-nece-osloboditi-gospodarskih-problema

05.01.2012
Zadar

Odluka o pristupanju ili nepristupanju EU toliko je sudbonosna za budućnost hrvatskih građana

Prije nego li se odluči o pristupu u EU potrebno je hrvatski narod objektivno i svestrano informirati o strukturi i funkcioniranju institucija EU. Svakim danom slušamo samo hvalospjeve EU kroz medije. Odluka o pristupanju ili nepristupanju EU toliko je sudbonosna za budućnost hrvatskih građana.

EU je sada strukturirana kao neoliberalna federalna diktatura koja pogoduje krupnom kapitalu i političko-gospodarskoj eliti.

Financijska nestabilnost, nezaposlenost, masovne migracije radne snage brzo poprimaju globalne razmjere, pa nas ne smije iznenaditi revolucija iz baze protiv začahurenog elitizma, kao što se to sada događa na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Ni europski gospodarski i politički elitizam,ako se ne demokratizira, ne će biti toga pošteđen.

Iluzija je da će se Hrvatska ulaskom u EU osloboditi svojih gospodarskih slabosti. EU ne će rješavati umjesto nas i za nas naše probleme, nego ćemo ih mi i unutar EU morati sami rješavati. Ako i uskoče privremeno kao pomoć, europske financijske institucije kao uslugu će tražiti privatizaciju nacionalnog bogatstva i mjere restrikcije, što će imati katastrofalne posljedice na standard i zaposlenost u Hrvatskoj.

Ulaskom u EU, prema njenoj današnjoj strukturi, Hrvatska bi uskoro postala dijelom europske periferije, jedna od onih „rubnih zemalja", izložena na milost i nemilost velikih zapadnoeuropskih korporacija. Nakon dugo vremena hrvatski se narod teško izborio za svoju državnu samostalnost, plativši krvav danak u mrtvima i ranjenima, kao žrtva etnocida i kulturocida agresivnog susjeda. Zar smo voljni sve to zaboraviti i odmah sve to poništiti? Zar nas te naše žrtve ne obvezuju da ih poštujemo i da čuvamo ono za što su oni dali život ili zdravlje?

Ne zagovaramo izolaciju Hrvatske. Hrvatska je bila i ostala dio kulturalne i duhovne Europe, što je, među ostalim, posvjedočio i nedavni veličanstveni doček pape Benedikta XVI. u Hrvatskoj, kao i njegova poruka hrvatskome narodu .

Europa nije isto što i EU. Hrvatska će ostati otvorena prema pristupu i institucionaliziranoj zajednici Europe ako bi ta zajednica bila udruženje država koje čuvaju svoj nacionalni identitet, a ne ukidanje tih država i gubitak njihova identiteta. Hrvatska ostaje i dalje privržena viziji Europe otvorene prema pluralizmu vrijednosti, ali one

Europe koja njeguje i učvršćuje svoj temeljni kršćansko-humanistički duhovni humus, koja ne prešućuje u svom ustavu svemogućega Boga. Jedino duhovne vrijednosti mogu stvoriti i održati duboko zajedništvo među europskim narodima.

SHZ Zadarske županije/eZd