petak, 31. kolovoza 2012.

KOMENTAR NA TEKST ODGOVORNIM OSOBAMA ZA NELEGALNO ZADUŽIVANJE HRVATSKE TREBA SUDITI


KOMENTAR NA TEKST ODGOVORNIM OSOBAMA ZA NELEGALNO ZADUŽIVANJE HRVATSKE TREBA SUDITI

 



Ovo je prava stvar o kojoj treba obavijestiti sve hrvatske gradjane i preko medija “pod hitno” zatražiti saborsku raspravu a zatim referendum o kojem govori Dr. Kulić. Konačno da se netko od stručnjaka usudio javno na ovakav (pravi) način progovoriti o kriminalnom zaduživanju Hrvatske.

Provesti ujedno i referendum o nacionalizaciji Ine (Dr. Molak). Parlamenti nekoliko zemalja u okruženju donijeli su odluke o zabrani  zaduživanja a Argentina i odluku o nevraćanju ogromnih dugova koji su se sastojali većim dijelom od enormnih kamata, kao što je slučaj i kod nas jer ne vraćamo dugove nego ih samo reprogramiramo i plaćamo samo umjetno napuhane kamate.

EU banke i MMF su na oštri zahtjev grčke javnosti od preko 400 milijardi eura tzv duga istog časa “otpisali” okruglo 200 milijardi kamata. Ali ni s preostalih 200 milijardi Grci se ne mire i bit će im najvjerojatnije oprošteno.

SDP je dolaskom na vlast Hrvatsku istog trenutka zadužio za 10 milijardi kuna i prodao državne obveznice u SAD na još veći iznos bez ikakve suglasnosti Sabora ili barem javne rasprave. Uzurpirali su pravo zaduživanja i to referendumom treba hitno spriječiti.

Pozdrav

Nikola

ODGOVORNIM OSOBAMA ZA NELEGALNO ZADUŽIVANJE HRVATSKE TREBA SUDITI


ODGOVORNIM OSOBAMA ZA NELEGALNO ZADUŽIVANJE HRVATSKE TREBA SUDITI

 

'Hrvatska mora prestati plaćati inozemne dugove, a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!'




'Ni Hrvatski sabor ni narod na referendumu nisu Vladi odobrili zaduživanje u inozemstvu, što znači da je naš dug apsolutno nelegitiman. No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU' – ističe dr. Slavko Kulić.

Kulić: Vlast je uzurpirala pravo zaduživanja, premda narod ništa nisu pitali

- Hrvatski inozemni dug bio bi legitiman kada bi ga potvrdio Hrvatski sabor, ili hrvatski narod na referendumu. No, budući da ni Sabor ni narod nisu odobrili zaduživanje u inozemstvu, dug je apsolutno nelegitiman, što znači da je vlast sebi uzurpirala pravo zaduživanja bez odobrenja Sabora, odnosno hrvatskog naroda. Hrvatska, upravo zato, može svoj inozemni dug proglasiti ilegalnim i prestati ga plaćati. Jer ako netko ima pravo na odluku o prestanku isplaćivanja duga, onda je to Hrvatska. Mi to možemo učiniti s još većom vjerodostojnošću od Argentine i Ekvadora, jer je kod nas posve očito da je taj dug nelegitiman. No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU – ističe u uvodu dr. Slavko Kulić, direktor američkog Instituta za svjetske probleme za Europu, koji potom dodaje da će, u suprotnom, politička oligarhija koja nas je zadužila morati odgovoriti na pitanje: Kako platiti dug.

'Dug možemo prestati plaćati samo ako se narod osvijesti'

- Hrvatska može donijeti odluku da prestaje plaćati dug jedino u slučaju ako narod shvati kako je dug nastao. Zadaća znanosti i medija je da pomogne ljudima da se osvijeste i da dođu do spoznaje da dug kojim ga opterećuju nije njihov, te da ima pravo reći da odbija plaćati tuđe pozajmice. Detaljno sam pratio slučaj Argentine i Ekvadora, pa zato i tvrdim da mi možemo učiniti što i oni, ali samo pod uvjetom da se narod osvijesti, te zatraži od institucija da preispitaju razloge daljnjeg otplaćivanja duga. Tu odluku mogli bi donijeti samosvjesni i odgovorni predsjednik Sabora, ravnatelj Državne revizije, glavni državni odvjetnik i guverner Hrvatske narodne banke. Mi nažalost ni na jednoj od navedenih funkcija nemamo dovoljno odlučnu, te društveno i povijesno odgovornu osobu, koja bi bila kadra učiniti takvo što. Za takvu situaciju odgovorni su ponajprije hrvatski znanstvenici, koji bi trebali osvijestiti narod, no koji su postali instrument nasilne politike – podvlači dr. Kulić, pa dodaje da bi Hrvatska najprije trebala proglasiti moratorij na isplatu duga, dok ne preispita i ne riješi problem nastanka tog duga.

Trebalo bi im suditi za kazneno djelo protiv naroda

-         Zbog nelegalnog zaduživanja trebalo bi suditi odgovornim osobama za kazneno djelo protiv naroda, jer nisu postupili u skladu s hrvatskim Ustavom. Narod im može i oprostiti, ali samo u slučaju ako sami napuste vlast – zaključuje na kraju dr. Slavko Kulić.

Dnevno.hr

četvrtak, 30. kolovoza 2012.

Regije razdora


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Regije razdora



Stranka hrvatskog zajedništva oštro se protivi podjeli Hrvatske na dvije statističke regije - kontinentalnu i Jadransku, kako to predlaže Vlada Republike Hrvatske.

Stranka Hrvatskog zajedništva predlaže četiri statističke regije- Zagrebačka, Splitska, Osječka i Riječka statistička regija.

OBRAZLOŽENJE

Podjela Hrvatske na dvije statističke regije  je veoma nekorektna, a u praksi će biti neodrživa jer bi po logičnom slijedu centar kontinentalne regije trebao biti Zagreb, a centar Jadranske regije Split.

Tim centrima oštro će se suprostaviti Osijek sa svojim povijesnim, statističkim područjem jer gubi pravo na svoje povijesno, kulturno i ekonomsko pravo na svoje posebnosti koje će mu podjelom na dvije statističke regije biti oduzete i dane Zagrebu.

Riječko područje, isto kao i osječko, sa svojim specifičnostima egzistira preko 50 godina, a podjelom na dvije regije izgubilo bi na svojoj povijesnoj, kulturnoj, gospodarstvenoj i drugoj specifičnosti. Bilo bi pripojeno Splitu i time bi se stvorili razdori među tim područjima koja trebaju funkcionirati kao jedinstvena cjelina.

Građani riječkog i osječkog područja to neće dozvoliti i podjela Hrvatske na dvije statističke regije je korak nazad kojim se čine ustupci Europskoj uniji, a na štetu hrvatskog naroda.

Stranka hrvatskog zajedništva s punim uvažavanjem građana osiječkog i riječkog područja, kao i splitskog i zagrebačkog, neće dozvoliti podjele među tim područjima te će se svim demokratskim sredstvima suprotstaviti podjeli Hrvatske na dvije statističke regije i boriti za četiri navedene statističke regije.

Molimo Vladu Republike Hrvatske da uvaži naše prijedloge.

S poštovanjem

  Poslano

1. Hrvatskom saboru  
2. Predsjedniku Hrvatske
3. Vladi Republike Hrvatske


Zagreb - Poreč, 30. kolovoza 2012. godine



ing. Željko Vinski
predsjednik SHZ-a
                                                                                

INTERVJU AKADEMIK IVAN MILOŠ: VRIJEME JE DA PETA KOLONA NESTANE


INTERVJU AKADEMIK IVAN MILOŠ: VRIJEME JE DA PETA KOLONA NESTANE

GLAS KONCILA BROJ 48




srijeda, 29. kolovoza 2012.

NAČELNIK OPĆINE POLIČNIK NAJVEĆI OBMANJIVAČ JAVNOSTI O VELIKOM ULAGANJU U POSLOVNE ZONE NA PODRUČJU OPĆINE POLIČNIK


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POLIČNIK

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


NAČELNIK OPĆINE POLIČNIK NAJVEĆI OBMANJIVAČ JAVNOSTI O VELIKOM ULAGANJU U POSLOVNE ZONE NA PODRUČJU OPĆINE POLIČNIK

Općina Poličnik je u poslovnim zonama predvidjela toliko prostora da bi se u istim moglo zaposliti milijun djelatnika. Općina ima samo 4448, a cijela Zadarska županija ima 170.398 stanovnika.





Općina Poličnik KAO NA PIRU Trpeza za 200 ljudi s janjetinom iznenadila goste

Ovih dana načelnik općine Poličnik hvali se kako je rasprodao 22 tisuće četvornih metara terena slovenskom poduzeću «Lesnina» za samo 3,2 milijuna kuna u trećoj poslovnoj zoni «Murvica jug» koju općina uređuje  i da će navedena tvrtka izgraditi proizvodno-prodajni centar u kojem će zaposliti  oko 180 ljudi. Inače, skladište Lesnine je pod nerazjašnjenim okolnostima 2010. godine zapaljeno u Zadru  te sada planiraju izgraditi skladište u navedenoj poslovnoj zoni, a ne nikakav proizvodni pogon. Postavlja se pitanje je li zapaljeno zbog dobivanja velike premije osiguranja?

Općina Poličnik je zemljište Lesnini prodala po cijeni cca 20 € za 1 m². Tržišna cijena zemljišta po sudskim vještacima i Poreznoj upravi Zadar za zone u Poličniku minimalno je 100 eura po m2.


Zapaljeno slovensko skladište Lesnine u Zadru


Istom šablonom načelnik općine poličnik Davor Lončar je i ranije obmanjivao javnost o velikom ulaganju u poslovne zone na području općine Poličnik, kada su rasprodali veliki dio svoje imovine pod pogodovanim uvjetima ne otvorivši u poslovnim zonama niti jedan proizvodni pogon već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih. Tako su i 2009. godine pogodovali pravnim i fizičkim osobama pri kupnji zemljišta u iznosu od preko 244. 990.312,00 kuna. Općina Poličnik je tada jeftino rasprodala  zemljište za cijenu cca 7 €/m² koje je opremljeno komplet infrastrukturom, a čija se vrijednost cijeni preko 100 €/m². Država  je već ranije uložila značajna sredstva u poslovne zone odnosno u opremanje zemljišta te ih ista ne potražuje natrag i nakon što općina proda to isto zemljište.

Općina Poličnik je u poslovnim zonama predvidjela toliko prostora da bi se u istim moglo zaposliti milijun djelatnika. Općina ima samo 4448, a cijela Zadarska županija ima 170.398 stanovnika.

Prostornim planovima općina Zadarske županije predviđeno je preko 74 poslovne zone. Većina općina u navedenoj županiji, ali i drugdje, preživljava rasprodajom prostora u zonama koje im je središnja država prenijela u vlasništvo bez naknade.

Središnja država je u uređenje tih zona ulupala ogromna financijska sredstva kojima se također gubi svaki nadzor i trag. Besramno je da se u investicije, kao što su projekti zona, izgubi svaki trag uložena novca poreznih obveznika. Država je u zone bez nadzora uložila zemljište i financijska sredstva za uređenje.

Lokalne samouprave bez ikakve strategije razvoja mijenjaju svoje prostorne planove samo radi rezervacije prostora za poslovne  i druge zone za gospodarsku i inu djelatnost bez ikakva smisla i potrebe za razvoj.

Kakav razvoj, kakve gospodarske djelatnosti koje grane razvoja -  proizvodnja, prerada, turizam i drugo, nije nužno nikome na razini centralne države objašnjavati jer ista nema strategije.
Koliki prostor i s kakvim populacijskim resursima raspolažu pojedine lokalne samouprave, nitko nikoga nije propitivao.

Ukupan prostor rezerviran za zone u prostornim planovima općina Zadarske županije prelazi 2.400 hektara (dvije tisuće četiri stotine hektara) ili 24.000.000,00 metara kvadratnih   (dvadeset četiri milijuna metara kvadratnih). Ovdje pak nisu predviđeni i prostori namijenjeni ugostiteljstvu, turizmu i golfu. 

Prostor zona je šest puta veći od obrađivanog polja vranskog bazena ili dvanaest puta veći od Bokanjačkog blata (polja). Kad se navedeni prostor podijeli s brojem nezaposlenih Zadarske županije, to ispada 2.259 metara kvadratnih po nezaposlenom. Dajmo nezaposlenima zemljište navedeno u zonama i svi će potpisati trajno brisanje iz evidencije nezaposlenih!

Općina Poličnik slovi kao najuspješnija u Zadarskoj županiji iz razloga što je  prodala najviše prostora u poslovnim zonama. Drži primat isključivo po ukupnom prihodu od prodaje prostora u poslovnim zonama.

U poslovnim zonama nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon, već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih.  Sada je u općini Poličnik nezaposleno 298 osoba, a od toga 25 s višom i visokom stručnom spremom te s time općina ima jednu od većih stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji.

Nužno je potrebno na razini središnje države utvrditi strategiju razvoja sagledavajući sve resurse prostora i ljudi i izvršiti reviziju prostornih planova, a prostore za poslovne zone uskladiti sa stvanim potrebama. Hitno izvršiti redukciju broja lokalnih samouprava primjerenu tržišnom opstanku i potrebama društva.
Također treba provjeriti i ispitati sve do sada realizirane poslovne zone kako razvojnim učinkom, tako i koruptivnim i nezakonitim radnjama.

Poslano

1.    Predsjedniku Hrvatske
2.    Vladi Republike Hrvatske
3.    Ministarstvu gospodarstva RH
4.     Ministarstvu poduzetništva i obrta RH
6.  Državnom odvjetništvu RH
7.  USKOK-u


U Poličniku, 29. kolovoza  2012. godine

                                    

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA POLIČNIK

utorak, 28. kolovoza 2012.

UNIŠTENI OSNIVAČI BIVŠE KOMERCIJALNE BANKE ZADAR


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR


PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



UNIŠTENI OSNIVAČI BIVŠE KOMERCIJALNE BANKE ZADAR




Dalmatinska banka d.d. iz Zadra je pravna sljednica Komunalne banke koja je utemeljena 1957. godine. U skladu s tadašnjim zakonskim propisima transformira se 1965. godine u Komercijalnu banku, da bi u prosincu 1989. godine bila registrirana kao dioničko društvo pod nazivom  Dalmatinska banka d.d. Sada je u stranom vlasništvu pod nazivom OTP banka.


IZDAVANJE FIKTIVNIH POTVRDA OD STRANE DALMATINSKE BANKE


Tijekom pretvorbe bivših društvenih poduzeća u RH, njihove milijunske vrijedne nekretnine prodavane su manipulacijama i kreditima s fiktivnim pokrićima. Dalmatinska banka d.d. Zadar za  dionice navedenih poduzeća izdavala je fiktivne potvrde o vlasništvu nad njima određenim «izabranim» pojedincima u kojima je stajalo da su potraživanja podmirena prema Fondu za privatizaciju i da su sredstva doznačena na račun Fonda za privatizaciju. Međutim, banka nije nikad sredstva proslijeđivala u fond čime je oštećena Republika Hrvatska, a koristi je imala banka i određeni pojedinci koji su enormne svote novca prebacili na svoje privatne račune.

Dostavljamo hrvatskoj javnosti osnivače Komercijalne banke Zadar koji su u pretvorbi svi manje-više uništeni s fiktivnim potvrdama od strane banke čime je gospodarstvo u Zadarskoj županiji potpuno uništeno, odnosno ugasili su tvorničku i poljoprivrednu proizvodnju.


Udružena banka Hrvatske -  Komercijalna banka, osnovna banka Zadar  (1987. godine)

Osnivači Komercijalne banke Zadar su sljedeći:

1. ››Adria‹‹ - radna organizacija za ulov i preradu ribe – OOUR ››Prerada ribe‹‹ - Zadar,
2. ››Adria‹‹ - radna organizacija za ulov i preradu ribe – OOUR ››Ulov ribe, remont brodova‹‹ - Kali,
3. ››Adria‹‹ - radna organizacija za ulov i preradu ribe – Radna zajednica zajedničke službe – Zadar,
4. ››Aerodrom Zadar‹‹- radna organizacija za obavljanje aerodromskih usluga – Zadar,
5. Radna organizacija ››Autohrvatska‹‹ Zagreb – OOUR ››Auto-kuća‹‹ - Zadar,
6. Radna organizacija ››Badel‹‹ Zagreb – OOUR ››Vinarija Benkovac‹‹ - Benkovac,
7.  Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Dorada‹‹ - Zadar,
8. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Končaonica‹‹ - Zadar,
9.  Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Krep končaonica‹‹ - Zadar,
10. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Konfekcija‹‹ - Zadar,
11. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Pomoćne radionice‹‹ - Zadar,
12. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Predionica‹‹ - Zadar,
13. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Tkaonica‹‹ - Zadar,
14. Radna organizacija ››Bukovčanka‹‹ – Obrovac,
15. ››Cenmar‹‹ radna organizacija za uzgoj ribe, rakova i školjaka – Zadar,
16. ››Crnika‹‹ - Tvornica namještaja – Kali,
17.  Komunalna radna organizacija ››Čistoća‹‹ - Zadar,
18. Radna organizacija ››Danilo Štampalija‹‹ - OOUR ››Mlin‹‹ - Zadar,
19. Radna organizacija ››Dalmatinski rudnici boksita‹‹ - Obrovac,
20. Radna organizacija ››Danilo Štampalija‹‹ - OOUR ››Tvornica kruha‹‹ - Zadar,
21. Dom zdravlja ››Dr Jovo Jurković‹‹ - Benkovac,
22. ››Duhanprodukt‹‹ - Zagreb – radna organizacija  ››Tvornica duhana‹‹ - Zadar,
23. Radna organizacija  ››Elka‹‹ - Zagreb – OOUR ››Metalna užarija‹‹  - Zadar,
24. Radna organizacija ››Elektrodalmacija‹‹ - Split – OOUR ››Elektra‹‹ - Zadar,
25. Radna organizacija  ››Elektroprivreda‹‹ - Split – OOUR RHE – Obrovac,
26. Radna organizacija ››Elektromehanika - Sklad‹‹ - OOUR ››Bravarija‹‹ - Zadar,
27. Radna organizacija ››Elektromehanika - Sklad‹‹ - OOUR ››Centralno grijanje‹‹ - Zadar,
28. Radna organizacija ››Elektromehanika - Sklad‹‹ - OOUR ››Elektroinstalacija‹‹ - Zadar,
29. Radna organizacija ››Elektromehanika - Sklad‹‹ - OOUR ››Vodoinstalacija‹‹ - Zadar,
30. Radna organizacija ››Elektronika‹‹ - Zadar,
31. Fond za društveno - ekonomski razvoj općine Obrovac,
32. Radna organizacija ››Gramat‹‹ - Zagreb – OOUR ››Veletrgovina‹‹ - Zadar,
33. ››Jadera‹‹ - radna organizacija za hotelske i ugostiteljske usluge – OOUR ››Central‹‹ - Zadar,
34. ››Jadera‹‹ - radna organizacija za hotelske i ugostiteljske usluge – OOUR ››Hoteli‹‹ - Zadar,
35. ››Jadera‹‹ HTP – OOUR ››Punta skala‹‹ turističko naselje – Zadar,
36. Građevinska radna organizacija ››Jadran‹‹ - Zadar,
37. ››Jadranka‹‹ - Tvornica tjestenine – Zadar,
38. SOUR JTP Radna organizacija   ››Brodogradilište Zadar‹‹ - Kali,
39. SOUR JTP Radna organizacija pomorskog prometa, unutrašnje i vanjske trgovine ›› Jugotanker‹‹ - Zadar,
40. SOUR JTP Organizacija ››Tankerkomerc‹‹ - Zadar,
41. SOUR JTP Hotelsko-turistička radna organizacija ››Turisthotel‹‹ - Zadar,
42. ››Kepol‹‹ - radna organizacija za proizvodnju i preradu kemikalija, elastomera i polimera – Zadar,
43. Radna organizacija ››Komunalac‹‹ - Benkovac,
44. ››Kondal‹‹ - poduzeće za izradu odjevnih predmeta – Zadar,
45. KRO ››Liburnija‹‹ - Zadar,
46. Radna organizacija ››Luka‹‹ - Zadar,
47. Radna organizacija ››Ljekarna‹‹ - Zadar,
48. Radna organizacija ››Maraska‹‹ - Zadar,
49. ››Mardešić‹‹ dalmatinska tvornica ribljih konzervi – Sali,
50. Medicinski centar Zadar – OOUR ››Opća bolnica‹‹ - Zadar,
51. Medicinski centar Zadar – OOUR ››Primarna zdravstvena zaštita‹‹ - Zadar,
52. Medicinski centar Zadar – OOUR ››Psihijatrija‹‹ - Zemunik,
53. Radna organizacija ››Mehanizacija‹‹ - Zadar,
54. ››Mesopromet‹‹ - poduzeće za promet mesom i mesnim prerađevinama – Zadar,
55. ››Mljekara‹‹ - radna organizacija za preradu mlijeka – Zadar,
56. Radna organizacija «Napredak – Zadar,
57. Radna organizacija «Narodni list» - OOUR «Grafička djelatnost» - Zadar,
58. Radna organizacija «Narodni list» - OOUR «Novinsko izdavačka djelatnost» - Zadar,
59. Komunalna radna organizacija «Nasadi» - Zadar,
60. Radna organizacija «Otočanka» - OOUR za proizvodnju pređe, tkanina, tepiha i tekstilne ambalaže – Zadar,
61. Radna organizacija «Otočanka» - OOUR za proizvodnju užadi, i veziva – Zadar,
62. Radna organizacija «Ponos» - Zadar,
63. Projektno poduzeće «Donat» - Zadar,
64. Psihijatrijska bolnica - Ugljan,
65. Radna organizacija PTT prometa Zadar – OOUR PTT Zadar,
66. Radna organizacija PTT prometa Zadar – OOUR PTT Benkovac,
67. Radna organizacija PTT prometa Zadar – OOUR PTT Biograd,
68. Radna organizacija PTT prometa Zadar – OOUR PTT Obrovac,
69. «Put» - radna organizacija za održavanje cesta i izgradnju – Zadar,
70. Poljoprivredna zadruga «Budućnost» - Zemunik,
71. Poljoprivredna zadruga «Iskra» - Vir,
72. Poljoprivredna zadruga «Preko» - Preko,
73. Poljoprivredna zadruga «Privlaka» - Privlaka,
74. Poljoprivredna zadruga «Ravni Kotari» - Škabrnja,
75. Poljoprivredna zadruga «Sloga» - Kukljica,
76. Poljoprivredna zadruga «Vukšić» - Vukšić,
77. «Radnik» - građevinsko poduzeće – OOUR «Građenje» - Benkovac,
78. «Radnik» - građevinsko poduzeće – OOUR «IGM» - Benkovac,
79. SIZ za ceste općine Obrovac – Obrovac,
80. SIZ fizičke kulture općine Zadar – Zadar,
81. SIZ za komunalno – stambenu izgradnju Obrovac – Obrovac,
82. SIZ zdravstva i zdravstvenog osiguranja radnika i poljoprivrednika Obrovac – Obrovac,
83. SIZ za komunalnu djelatnost  Benkovac – Benkovac,
84. ZSIZ u stambeno – komunalnoj djelatnosti – Zadar,
85. Solana «Gojko Maštrović» - Nin,
86. SOUR «Jugoplastika» - Split – Radna organizacija «OJO» - Split – OOUR «Proizvodnja kožne obuće» - Benkovac,
87. SOUR PK «Zadar» - Radna organizacija «Agroprodukt» - OOUR «Prerada» - Zadar,
88. SOUR PK «Zadar» - Radna organizacija «Plodine» - OOUR «Promet» - Zadar,
89. SOUR PK «Zadar» - Radna organizacija «Voćarstvo-vinogradarstvo» - Zadar,
90. «Sunturist» - radna organizacija za obavljanje turističkih usluga – Zadar,
91. Šumsko gospodarstvo «Dalmacija» - Split – OOUR «Šumarija» - Zadar,
92. Radna organizacija «Tekstil» - Zadar,
93. «3. novembar» - radna organizacija ugostiteljstva i trgovine – Obrovac,
94. «TRIO» - Trikotaža – Obrovac,
95. Tržna uprava – Zadar,
96. Tvornica kože – radna organizacija za preradu kože – Zadar,
97. Tvornica za preradu soje – Zadar,
98. SAS – radna organizacija za proizvodnju specijalnih alatnih strojeva – Zadar,
99. «Ugostiteljstvo» - radna organizacija za održavanje ugostiteljskih usluga – Benkovac,
100. Radna organizacija «Vinilplastika» - industrija plastičnih masa – OOUR «Kemoplast» – Zadar,
101. Radna organizacija «Vinilplastika» - industrija plastičnih masa – OOUR «Viplaz» – Zadar,
102. Radna organizacija «Vinilplastika» - industrija plastičnih masa – OOUR «Polikem» – Zadar,
103. Radna organizacija «Vinilplastika» - industrija plastičnih masa – OOUR Zdravstvena stanica,
104. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Alpa» – Zadar,
105. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Elektroinstalateri» – Zadar,
106. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Trgovina» – Zadar,
107. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Tvornica drvnih proizvoda» – Zadar,
108. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Tvornica plinskih armatura» – Nin,
109. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Tvornica šivaćih strojeva» – Zadar,
110. Radna organizacija «Vodovodi sjeverne Dalmacije» – OOUR «Izgradnja» – Zadar,
111. Radna organizacija «Vodovodi sjeverne Dalmacije» – OOUR «Proizvodnja i raspodjela vode» – Zadar,
112. Građevinska radna organizacija «Zadar» – OOUR «Građevna djelatnost» – Zadar,
113. Građevinska radna organizacija «Zadar» – OOUR «Zanatska djelatnost» – Zadar,
114. Radna organizacija «Zadar – Film» – Zadar,
115. Radna organizacija «Zadranka» – OOUR «Maloprodaja» – Zadar,
116. Radna organizacija «Zadranka» – OOUR «Veletrgovina» – Zadar,
117. Zavod za urbanizam – Zadar,
118. Zavod za zaštitu zdravlja – Zadar,
119. Radna organizacija «Kamen» – Obrovac,
120. Građevinska radna organizacija «Kimont» – Benkovac,
121. Poljoprivredna zadruga «Ražanac» – Ražanac,
122. Poljoprivredna zadruga «Sukošanka» – Sukošan,
123. Radna organizacija «Teh – projekt» – Rijeka – Poslovna jedinica Zadar.


Tko je 1995. godine u Dalmatinskoj banci prisvojio državne milijune?

Tečaj koji je stavljen u aneks ugovoru je manipuliranje. U konačnici oštećena je Republika Hrvatska, a okoristila se Dalmatinska banka koja nije doznačila primljena sredstva na račun Fonda za privatizaciju - Marta Anđel, sudska vještakinja za financije

Svjedočenjem sudskih vještakinja za financije Marte Anđel i Majde Korljan jučer je nastavljeno suđenje poznatim zadarskim gospodarstvenicima Marinku Vukševiću (47) i Đenku Perošu (64) protiv kojih se na Županijskom sudu u Zadru godinama već vodi postupak zbog niza kaznenih djela iz područja gospodarskog poslovanja. Vrsna i priznata sudska vještakinja za financije Marta Anđel u svojoj je stručnoj ekspertizi iznijela do sada nepoznate, ali i neutužene milijunske malverzacije u pretvorbi poduzeća Prigorka promet i Vrana d.o.o. kojima je državni proračun oštećen za milijunske iznose.

- Najprije je neosnovano umanjen temeljni kapital tvrtke Prigorka promet, a potom je Đenko Peroš otkupio četiri paketa dionica od najvećih dioničara. Tri paketa prenesena su na Prigorku, dok četvrti, onaj na ime Mirjane Škare nije. Time je tvrtka oštećena za iznos od 4,8 milijuna kuna, a za isti taj iznos okoristio se Peroš. Nadalje, Hrvatski fond za privatizaciju sačinio je četiri aneksa ugovoru u koje su uneseni krivi podaci, a slijedom te greške proizišlo je da Peroš Fondu treba uplatiti 18 puta manji iznos od stvarnog - kazala je Anđel pojasnivši potom kako je sačinjavajući svoje mišljenje o pretvorbi tih poduzeća naišla na podatak koji se tiče i njezina prijašnjeg posla u Narodnoj banci gdje je izračunavala tečaj kune, odnosno hrvatskih dinara u odnosu na tadašnje njemačke marke (DEM).

- Tečaj kune na dan potpisivanja aneksa bio je 3,7 za jednu DEM, a u aneks je uneseno 0,205 što nikada nije bilo. To je 18 puta manji iznos iz čega nadalje proizlazi da bi se Peroš takvim ugovorom okoristio za gotovo deset milijuna kuna. Međutim, kada sam radeći ovo vještvo u Agenciji za upravljanje državnom imovinom zatražila dokumentaciju i kartice iz kojih bih vidjela kada je i koliko Peroš Fondu zapravo platio, pokazalo se da takva dokumentacija ne postoji te da taj novac nikada nije niti uplaćen na račun Fonda - posvjedočila je Anđel navodeći nadalje da je na taj način državni proračun oštećen za iznos od 1,5 milijuna tadašnjih DEM, odnosno nešto manje od šest milijuna kuna što je sredinom 90-ih godina bio znatan iznos. Anđel je odgovarajući na pitanja tužiteljstva, obrane i raspravnog suca Borisa Radmana pojasnila da je novac preračunat u kune skinut s Peroševa računa u Dalmatinskoj banci, ali da je u Agenciji za upravljanje državnom imovinom doznala kako taj iznos Dalmatinska banka ni do danas nije uplatila Fondu. Na upit suca Radmana tko se tu okoristio, a tko je oštećen vještakinja je odgovorila:

- Tečaj koji je stavljen u aneks ugovoru je zapravo manipuliranje kako bi se nekom priskrbila nepripadajuća korist. U konačnici oštećena je Republika Hrvatska, a okoristila se Dalmatinska banka koja nije doznačila primljena sredstva na račun Fonda za privatizaciju. Također, napomenula je da je Peroš nakon potpisivanja aneksa i naloga za isplatu Fondu u Dalmatinskoj banci dobio potvrde o vlasništvu nad dionicama što je moguće jedino kada su potraživanja podmirena, a kako je to moguće i tko mu ih je izdao, nije mogla komentirati već je istaknula da je to stvar koju trebaju istražiti za to zadužene službe.


Poslano

1.  Predsjedniku Hrvatske
2.  Vladi Republike Hrvatske
3.  Ministarstvu financija RH
4.  Ministarstvu unutarnjih poslova RH
5.  Državnom odvjetništvu RH
6.  USKOK-u

U Zadru, 28. kolovoza 2012. godine
                                    


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

ponedjeljak, 27. kolovoza 2012.

U POČETKU BIJAŠE RIJEČ - KAO SREDSTVO ZA POČETNIKE RADI DJELOVANJA I OSVJEŠĆIVANJA


U POČETKU BIJAŠE RIJEČ - KAO SREDSTVO ZA POČETNIKE RADI DJELOVANJA I OSVJEŠĆIVANJA



Sreća je kada čovjeka pokreće djelovanje - kao suprotnost stvaranoj statičnoj monotoniji, što je zapravo milost, mogućnost realiziranja probranih, iz beskonačnih, mogućnosti da sam osvjetljava ljepotu i dobrotu i tako po djelovanju postane autonomiji, više u službi općem dobru.

Dakle, nakon što se izgubio, kao Eva i Adam, i danas čovjeku treba ponovno navikavanje da ispuni dovoljan razlog, tj. da djelovanjem ponovno zasluži ugodno obitavanje na Zemlji.

Poticanjem, tj. poučavanjem pomoću riječi u pravcu spoznaje, težnja je da se čovjek na Zemlji potvrđuje djelima, dakle ideja – djela – život i obrnuto život –djela - ideja.

Osviješćen čovjek shvati kako nema razloga da se konkretnu materiju uzdiže na prvo mjesto, jer tada materija čovjeku postane prepreka na putu. Ovoj istini ne trebaju atributi. I pomoću znanosti materija se demistificira kako bi čovjeku samo služila dok djelovanjem po adekvatnoj spoznaji riječi prožimaju ( ideja – djela – život) kao znak rada duha u pravcu osvješćivanja.

Suvišno je oslanjanje na materiju i precjenjivanja iste pomoću raznih atributa dok ima samo ulogu da služi životu na Zemlji, precijenjena može čovjeka odvesti iz svjetla i djelovanja, u mrak iz kojeg se ne zna vratiti. Ukoliko je pedagogija po mjeri čovjeka, grješnik pojedinac sa čuđenjem se sjeti da je od samog rođenja kao duša imao sva oruđa za zemaljski život, kao i samopouzdanje koje mu je tendenciozno narušavano – zbog prepravljanja iskonskog. Dakle, iskonskoj kvaliteti ne trebaju riječi niti atributi ( izdvojeno od života) jer se njima ne može niti objasniti, utoliko su prikladne za ljude koji po nekim razlozima završe u mraku, pa im treba ponovo poticaj za djelovanje da se vrate životu, koji se dalje potvrđuje djelima i po zaslugama zbog zauzimanja mjesta i uloge.


Prestankom djelovanja, nastupa neuredan čovjek, zbog i na račun tuđih djela - života, kao pijani trovač - hedonist, kompenzira nerad riječima, stil koji ne potiče na život i vodi u besmisao. Oduvijek se potvrđuje da je neuredan čovjek u raskoraku s idejom, stoga se opredjeljuje – oslanja na priče umjesto na djela - angažiranje, što proturječi skladu života a što dovede u kušnju, potom čovjek zavaran prividom postaje neradnik koji pomoću riječi postaje sofist demagog, a sve kao rob strasti i materije.

Sofizam kao izvrgnuti filozofski pravac im odgovara da svoje manje argumente pretvaraju u veće, što je u dekadentnijim društvima čak i zakonima i pravom stimulirano. Stimulirani neradnici nakon što se oslade, ukoliko im kao pojedincima sofistima ne ide po planu udruže se zbog plijena, u razne grupe i stranke, ne znaju, i ne zanima ih više, da ih samo osobna djela mogu spasiti. Ilustracije radi u Hrvatskoj bez ikakvih dobrih djela čak se može postati premijer, predsjednik, pobijediti na izborima, pomoću propagande – i to riječima koja ne potiču na život. Naročito prošlih godina u Hrvatskoj je narastao toliki broj neradnika da se sofistički izbore pomoću laži, udruženi u neke stranke kakve jesu i danas u Hrvatskoj, potom se nametnu za vođe, rukovodioce . . . i uvijek neodgovorni.

Ironično i bez precjenjivanja takvih, vrijeme je za upozoriti i zaustaviti dekadenciju u Hrvatskoj, žalosno je da se na takav način prikazuju kao karizmatične osobe, dok danas u svijetu, realno kvalitetni pojedinci znaju da su samo odraz uzornih djela, da adekvatno po preuzetim dužnostima moraju odgovarati u svojoj zajednici.

Čovjek po svojoj slobodnoj volji je i odgovoran, što se podrazumijeva, a ne izbjegava odgovornost, što neradnik pravda demagoški pomoću riječi i preko stranke prenosi štetu koju je napravio na drugog, što je jednako trovanje hrvatskog općeg dobra. Koristeći se „emocijama duša“ varalica natovari posljedice svojih grijeha na opće dobro. . . Kako to?

Odgovor, ideja – djelo - život dakle, ubuduće samokritičko i kritičko ponašanje potrebno je Hrvatima u pravcu općeg dobra, što upućuje što je moguće . . . samo po djelima . . . a protiv demagogije i stvorene monotonije preko stranaka tj. pojedinaca u Hrvatskoj. Dakle, uglavnom prema uhodanom obrascu u Hrvatskoj pomoću postojećih stranaka razbija se jedno kao opće dobro, a izdvojeni dijelovi zajednice pojedinci preko stranaka postanu sami sebi svrha i krajnji cilj.

Umjesto da stranke kao zbir pojedinaca demonstriraju snagu za funkcioniranje u ime općeg dobra, predvođeni članovima s određenim znanjem radi daljnjeg domišljanja u skladu s vremenom i specifičnošću zajednice.

Život je odraz kretanja, čovjeku treba uvijek novo i bolje, što zahtjeva razbijanje monotonije bez podmetanja modernog šarenila kao varke što je očito u Hrvatskoj.

Predstavnici postojećih stranaka, uglavnom nisu svjesni pa zato ni odgovorni, što je nažalost postalo pravilo da takvi budu vođe u Hrvatskoj. Hrvat ubuduće treba shvatiti i razlikovati moderno šarenilo od nove kvalitete koju traži život. Ukoliko prilikom biranja Hrvat ne uvidi spomenute razlike, moderne varalice okoristit će se kao i do sada pomoću emocionalno – nekritične – duše Hrvata.

Predstavnici stranaka kao varalice preko raznih institucija po Hrvatskoj samim nazivom svojih „kompanija“ začaraju naivne. Zašto u stranačkim statutima nije istaknuto da su pred zakonom vođe odgovorne, po propustu i nedjelima, što se podrazumijeva po logici zdravog razuma. Kada očigledno na terenu same o sebi govore, zato takvim strankama trebaju atributi. Stranke u prosvjećenijim zajednicama moraju opravdati svoje postojanje djelima, a ne svoj nerad kompenzirati demagogijom kako to danas u Hrvatskoj čine stranke, participiraju i skupa rastaču opće dobro, tendencijom da i dalje vode Hrvate u propast.

Predstavnici i nosioci vlasti, i ostalih institucija u Hrvatskoj, kako svjetovnih tako i duhovnih, pored silnog ponižavanja hrvatskog naroda bez srama dalje koriste samo oruđe sofizma. Hrvatskom narodu preostaje da inventivni ljudi ubuduće stupe na političku scenu i svojim obolom zaustave daljnje urušavanje hrvatskog bića. Svaki narod ima pojedince koji su po spoznaji odgovorniji u ime života. Dakle, u Hrvatskoj nema više opravdanja za niti jednog Hrvata, tj. potrebno je žrtvovanje za opće dobro.

Vlastitom voljom svaki pojedinac usmjeruje i pokazuje svoja djela, što mu je i osobna karta i kao mjerilo učešća. Također i egoizam kao odraz neuredne volje je osobna karta pojedinaca, takvima se ne treba dozvoliti da se poigravaju s općim dobrom. Kanimo se improvizacija kada je u pitanju opće dobro i vlastito ognjište kao uvjet za beskonačan put što život jest. Dakle, smisao je da vlastitom voljom, svaki pojedinac djelima probudi i osobno samopouzdanje, što je neophodno za dostojan život.

Namjera je ovim tekstom pokazati kako nema mjesta malodušnosti na hrvatskim prostorima, naprotiv Hrvati s razlogom trebaju biti zahvalni za ove prostore na Zemlji kao dobre uvjete za život. Toliko da shvate, kada pedagogija stvara plodno tlo demagogiji . . . tko laže . . . Dakle kada roditelji jedu zeleno voće . . . 


U Zadru, kolovoz 2012. godine

POKRET AKTIVNIH VETERANA BRANITELJA REPUBLIKE HRVATSKE

subota, 25. kolovoza 2012.

Ministarstvo za hrvatsku dijasporu u hrvatskoj Vladi


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Ministarstvo za hrvatsku dijasporu u hrvatskoj Vladi







Hrvatska Vlada mora što prije osnovati Ministarstvo za hrvatsku dijasporu u hrvatskoj Vladi koje je neophodno potrebno za hrvatski narod da iseljeni Hrvati s Hrvatima u Hrvatskoj skupa tvore svoju sudbinu.

Republika Hrvatska je jedina država u svijetu s više svojih žitelja u dijaspori nego u domovini, a nema Ministarstvo za dijasporu niti odgovarajuću instituciju.

Stoga, hrvatska Vlada skupa s hrvatskom emigracijom ovaj zahtjev, u što kraćem vremenskom roku, treba riješiti, pa da ministarstvo za hrvatsku dijasporu u Vladi otpočne djelovati u pravcu općeg dobra Hrvata.

Hrvati su spoznali da su ih okupatori silom raseljevali, računajući da je raseljeni narod izgubljeni narod. Zlo razdvaja, a dobro spaja i zato zajedno i odlučno za opće hrvatsko dobro!


Poslano

1.  Hrvatskom saboru  
2.  Predsjedniku Hrvatske
3.  Vladi Republike Hrvatske



Zagreb - Zadar,  25. kolovoza 2012. godine

        
                  

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

petak, 24. kolovoza 2012.

Odakle Marini Preko 7.500.000,00 eura?


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Odakle   Marini  Preko 7.500.000,00 eura?





Potvrda-izjava Erste banke o prodaji potraživanja Marini Preko. Potvrda je bez datuma izdanja i poslovnog broja banke što ukazuje na manipuliranje vrijednim nekretninama kaljskog remontnog brodogradilišta Nauta Lamjana. 

Ovih dana pokušaj bivših radnika kaljskog remontnog brodogradilišta Nauta Lamjana  u stečaju da obnove proizvodnju nije uspio iz razloga što većinski vjerovnici to ne žele. Navedeno brodogradilište godinama se organizirano uništava, a sve kako bi ga kriminalne skupine preuzele zbog atraktivnog terena uz more.

Jedan od većih vjerovnika je Marina Preko d.o.o. iz Preka  koja ne pristaje na daljnju proizvodnju nego forsira stečaj da se što prije završi. Temeljni kapital Marine Preko d.o.o. iznosi 21.000,00 kuna, a osnivači/članovi društva su iO ADRIA AG, Švicarska, broj iz registra: CH-100.3.785.398-2, trgovački registar kantona Luzern, OIB: 49463506644, Švicarska, Luzern, Haldenstrasse 4 – jedini osnivač d.o.o. Osoba ovlaštena za zastupanje je Zdenko Leko, OIB 60637751817, Zagreb, Orešići 9 - član uprave i direktor, zastupa društvo pojedinačno i samostalno.

Poduzeće Marina Preko koncem srpnja 2012. godine platila je 7.500.000,00 eura banci Erste Steiermarkische da preuzme njezina potraživanja prema Nauta Lamjani i tako postaje jedan od većih vjerovnika.

Postavlja se pitanje odakle   Marini Preko novac za isplatu Erste banke kad u svoj bilanci poslovanja nema za to pokriće.

Poslano

1.  Predsjedniku Hrvatske
2.  Vladi Republike Hrvatske
3.  Ministarstvu unutarnjih poslova RH
4.  Državnom odvjetništvu RH
5.  USKOK-u



U Zadru, 24. kolovoza 2012. godine

        
                     

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

četvrtak, 23. kolovoza 2012.

HRVATSKE NADLEŽNE INSTITUCIJE VEĆ SU GODINAMA NEZAINTERESIRANE ZA NEZAKONITU PRETVORBU I PRANJE NOVCA KROZ BIVŠE DRUŠTVENO PODUZEĆE VINILPLASTIKA


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


HRVATSKE NADLEŽNE INSTITUCIJE VEĆ SU GODINAMA NEZAINTERESIRANE ZA NEZAKONITU PRETVORBU I PRANJE NOVCA KROZ BIVŠE DRUŠTVENO PODUZEĆE VINILPLASTIKA




KREDITNA BANKA MARIBOR DALA JE KREDIT ZADAR PROJEKTU, TVRTKI KOJU JE OSNOVALO ŠEST SLOVENSKIH TVRTKI MEĐU KOJIMA SU I TRI TVRTKE KĆERI KREDITNE BANKE MARIBOR. ZADAR PROJEKT JE OTKUPIO TEREN NEKADAŠNJE TVORNICE VINILPLASTIKA U MURVIČKOJ GDJE JE NAMJERAVAO IZGRADITI STAMBENO-POSLOVNI KOMPLEKS S 380 STANOVA I ZATO SU DOBILI KREDIT OD 19  MILIJUNA EURA KOJI NE VRAĆAJU. KRIMINALNE SKUPINE UNIŠTILE SU TVORNICU VINILPLASTIKA TE OČISTILE TEREN, A SVE  KAKO BI OPRALI NOVAC.

Članovi uprave koji su zaustavili proizvodnju tvornice Vinilplastika Zadar

Vinilplastika, industrija plastičnih masa u Zadru, Put Murvice 14-16 


1990.g. u poduzeću sa organizacionim jedinicama bilo je uposleno 1.285 radnika.
Većinski vlasnik postao je Željko Lončar i ortaci,1996.g., sadašnji zamjenik predsjednika županijskog odbora HDZ-a.
Poduzeće je bilo u stečaju i likvidirano početkom 21.st.
Tvornica je srušena i sada je u planu izgradnja stambeno poslovnih objekata.



Kada se ruši ekonomija, ruši se i država

Ustavne odredbe definirale su da  pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a to se odnosi i na tvornicu Vinilplastika  Zadar. Tako su bivši radnici podigli niz prijava za gospodarski kriminal i traže da se ispitaju svi članovi uprave koji su skrivili propast te tvornice za proizvodnju plastičnih masa, a ista je s organizacijskim jedinicama zapošljavala 1285 radnika. Početkom 21. stoljeća odlazi u stečaj i likvidaciju. Tvornica je srušena i sada je u planu izgradnja stambeno poslovnih objekata. Svima nam je poznato jedno - kada se ruši ekonomija, ruši se i država.

Državni ured za reviziju utvrdio je da  postupci pretvorbe i privatizacije bivšeg društvenog poduzeća Vinilplastika, Zadar, nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama. Većinski vlasnik je bio Željko Lončar i ortaci.  Isti je bio i predsjednik nadzornog odbora Vinilplastike, od 15. prosinca 1995. do 5. srpnja 1996. i od  11. kolovoza 2000. do 22. travnja 2002. i predsjednik uprave Vinilplastike, od 5. srpnja 1996. do 11. kolovoza 2000.

Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije  mali dioničari 20,6 %,  Željko Lončar i ortaci  29,0% ,  Nin elektrokommerc d.o.o.Zadar 27,4 % ,  Fond  17,6 %,  Marlera d.d. Zagreb  4,7 % ,  vlastite dionice  0,4 % i  invalidi i obitelji poginulih branitelja 0,3 %.

Revizijom je utvrđeno:

- U prosincu 1996. Željko Lončar i ortaci su s Fondom zaključili ugovor o kupnji 14 287 dionica nominalne vrijednosti 1.428.700,- DEM ili 33,3% temeljnog kapitala. Do travnja 2000. Željko Lončar i ortaci otplatili su 5 172 dionice, a 9 115 dionica ili 21,2% ukupnog broja dionica je zbog neplaćanja pripalo Fondu. Društvo Nin Elektrokomerc d.o.o. je u svibnju 2000. kupnjom steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM, što je 32,0% temeljnog kapitala Društva. Stjecanjem i otpuštanjem dionica razmjerni broj glasova stjecatelja je u skupštini Društva prešao prag  od 10,0% i 20,0%, o  čemu stjecatelji nisu obavijestili Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Navedeno nije u skladu s odredbama  članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, kojima je određeno kada fizička ili pravna osoba izravno ili putem posrednika, pribavljanjem ili otpuštanjem vrijednosnih papira
pribavi ili izgubi glasačka prava na sjednici skupštine društva, koje je registrirano u Republici Hrvatskoj kao dioničko društvo, i kada zbog toga pribavljanja ili otpuštanja, razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmaši, odnosno padne ispod jednog od sljedećih pragova:
10,0%, 20,0%, 1/3, 50,0%, 2/3 ili 70,0%, obvezna je obavijestiti izdavatelja i Komisiju u roku sedam dana.

- Društvo Nin elektrokomerc d.o.o. je  u svibnju 2000. steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM ili 32,0% dionica Društva. Ponudu za preuzimanje nije objavilo, što nije u skladu s odredbama članka 3. Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, prema kojima je pravna ili fizička osoba koja po bilo kojoj osnovi osim nasljeđivanjem stekne dionice jednog izdavatelja, a tim stjecanjem broj glasova u glavnoj skupštini izdavatelja koji joj pripada prijeđe 25,0% od ukupnog broja glasova u glavnoj skupštini izdavatelja, obvezna je u roku sedam dana od dana stjecanja objaviti ponudu za preuzimanje.


Razvojnim programom za razdoblje od  1992. do 1993. planirano je ulaganje 4.200.000,- DEM u opremu i trajna obrtna sredstva iz vlastitih i sredstava kredita. Početak proizvodnje i povećanje prihoda za oko 400,0% planirano je u 1993. Prema programu, planirano ulaganje trebalo je omogućiti devizni priljev koji će osigurati izvršavanje kreditnih obveza i omogućiti kontinuirano snabdjevanje proizvodnog ciklusa uvoznim komponentama, a u godinama nakon otplate kredita višak deviznih sredstava. Razvojni program ne sadrži sve elemente propisane odredbama Upute za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prema kojima razvojni program, između ostalog, sadrži analizu dosadašnjeg poslovanja, dinamiku realizacije razvojnog programa, cjelovito rješenje zaštite  čovjekove okoline te financijske aspekte programa.

Ciljevi planirani razvojnim programom nisu ostvareni. Nova oprema za proizvodnju PVC stolarije nabavljena je u 1998., ali proizvodnja nije značajno povećana.

Zbog prezaduženosti, nelikvidnosti i nemogućnosti financiranja tekuće proizvodnje uprava je od srpnja 1999. do prosinca 2000. izradila više prijedloga sanacije i financijske konsolidacije Društva. Programom je predviđena dokapitalizacija ulaganjem strateškog partnera ili reprogramiranje dugovanja najvećeg vjerovnika i odobravanje sanacijskog kredita. Najveći vjerovnik nije prihvatio program, nego je u veljači 2002. pokrenuo ovrhu na dospjela potraživanja. U travnju 2002.  nad Društvom je otvoren stečajni postupak koji je u tijeku. Društvo je u razdoblju od 1993. do 2002. poslovalo s gubitkom, osim u 1994. U vrijeme otvaranja stečajnog postupka gubitak iznad visine temeljnog kapitala iznosio je 10.995.652,00 kn. Broj zaposlenika je smanjen sa 146 u  1992. na 101 zaposlenika  u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.

S obzirom da je Društvo poslovalo s  gubitkom, da je zbog prezaduženosti i nesposobnosti podmirenja obveza, neprekidne blokade žiro računa od lipnja 1999., neprihvaćanja programa sanacije i financijske konsolidacije nad Društvom u travnju 2002.  otvoren stečajni postupak, nisu ostvareni ciljevi propisani odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji.

Poslano

1.  Predsjedniku Hrvatske
2.  Vladi Republike Hrvatske
3.  Ministarstvu unutarnjih poslova RH
4.  Državnom odvjetništvu RH
5.  USKOK-u



U Zadru, 23. kolovoza 2012. godine

        
                     

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR