nedjelja, 30. prosinca 2012.

NA INTERNETSKIM STRANICAMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE - EPARHIJA DALMATINSKA ŠIRI SU PROPAGANDA PROTIV HRVATSKOG NARODA


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



NA INTERNETSKIM STRANICAMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE - EPARHIJA DALMATINSKA ŠIRI SU PROPAGANDA PROTIV HRVATSKOG NARODA

http://www.eparhija-dalmatinska.hr/frames-l.htm


DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI OBJAVLJENE TEKSTOVE SHZ-a O OBNOVI HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE


SPC SVOJIM DJELOVANJEM U HRVATSKIM ZEMLJAMA UMANJILA JE BROJČANO HRVATE PREKO SEDAM MILIJUNA


SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA DLAKU MIJENJA, ALI NE I ĆUD

POVIJEST SREDNJOVJEKONE KATOLIČKE CRKVE SV. MARGARETE
1334. – na "Trgu Petra Preradovića" bila je srednjovjekovna katolička crkva Sv. Margarete i Margaretsko groblje stanovnika iz viličkog podgrađa; 1378. crkva je dobila status župne crkve; 1712. je izgorjela, no na istom mjestu izgrađena je nova s lukovičastim zvonikom; 1794. je prodana Grčkoj ortodoksnoj crkvenoj općini u Zagrebu.
Od 1378 – 1794. svake godine 13. srpnja otvarao se dvotjedni sajam "Margaretinje" na prostoru između crkve Sv. Margarete i (V)Ilice.
1780. - u Zagreb dolaze prvi pravoslavni doseljenici iz Grčke i Makedonije (spominje se 28 duša Grka i Cincara).
1784. - u Zagrebu je popisano 695 kuća i približno 7.000 stanovnika.
1785. - u Zagrebu već živi osam pravoslavnih obitelji izbjeglih iz Grčke i Makedonije sa 40 članova (obitelji Demeter, Gavela, Millin i dr.)
1794. - Grčka otodoksna crkvena općina kupila je postojeću staru katoličku crkvu Sv. Margarete, preuredila ju je za pravoslavno bogoslužje i dala joj novo ime – Sv. Preobraženja Gospodnjega.
1848. - doseljeni Srbi počinju prevladavati među pravoslavnim vjernicima u Zagrebu, pa ortodoksna crkvena općina svojem nazivu dodaje pridjev srpska...
1866. - na mjestu stare drvene crkve zida se nova (arh. Klein); Zagreb broji 280 pravoslavnih duša;
1869. - u Zagrebu je popisano 19.857 stanovnika.
1899 – 1914. nova i veća kupola crkve Sv. Preobraženja Gospodnjega, te promjena položaja pročelja (arh. Bolle)
1931. - Preobraženska crkva poslije utemeljenja Zagrebačko-ljubljanske mitropolije više nije samo parohijalna pravoslavna crkva, već paralelno i katedrala.
1931. - Zagreb ima 185.000 stanovnika

Srpska pravoslavna crkva – NEREDOM, RUŽNO ZAMASKIRANA SRPSKOM «UREDBOM», NAREDBOM – HRVATSKOM NARODU NA ZNANJE I RAVNANJE



Svaka sotona je odraz nereda, ružno-smrtna i uvijek konačna. Sramoti i šteti, dok može, čistom, naivnom i poštenom dijelu čovječanstva.

Neuredna sotona harala je na prostorima hrvatskih zemalja po diktatu SPC pomoću srpske policije i to silom. Pomućeni neredom, ne znaju da je zbog života i sklada Zemlja odgovorna Nebu, Izvoru života, Stvoritelju neba i Zemlje.

Potom, zakonom života svatko će vidjeti na svome dlanu svoja nedjela i sam sebi adekvatno presuditi.

Dakle, maskama kako pojedinac tako i jedan narod realno pokazuje sebe, nikada ne mogu pobijediti život već su zauvijek opomena.
HRVATI PRAVOSLAVNE VJEROISPOVJESTI SKUPA SA SVOJIM SVEĆENSTVOM 1945. GODINE U HRVATSKOJ DOŽIVJELI SU TRAGEDIJU KRIKOM DO NEBA


Samo zato jer su u Hrvatskoj živjeli kao Hrvati i slavili Oca Stvoritelja, svjedoče kao silne žrtve što i danas odzvanja ... na prostorima Hrvatske.

Zaslužena milost od Boga ponovno hrvatske pravoslavce ujedinjuje i daje im snagu na hrvatskim prostorima. Odolijevaju kušnjama dok se dižu iz pepela, obnavljaju hrvatsku pravoslavnu crkvu.

Hrvatski pravoslavni vjernici mole da pravoslavne crkve drugih zemalja pošalju svećenike u Hrvatsku kao pomoć dok ne stasaju mladi Hrvati za službu Hrvatima pravoslavne vjeroispovijesti u Hrvatskoj. 


HRVATI KATOLICI I HRVATI PRAVOSLAVCI PORUČUJU


Odlučno smo obnovili hrvatsku pravoslavnu crkvu i pored nekih birokratskih zavrzlama kojima razni repovi okupatora s hrvatskim janjičarima vremenski ... koče.

Hrvatski pravoslavci učvršćuju hrvatsku pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj i sve čine po pravilima pravoslavlja u svijetu.

Hrvatski teritorij srpskoj pravoslavnoj crkvi nije više uporište, dok nabraja  „svoju” materijalnu imovinu što je kroz prošlo stoljeće u Hrvatskoj ugrabila, zbog čega i jest osnovana u Hrvatskoj i da bi bila uzor, vodilja svome srpskom narodu kao okupatoru Hrvatske.

Prema svim pravilima pravoslavlja srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj nema više uporišta na hrvatskim prostorima, dok kalkurira s vremenom pokušava ignorirati stvarnost.

Ubuduće, neka popovi dosadašnje srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj slobodno otputuju u Srbiju i tamo podučavaju Srbe kršćanskim vrijednostima – životu, što im i jest zadaća i uvjet da se na Zemlji živi uzorno i sretno.

Dakle, okupatorima je opomena kako nisu dovoljni samo njihovi zakoni, po kojima su se kao zlo sami urušili, bez Božjih zakona po kojima čovjek jest.

Napokon, srpski popovi, kao predvodnici Srba, ustali su se i krenuli iz Beograda u Hrvatsku protiv Hrvata davno prije 1941. godine.
Neka ukupno sa sobom ponesu svoje spomenike u Srbiju, što jednako vrijedi i za sve koji su bili okupatori Hrvatske i eksploatirali Hrvate.


POPOVI JOŠ UVIJEK SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U HRVATSKOJ PO UPUTAMA IZ BEOGRADA I DALJE POKUŠAVAJU U HRVATSKOJ NARUŠITI OPĆE DOBRO

Odzvonilo je srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj i zvonaru kojeg su poslali popovi srpske pravoslavne crkve da zvoni na uzbunu, pa da se još jednom uvjere da li su Hrvati naučili lekciju ili su skloni ponavljati greške kojima su išli u prilog – Srbima. 

Zvonara Bogunovića u pratnji s još jednim primitivcem Srbinom poslali su popovi srpske pravoslavne crkve u Zadru na konferenciju za novinare koju je sazvala Udruga hrvatske pravoslavne crkve.

Na divljački način remetili su mir vrijeđajući prisutne, baš stilom kakvim su njihovi preci poticali na okupaciju hrvatskih zemalja i silom ustoličili svoju srpsku pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj, po cijenu silnih hrvatskih žrtava i tako desetkujući hrvatski narod. Svojim djelovanjem u hrvatskim zemljama umanjila je brojčano Hrvate preko sedam milijuna.


HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA KAO DUHOVNA POTREBA

Kakva je to Srpska pravoslavna crkva, koja se ne pridržava osnovnih načela pravoslavlja u svijetu. Ali Hrvati su to zadnjih 150 godina osjetili  na vlastitim leđima, kulminacijom terora od 1918. do1941. godine potom od 1945. do 1990. godine uključujući i rat koji su Srbi vodili od 1990. do 1995. godine opet na hrvatskom teritoriju, sve kako bi i dalje Hrvate eksploatirali i držali u pokornosti. Hrvati znaju i nije tajna da Srpska pravoslavna crkva sukreira skupa sa svjetovnom vlasti Srbije, što je i normalno, ali je i glavni savjetnik u srpskoj politici koji tendenciozno potiče ratove protiv Hrvatske zbog eksploatiranja, nanijevši hrvatskom narodu toliko stradanja.

Nakon što je stvorena kraljevina SHS na tim područjima silom ili milom ujedinile su se sve pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu ( glavnim gradom velike Srbije).
Danas kao i prije 100 godina nitko ne zamjera Srbima što ne žele biti pod Grčkom ili Bugarskom pravoslavnom crkvom, još od propadanja Bizanta pravoslavne crkve se vežu uz vlastitu državu, a ne kao katolici, bilo koje države uz duhovni centar Vatikan.

Dakle, nije vlada Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine kršila pravila hrvatskih pravoslavaca ili pravila pravoslavne crkve u svijetu, naprotiv poštivala je pravila pravoslavne crkve, omogućivši Hrvatima pravoslavne ispovijest da imaju svoju crkvu koja se vezala uz Zagreb i hrvatsku svjetovnu vlast, kao što je pravilo pravoslavnih crkvi uopće, kao što se Srpska pravoslavna crkva vezala uz Beograd ili Bugarska pravoslavna crkva uz Sofiju. 
Drugo je što se Srpska pravoslavna crkva teže odriče svojih kolonija nego svjetovna vlast u Srbiji, koju je ona i poticala protiv Hrvata još od 1879. od svoje autokefalnosti, i više od stvaranja Jugoslavije 1918. godine, još drskije nakon što se Srbima svidjela Hrvatska kao kolonija.

Ako je riječ o samoj duhovnosti, zašto se Srpska pravoslavna crkva ne pripoji npr. Grčkoj pravoslavnoj crkvi, Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu kakvi jesu to ne zanima, jer znaju da bi takvim potezom postali grčka kolonija.

Nije slučajno da Srpska pravoslavna crkva stvara probleme i u Crnoj Gori gdje također želi zauzeti mjesto Crnogorske pravoslavne crkve.

Znaju Srbi da se pretpostavljalo kada je Srpskoj pravoslavnoj crkvi sjedište u Beogradu, da je automatski Hrvatska srpska pokrajina ili kolonija, i evo odgovora što se događalo i zašto se događalo s Hrvatskom sve do 1990. godine od strane Srba.

Ovo sve skupa hrvatski predsjednik kao znanstvenik trebao bi znati a ne da mu kao paravan služi članak tri stavak jedan, koji je davno smišljen u Beogradu, potom navikavanjem hrvatski  predsjednik misli da tako nešto treba prijeći pomoću ustanka 1941. godine u Srbu u tradiciju, što su Srbi uz pomoć janjičara taj članak tri stav jedan potvrđivali u Borićevcima, Zrin, u podkozarju i još puno mjesta u Hrvatskoj, fizički uništivši sve Hrvate pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti, isto su učinili i 1945. godine pobivši ukupno svećenstvo Hrvatske pravoslavne crkve i katoličke koliko su stigli, i to na hrvatskom teritoriju koju su ponovo okupirali do 1990. godine. 

Istina je da Srpska  pravoslavna crkva direktno sudjeluje i u svjetovnoj vlasti države, što je i demonstrirala zadnjih 100. godina nad kolonijama koje su tvorile Jugoslaviju, odnosno Veliku Srbiju.

Nevjerojatno, znanstvenik - pravnik, aktualni predsjednik Hrvatske tumačeći članak tri stavak jedan kao da želi pomoći Srbima, da Bugarska, Grčka, Makedonija čak i Rumunjska preko Srpske pravoslavne crkve postanu srpske kolonije.

Josipović misli da bi Srbe u Hrvatskoj, kako ističe, Hrvatska pravoslavna crkva uznemirila, kao produžene ruke matice Srbije, tu je u pravu.
Nije se sjetio kao pravnik da Srbima kaže kako proturiječe sami sebi svojim ponašanjem zbog Udruge Hrvatske pravoslavne crkve.

Gdje je tu demokracija? Ipak, XI. dalmatinsku danas više ne može poticati Srpska pravoslavna crkva na akcije od Kočevskog roga do Širokog brijega i Mostara.
Na kraju Josipoviću, u Srbiji postoji katolička crkva, Luteranska i. . . a ipak se Hrvati u Srbiji zbog toga ne ljute, a niti im srpski predsjednik Tadić pomaže člankom tri stavkom jedan zakona . . . države. 

DOLAZAK SRBA U NIN IDEJA JE SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE


Od Srbije do Bosanskog Petrovca i dalje do Nina Srbi su se tendenciozno naseljavali kako bi kontrolirali Nin i okolicu. Zbog zacrtanog cilja na tom pravcu, kao i svi osvajači, plaćali su  za tako nešto najslabije pojedince iz hrvatskog korpusa. Između ostalih, kao produžene srpske ruke, za istaći je Marka Kožula iz Ražanca i Krstu Predovana iz Vrsi. Hrvati s ovih područja ističu da su oni za srpske interese radili isključivo zbog osobnih interesa. Marko Kožul postao je član Jevtićeve stranke radikala na šibenskom području. Nakon što je ta stranka silom i prevarama pobjeđivala na izborima, Marko Kožul imenovan je čak za ministra graditeljstva Kraljevine Jugoslavije.

Paralelno dok je Marko Kožul radio za kralja i Srbiju i Krste Predovan zaposlen kao poslovođa mlina na Miljšić-jarugi u Ninu, disident Hrvatske seljačke stranke, također je radio za  kralja i Srbiju. Nije slučajno da je Nin hrvatski kraljevski grad bio posebno interesantan za Srbe. Marko i Krste kao polupismeni Hrvati nisu bili svjesni uloge koju su odigrali protiv Hrvata. Nin je za Srbe bio poseban trofej, pa su imali i silan razlog materijalno stimulirati Marka i Krstu.

Kada je Marko Kožul „reponja“ imenovan za ministra građevinarstva, Krste Predovan „reponja“ kao pomoćnik Marka Kožula  bio je zastupnik u Skupštini Kraljevine Jugoslavije. Toliko zaslužni za svoj rad da je Marko imao mjesečnu plaću 15.000 tisuća dinara  kojom je u to vrijeme mogao je kupiti 17 ( sedamnaest) volova, dok Krste kao Markov pomoćnik za svoju mjesećnu plaću mogao je kupiti 10 (deset) volova, uz sve moguće benificije koje su imali. Radi usporedbe, u to vrijeme radnik je mjesečno mogao zaraditi oko 600 (šest stotina dinara.
Pomoću volova Srbi ostvarili san . . .

Doista oni su to i zaradili, čak i više, što se na terenu očituje, osjeti i zna koliko su oni doprinijeli realizaciji Srpske pravoslavne crkve, tj. velikosrpskoj ideji, koja se nastavila preko raznih modificiranih ideja i naziva u težnji za Velikom Srbijom.

Evo razloga i uzroka za tolike žrtve u Hrvatskoj od 1918. godine i do 1941. godine pa sve od 1941. godine do 1990. godine, koji su stvorili Marko, Krste i njima slični Hrvati. 
Poznato je, dok je Marko Kožul prebivao na šibenskom području ( svojoj izbornoj jedinici ) da je posjećivao manastir srpske pravoslavne crkve u društvu sa Šupom i drugima, manastir s kojim sada rukovodi pop „Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj“ Fotije, koji razmišlja kako i pomoću Ive Josipovića zaustaviti djelovanje Hrvatske pravoslavne crkve u Hrvatskoj . . . , neka on razmišlja da sve nekretnine i pokretnine Srpska pravoslavna vrati koje su kao ideolozi Srba okupirali i pograbili u hrvatskim zemljama.   

Isti Marko na području Ražanca, Krneze, Selina, Podgradine imao je drugove V. Kožula, Miočića (Miminu), Jurline iz Selina, Šalinu iz Podgradine i drugi koji su Hrvate ubijali čekićem po glavi, pokraj jama Golubinke, jame uz more kod Starigrada i drugih. 
Zato je u Ražancu i Ninu UDB-a toliko djelovala . . . (vidi dokumente UDB-E u Zadru), strašno trovala hrvatsko biće. . .

Ideja pravoslavne crkve, toliko je razarala Hrvatski kraljevski grad Nin s namjerom da mu se uništi svaki trag i zauvijek padne u zaborav.
Mještani spomenutih srpskih radikala svjedoče kako su isti kasnije osjećali grižnju savjesti i psihički stradali, kao i Franjo Supilo, dakle spas je u obraćeništvu i vlastitoj zajednici, . . . lustracija. . . lustracija. . .


HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA ZBOG OBNOVE I DALJNJEG FUNKCIONIRANJA U HRVATSKOJ, NAKON SILNIH PRITISAKA TRAŽI ZAŠTITU I POMOĆ OD HRVATSKE VLADE


Hrvatska vlast i vlasti uopće su po preuzetim dužnostima odgovorne, kao i pojedinci, kada naprave nedjelo protiv općeg dobra.

Dakle Hrvatska, tj. hrvatska vlast, odnosno pojedinci koji su u funkciji institucija države, dužni su zastupati hrvatski narod, a po preuzetim dužnostima su i odgovorni. 

Ukoliko nosioci hrvatske vlasti nisu sposobni da to čine prema hrvatskoj specifičnosti na hrvatskim prostorima, onda to trebaju činiti po uzoru urednih država koje su poticajne, u suprotnom su odgovorni kada se narušava opće dobro.

U ovom tekstu je riječ o hrvatskim pravoslavcima, odnosno Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi koja se do sada tendenciozno i zlonamjerno zapostavlja, kako se to činilo naročito od 1918. – 1941. godine i od 1945. - 1990. godine po uputama Srpske pravoslavne crkve kao glavnog ideologa Srba, zadnjeg okupatora Hrvatske, a kojeg je poticala, baš „elita“ Srpske pravoslavne crkve kroz povijest.

Srbi kao nacionalna manjina u Hrvatskoj predvođeni Srpskom pravoslavnom crkvom kao koordinatorom pod maskom „duhovne institucije“, šablonama svjetovnih stranaka, a sve zbog okupacije i eksploatacije hrvatskih zemalja. Svi okupatori kroz povijest zaposjedali su tuđa ognjišta na taj način, kao manjina, pomoću nekih svojih programa i statuta kako bi realizirali svoje svjetovne želje. Srpska pravoslavna crkva kao „duhovna institucija“ i više je za osudu kada pod takvim nazivom perfidno i neprirodno potiče svoj narod protiv života drugih naroda, koja se zbog svjetovnih koristi služi pogubnim stilom protiv čovjeka.

Istina, pravoslavne crkve vezane su direktno uz svoje države i glavni grad (Grčka, Rusija, Bugarska. . . ), ali prije svega im je zadaća da potiču na duhovnost, što nije slučaj kako se pokazalo kroz povijest sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je u funkciji izričito zbog svjetovnih interesa i koristi. Srpskoj pravoslavnoj crkvi, što se i pokazalo na terenu, duhovnost je samo pokriće, kojom bi se trebala prije svega baviti. Stoga je prozrijeta, tj. nametnula se u srpskom orkestru kao prva violina s ciljem porobljavanja i eksploatiranja naroda u okruženju Srbije.
Da nije toliko u relativno kratkom vremenu htjela, možda bi i uspjela neke narode . . . i uništiti.
Nakon poraza, koji je relativno doživjela zadnja dva desetljeća, opet iznova starom šablonom zamagljivanjem, a ne duhovnošću pokušava nametnuti već viđene scenarije. Dakle, Srpska pravoslavna crkva po formi i sadržaju u funkciji je Srbima kao obična svjetovna stranka, čije su vođe zamagljene navodnom duhovnošću, dok ulaze u tuđa dvorišta, doslovce kao što je radio i pop Đujić. Njih nije briga što pijani i drski, u tuđim kućama samo razbijaju tuđe, kao što su činili Hrvatima i neki drugi okupatori. To najbolje potvrđuju ratovi koji su se uvijek vodili na hrvatskom teritoriju, što na Zemlji uljezima dozvole samo naivni narodi.

Očito, preko repova Srba pravoslavne vjeroispovijesti koji su nažalost  i danas u Hrvatskoj, nesrazmjerno svojoj brojčanosti, nosioci vlasti, i danas stvaraju agoniju koja se nastavlja, uz pomoć kojekakve hrvatske mutljevine u Hrvatskom saboru, koja toga jest i nije svjesna ovisno o genima istih, što adekvatno po djelima pokazuje njihova biografija i djela, jer se tako pokazuje i prikazuju na terenu konkretno.

Hrvati pravoslavci su već od 1918. -1941. godine i od 1945. - 1990. godine ugroženi od strane srpskog okupatora, silom i milom ih se asimilira preko Srpske pravoslavne crkve, pod pritiskom zbog „života“ poneki su čak po navici služili zbog mrvica srpskoj mašineriji, stvaranoj po Srpskoj pravoslavnoj crkvi daleko od duhovnosti, izričito zbog ovosvjetovnih koristi (okupacijom Hrvatske i drugih zemalja u okruženju Srbije), kao konkurenciju ubijali su i asimilirali Hrvate pravoslavne vjeroispovijesti i totalno zameli Hrvatsku pravoslavnu crkvu koja je starija od Srpske pravoslavne crkve. 

I pored tolike dokumentacije i argumenata što ide u prilog Hrvatima pravoslavne ispovijesti ista se i dalje zlostavlja i progoni, samo zato što traže ono što im je zagarantirano Hrvatskim ustavom i pravilima pravoslavne crkve kao institucije na Zemlji.

Zato kao nedužnu žrtvu Hrvate pravoslavce, Hrvatsku pravoslavnu crkvu Hrvatska je dužna kao država i logistički podržavati,. Očito Hrvati u Hrvatskom saboru nisu svjesni da pod sugestijama i dirigiranjem pravoslavaca Srba, šablonama iz propale im Jugoslavije (Velike Srbije) pokušavaju održavati mrtvu Jugoslaviju, pomoću repova iz njihovih jugoslavenskih institucija (UDB-e, JNA i dr. ).

Pravoslavna crkva svake države, veže se uz svoju državu, tj. svjetovnu vlast, što znači da se u stranoj državi ne može ponašati kao produžena ruka, tj. okupator matične države. Dakle, kao i ostale u svijetu pravoslavne crkve, u ovom slučaju Hrvatska pravoslavna crkva, direktno je vezana uz Hrvatsku, Zagreb, koju kao takvu logistički je dužna pomagati Hrvatska.

Kada je riječ o Srbima pravoslavne vjeroispovijesti, koliko god ih je, fizički oni su za sada manjina, koji bi po nekom atributu pravoslavlja miješali kruške i jabuke samo zbog ovosvjetovnih koristi, kao okupatori htjeli bi i dalje u Hrvatskoj Srpsku pravoslavnu crkvu kao nosioca ukupnog pravoslavlja u Hrvatskoj, kao i na Zemlji.

Za razliku od Srba, Hrvati pravoslavne vjeroispovijesti u Hrvatskoj nisu manjina već sastavni dio korpusa hrvatskog bića, kako smo pojasnili bez miješanja kruška i jabuka, Hrvatski pravoslavci su sastavni dio hrvatskog korpusa.  

Stoga, Hrvatska pravoslavna crkva bezrezervno zaslužuje pomoć svih institucija države Hrvatske, kao sastavni dio hrvatskog bića. Danas dok se obnavlja Hrvatska pravoslavna crkva u vlastitoj domovini Hrvatskoj nevjerojatno, popovima se već prijeti i stvaraju se razni pritisci, jer u Srpskoj pravoslavnoj crkvi misle da će ih omesti dok obnavljaju Hrvatsku pravoslavnu crkvu za pravoslavce Hrvate u Hrvatskoj. Da ne bi zlo ojačalo potrebna im je zaštita Države Hrvatske.


Zagreb-Zadar, 30. prosinca2012. godine
  

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

subota, 29. prosinca 2012.

KUPOVANJE POLITIČKIH STRANAKA U ZADRU


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR 

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



KUPOVANJE POLITIČKIH STRANAKA U ZADRU



DESET POLITIČKIH STRANAKA U GRADU ZADRU DOBILO NA KORIŠTENJE POSLOVNI PROSTOR BEZ NAKNADE I PROVEDENOG NATJEČAJA

Grad je prethodnih godina sa šest političkih stranaka zaključio ugovore o korištenju poslovnih prostora na neodređeno vrijeme, a s dvije političke stranke na određeno vrijeme. U 2011. je s jednom te u 2012. s drugom političkom strankom zaključio ugovore na rok pet godina. Plaćanje zakupnine nije  ugovoreno.

Prema odredbi članka 15. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata (Narodne novine 1/07), koji je bio na snazi do ožujka 2011. i odredbi članka 22. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (Narodne novine 24/11 i 61/11), koji se primjenjuje od ožujka 2011., između ostaloga, zabranjuje se financiranje političkih stranaka od strane državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova  u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U skladu s navedenim, davanje poslovnih prostora na korištenje političkim strankama bez naknade, predstavlja nedopušteni način financiranja političkih stranaka.

Poslovni prostori su dani političkim strankama u zakup bez provedenog natječaja, što nije u skladu s odredbama Zakona o zakupu i prodaji poslovnoga prostora (Narodne novine 91/96, 124/97, 174/04 i 38/09), koji se primjenjivao do 15. studenoga 2011., odnosno Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Narodne novine 125/11), prema kojima se poslovni prostori u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daju u zakup putem javnog natječaja.



U Zadru, 29. prosinca 2012. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

petak, 28. prosinca 2012.

Tko će biti novi gradonačelnik Zadra?


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

 

 

Tko će biti novi gradonačelnik Zadra?





I



KANDIDAT HDZ-a KALMETA – VRANČIĆ

HDZ je uništio gospodarske subjekte na području grada Zadra i Zadarske županije koji su zapošljavale preko 20.000 djelatnika.

Popis uništenih tvrtki:

1. Vlado Bagat d.d.
2. Vinilplastika sa svim organizacionim tvrtkama u lancu
3. Boris Kidrič, tekstilna industrija, Zadar
4. Tvornica duhana, Zadar
5. Zadranka d.d. Zadar
6. Plodine d.d. Zadar
7. Poljoprivredni kombinat Zadar d.d.
8. Mljekara Zadar
9. Agroprodukt i Agropromet Benkovac i Veletržnica d.d. Benkovac
10. Luka d.d. Zadar
11. Tankerkomerc d.d. Zadar
12. Maraska d.d. Zadar (Hypo banka)
13. Aluflexpack d.d. Murvica (krediti sumnjiva izvora i namjene)
14. Aerodrom Zadar (sumnjivi krediti i namjene)
15.Vodovod Zadar (za spoj sa Šibenikom beskorisno utrošeno 150.000.000 kn)
16. Šume Zadar (sumnjive koncesije koje se ne naplaćuju)
17. zemljište u poslovnim zonama (zaštita vlasništva RH)
18. zemljište u Obrovcu (grad Obrovac prijavljen posebno)
19. sanacija Glinice i razgradnja (cijena veća od bivše izgradnje)
20. Dalmatinska banka ex Komercijalna banka Zadar Udjeli?
21. Poljoprivredno dobro Vrana (privatizacija) 
22. Poljoprivredno dobro Bokanjac (privatizacija)
23. Gortan d.d. Zadar, građevinsko poduzeće
24. Jadran Zadar d.d., građevinsko poduzeće
25. Radnik Benkovac d.d., građevinsko poduzeće
26. Borik d.d. Zadar, turističko poduzeće (Hypo banka)
27. Jadera d.d. zadar (Hypo banka)
28. Turisthotel Zadar (čudna privatizacija, Hypo banka)
29. SAS d.d. Zadar (čudna privatizacija, Hypo banka)
30. Otočanka d.d. Zadar
31. Transport Zadar
32. PZ Vukšić
33. Donacija Orlović (vrijednost preko 100 mil. DM)

II

KANDIDAT SDP-a IVO BILIĆ

Osnivači Komercijalne banke Zadar koji su u vrijeme mandata Božidara Kalmete i Ive Bilića svi manje-više uništeni čime je gospodarstvo u Zadarskoj županiji potpuno uništeno, odnosno ugasili su tvorničku i poljoprivrednu proizvodnju. 

Udružena banka Hrvatske - Komercijalna banka, osnovna banka Zadar (1987. godine)

Uništeni osnivači Komercijalne banke Zadar su sljedeći: 

1. ››Adria‹‹ - radna organizacija za ulov i preradu ribe – OOUR ››Prerada ribe‹‹ - Zadar,
2. ››Adria‹‹ - radna organizacija za ulov i preradu ribe – OOUR ››Ulov ribe, remont brodova‹‹ - Kali,
3. ››Adria‹‹ - radna organizacija za ulov i preradu ribe – Radna zajednica zajedničke službe – Zadar,
4. ››Aerodrom Zadar‹‹- radna organizacija za obavljanje aerodromskih usluga – Zadar,
5. Radna organizacija ››Autohrvatska‹‹ Zagreb – OOUR ››Auto-kuća‹‹ - Zadar,
6. Radna organizacija ››Badel‹‹ Zagreb – OOUR ››Vinarija Benkovac‹‹ - Benkovac,
7. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Dorada‹‹ - Zadar,
8. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Končaonica‹‹ - Zadar, 
9. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Krep končaonica‹‹ - Zadar,
10. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Konfekcija‹‹ - Zadar,
11. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Pomoćne radionice‹‹ - Zadar,
12. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Predionica‹‹ - Zadar,
13. Tekstilni kombinat ››Boris Kidrič‹‹ - OOUR ››Tkaonica‹‹ - Zadar,
14. Radna organizacija ››Bukovčanka‹‹ – Obrovac,
15. ››Cenmar‹‹ radna organizacija za uzgoj ribe, rakova i školjaka – Zadar,
16. ››Crnika‹‹ - Tvornica namještaja – Kali,
17. Komunalna radna organizacija ››Čistoća‹‹ - Zadar,
18. Radna organizacija ››Danilo Štampalija‹‹ - OOUR ››Mlin‹‹ - Zadar,
19. Radna organizacija ››Dalmatinski rudnici boksita‹‹ - Obrovac,
20. Radna organizacija ››Danilo Štampalija‹‹ - OOUR ››Tvornica kruha‹‹ - Zadar,
21. Dom zdravlja ››Dr Jovo Jurković‹‹ - Benkovac,
22. ››Duhanprodukt‹‹ - Zagreb – radna organizacija ››Tvornica duhana‹‹ - Zadar,
23. Radna organizacija ››Elka‹‹ - Zagreb – OOUR ››Metalna užarija‹‹ - Zadar,
24. Radna organizacija ››Elektrodalmacija‹‹ - Split – OOUR ››Elektra‹‹ - Zadar,
25. Radna organizacija ››Elektroprivreda‹‹ - Split – OOUR RHE – Obrovac,
26. Radna organizacija ››Elektromehanika - Sklad‹‹ - OOUR ››Bravarija‹‹ - Zadar,
27. Radna organizacija ››Elektromehanika - Sklad‹‹ - OOUR ››Centralno grijanje‹‹ - Zadar,
28. Radna organizacija ››Elektromehanika - Sklad‹‹ - OOUR ››Elektroinstalacija‹‹ - Zadar,
29. Radna organizacija ››Elektromehanika - Sklad‹‹ - OOUR ››Vodoinstalacija‹‹ - Zadar,
30. Radna organizacija ››Elektronika‹‹ - Zadar,
31. Fond za društveno - ekonomski razvoj općine Obrovac,
32. Radna organizacija ››Gramat‹‹ - Zagreb – OOUR ››Veletrgovina‹‹ - Zadar,
33. ››Jadera‹‹ - radna organizacija za hotelske i ugostiteljske usluge – OOUR ››Central‹‹ - Zadar,
34. ››Jadera‹‹ - radna organizacija za hotelske i ugostiteljske usluge – OOUR ››Hoteli‹‹ - Zadar,
35. ››Jadera‹‹ HTP – OOUR ››Punta skala‹‹ turističko naselje – Zadar,
36. Građevinska radna organizacija ››Jadran‹‹ - Zadar,
37. ››Jadranka‹‹ - Tvornica tjestenine – Zadar,
38. SOUR JTP Radna organizacija ››Brodogradilište Zadar‹‹ - Kali,
39. SOUR JTP Radna organizacija pomorskog prometa, unutrašnje i vanjske trgovine ›› Jugotanker‹‹ - Zadar,
40. SOUR JTP Organizacija ››Tankerkomerc‹‹ - Zadar,
41. SOUR JTP Hotelsko-turistička radna organizacija ››Turisthotel‹‹ - Zadar,
42. ››Kepol‹‹ - radna organizacija za proizvodnju i preradu kemikalija, elastomera i polimera – Zadar,
43. Radna organizacija ››Komunalac‹‹ - Benkovac,
44. ››Kondal‹‹ - poduzeće za izradu odjevnih predmeta – Zadar,
45. KRO ››Liburnija‹‹ - Zadar,
46. Radna organizacija ››Luka‹‹ - Zadar,
47. Radna organizacija ››Ljekarna‹‹ - Zadar,
48. Radna organizacija ››Maraska‹‹ - Zadar,
49. ››Mardešić‹‹ dalmatinska tvornica ribljih konzervi – Sali,
50. Medicinski centar Zadar – OOUR ››Opća bolnica‹‹ - Zadar,
51. Medicinski centar Zadar – OOUR ››Primarna zdravstvena zaštita‹‹ - Zadar,
52. Medicinski centar Zadar – OOUR ››Psihijatrija‹‹ - Zemunik,
53. Radna organizacija ››Mehanizacija‹‹ - Zadar,
54. ››Mesopromet‹‹ - poduzeće za promet mesom i mesnim prerađevinama – Zadar,
55. ››Mljekara‹‹ - radna organizacija za preradu mlijeka – Zadar,
56. Radna organizacija «Napredak – Zadar,
57. Radna organizacija «Narodni list» - OOUR «Grafička djelatnost» - Zadar,
58. Radna organizacija «Narodni list» - OOUR «Novinsko izdavačka djelatnost» - Zadar,
59. Komunalna radna organizacija «Nasadi» - Zadar,
60. Radna organizacija «Otočanka» - OOUR za proizvodnju pređe, tkanina, tepiha i tekstilne ambalaže – Zadar,
61. Radna organizacija «Otočanka» - OOUR za proizvodnju užadi, i veziva – Zadar, 
62. Radna organizacija «Ponos» - Zadar,
63. Projektno poduzeće «Donat» - Zadar,
64. Psihijatrijska bolnica - Ugljan,
65. Radna organizacija PTT prometa Zadar – OOUR PTT Zadar,
66. Radna organizacija PTT prometa Zadar – OOUR PTT Benkovac,
67. Radna organizacija PTT prometa Zadar – OOUR PTT Biograd,
68. Radna organizacija PTT prometa Zadar – OOUR PTT Obrovac,
69. «Put» - radna organizacija za održavanje cesta i izgradnju – Zadar,
70. Poljoprivredna zadruga «Budućnost» - Zemunik,
71. Poljoprivredna zadruga «Iskra» - Vir,
72. Poljoprivredna zadruga «Preko» - Preko,
73. Poljoprivredna zadruga «Privlaka» - Privlaka,
74. Poljoprivredna zadruga «Ravni Kotari» - Škabrnja,
75. Poljoprivredna zadruga «Sloga» - Kukljica,
76. Poljoprivredna zadruga «Vukšić» - Vukšić,
77. «Radnik» - građevinsko poduzeće – OOUR «Građenje» - Benkovac,
78. «Radnik» - građevinsko poduzeće – OOUR «IGM» - Benkovac,
79. SIZ za ceste općine Obrovac – Obrovac,
80. SIZ fizičke kulture općine Zadar – Zadar,
81. SIZ za komunalno – stambenu izgradnju Obrovac – Obrovac,
82. SIZ zdravstva i zdravstvenog osiguranja radnika i poljoprivrednika Obrovac – Obrovac,
83. SIZ za komunalnu djelatnost Benkovac – Benkovac,
84. ZSIZ u stambeno – komunalnoj djelatnosti – Zadar,
85. Solana «Gojko Maštrović» - Nin,
86. SOUR «Jugoplastika» - Split – Radna organizacija «OJO» - Split – OOUR «Proizvodnja kožne obuće» - Benkovac,
87. SOUR PK «Zadar» - Radna organizacija «Agroprodukt» - OOUR «Prerada» - Zadar,
88. SOUR PK «Zadar» - Radna organizacija «Plodine» - OOUR «Promet» - Zadar,
89. SOUR PK «Zadar» - Radna organizacija «Voćarstvo-vinogradarstvo» - Zadar,
90. «Sunturist» - radna organizacija za obavljanje turističkih usluga – Zadar, 
91. Šumsko gospodarstvo «Dalmacija» - Split – OOUR «Šumarija» - Zadar,
92. Radna organizacija «Tekstil» - Zadar,
93. «3. novembar» - radna organizacija ugostiteljstva i trgovine – Obrovac,
94. «TRIO» - Trikotaža – Obrovac,

95. Tržna uprava – Zadar,
96. Tvornica kože – radna organizacija za preradu kože – Zadar,
97. Tvornica za preradu soje – Zadar,
98. SAS – radna organizacija za proizvodnju specijalnih alatnih strojeva – Zadar,
99. «Ugostiteljstvo» - radna organizacija za održavanje ugostiteljskih usluga – Benkovac,
100. Radna organizacija «Vinilplastika» - industrija plastičnih masa – OOUR «Kemoplast» – Zadar,
101. Radna organizacija «Vinilplastika» - industrija plastičnih masa – OOUR «Viplaz» – Zadar,
102. Radna organizacija «Vinilplastika» - industrija plastičnih masa – OOUR «Polikem» – Zadar,
103. Radna organizacija «Vinilplastika» - industrija plastičnih masa – OOUR Zdravstvena stanica,
104. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Alpa» – Zadar,
105. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Elektroinstalateri» – Zadar,
106. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Trgovina» – Zadar,
107. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Tvornica drvnih proizvoda» – Zadar,
108. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Tvornica plinskih armatura» – Nin,
109. Radna organizacija «Vlado Bagat» – OOUR «Tvornica šivaćih strojeva» – Zadar,
110. Radna organizacija «Vodovodi sjeverne Dalmacije» – OOUR «Izgradnja» – Zadar,
111. Radna organizacija «Vodovodi sjeverne Dalmacije» – OOUR «Proizvodnja i raspodjela vode» – Zadar,
112. Građevinska radna organizacija «Zadar» – OOUR «Građevna djelatnost» – Zadar,
113. Građevinska radna organizacija «Zadar» – OOUR «Zanatska djelatnost» – Zadar,
114. Radna organizacija «Zadar – Film» – Zadar,
115. Radna organizacija «Zadranka» – OOUR «Maloprodaja» – Zadar,
116. Radna organizacija «Zadranka» – OOUR «Veletrgovina» – Zadar,
117. Zavod za urbanizam – Zadar,
118. Zavod za zaštitu zdravlja – Zadar,
119. Radna organizacija «Kamen» – Obrovac,
120. Građevinska radna organizacija «Kimont» – Benkovac,
121. Poljoprivredna zadruga «Ražanac» – Ražanac,
122. Poljoprivredna zadruga «Sukošanka» – Sukošan,
123. Radna organizacija «Teh – projekt» – Rijeka – Poslovna jedinica Zadar.

III

KANDIDAT SHZ -a MILJENKO MARIĆ


SHZ se odlučio na kandidaturu iz razloga što su žitelji grada Zadra razočarani dosadašnjim vladajućim strankama koji su doveli do kolapsa zadarskog gospodarstva gdje u zimskom periodu ima oko 10 tisuća nezaposlenih.
Gradom Zadrom dosad se loše upravljalo te će SHZ poticati tvorničku proizvodnju koja je do sada sva uništena. Na navedenu temu SHZ je već održao prezentacije u gradu Zadru i Zadarskoj županiji, kako je i zašto došlo do kolapsa industrijske  i poljoprivredne proizvodnje, ali i programe za stvaranje tvorničke i poljoprivrednje proizvodnje, koja je nužna za opstanak hrvatskog naroda na ovim prostorima.
Preko navedenih prezentacija Stranka hrvatskog zajedništva istakla je nezaposlenost u Hrvatskoj kao najveće zlo, što je i uzrok velikoj prezaduženosti Hrvatske, a što demagozi žele prikriti raznim smicalicama.

PROGRAMA SHZ-a ZA RAZVOJ GRADA ZADRA I ZADARSKE ŽUPANIJE

Uprava

1. Gradska uprava i administracija potpuno će biti otvorena prema usluzi građana. Bit će efikasna i brza s potpunom odgovornošću svakog službenika te će se utvrđivati njihova stručnost, kompetencija i nadzor svaki mjesec kako bi se zahtjevi građana rješavali u što kraćem vremenu.

2. Provođenje osposobljavanje administracije za efikasno i kompetentno služenje građanima.

Komunalna djelatnost

1. Racionaliziranje gradskih komunalnih tvrtki koje moraju biti efikasne prema građanima te ponašanje njihovih djelatnika stručno i odgovorno prema struci i poduzeću u kojem su zaposleni.

2. U mandatu od četiri godine svi će objekti u prostoru grada Zadra biti priključeni na kanalizaciju i vodoopskrbu.

3. U mandatu od 4 godine rješio bi se problem deponija i otpada kao i otpadnih voda za čitav prostor grada Zadra.

4. Uređenje poplavnih točaka grada Zadra koje se javljaju u vrijeme većih kiša.

5. Uređenje svih pročelja i ulica po mjesnim odborima grada Zadra.


Rad i zapošljavanje

1. Otvaranje radnih mjesta u prehrambenoj industriji (voće, povrće, riba i dr.) s novim kapacitetima.

2. Zapošljavanje  u matelopređivačkoj, elektroničkoj i drvnoj
industriji.

3. Poticanje zapošljavanja u proizvodnji mesa, mlijeka i sira s novim kapacitetima.

4. U marketingu (komercijali) i brendiranju objedinjavanje plasmana proizvoda i usluga kroz dobro organiziranu i jaku proizvodno prometnu tvrtku.

Ukupno bi se otvorilo 10.000 radnih mjesta.

Promet

1. Izgradnja dvije prometnice kroz grad Zadar po osovini Istok – Zapad u četverotračnom profilu cijele trase: Zagrebačka - Benka Benkovića – Stadionska - Stjepana Radića - Petra Skoka - Marina Getaldića.

2. Premještanje  željezničke pruge iz naselja Bibinje, dijela Sukošana i Zadra.

3. Izgradnja mosta  kopno - otok Pašman zajedno sa susjednim općinama.

Pomorstvo

1. Osigurati lučki promet Luke Zadar  na godišnje 2.000.000 tona
2. Proizvodnja brodica i dr.

Poduzetništvo

1. Izgradnja - udvostručenje studentskih i starčkih domova u mandatu od 4 godine.

Poljoprivreda

1. Revitaliziranje poljoprivredne djelatnosti u Zadarskoj županiji.

Turizam

1. Poboljšavanje turističkih kapaciteta s većim sadržajima i novim destinacijama.

Socijalna skrb i zdravstvo

1.   Zaštita socijalno najugroženijih.
2. Obiteljske ambulante opremiti da obavljaju i specijalističke preglede.

Informatička djelatnost
1. Organiziranje besplatnih informatičkih tečajeva za umirovljenike, kućanice, umirovljene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, ratne vojne invalide i druge osobe s invaliditetom.

Odgoj i školstvo

1. Organiziranje mreža osnovnih škola za rad svih u jednoj smjeni.



U Zadru, 28. prosinca 2012. godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

četvrtak, 27. prosinca 2012.

ODGOVORNOST RODITELJA



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


ODGOVORNOST RODITELJA


                                             Ustav Republike Hrvatske

Stranka hrvatskog zajedništva poziva Vladu RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta  da otvori stručnu javnu raspravu o zdravstvenom odgoju koji je kao poseban predmet uveden u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj.

Na raspravu pozivamo iz razloga što roditelji sve više negoduju jer im se djeci nameće program koji zanemaruje neke temeljne općeljudske vrijednosti vezane za spolnost te je protivan vrijednosnom sustavu većine roditelja.

I Ustav Republike Hrvatske obvezuje da su roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece i odgovorni su osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Iz navedenih ustavnih odredbi je jasno da je nametanje navedenog programa protuustavno.
Također, i iz Opće deklaracije o pravima čovjeka  proizlazi da roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu.

Poslano

1.  Vladi Republike Hrvatske
2.  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta  RH


Zagreb - Zadar, 27. prosinca 2012. godine

                           
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

srijeda, 26. prosinca 2012.

"Stranačko-rođačke" podobnosti



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR 

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



"Stranačko-rođačke" podobnosti

 Gradonačelnik Zvonimir Vrančić vjeruje da će dobiti priliku za još jedan mandat na čelu grada. Hoće i dalje nagrade za neuspjehe i u sljedećem mandatu.


Nakon što je HDZ uništio gospodarske subjekte na području grada Zadra i Zadarske županije koji su zapošljavali preko 20.000 djelatnika, ostao im je jedini argument za pobjedu na izborima - impozantan broj ljudi u Zadru koji je egzistencijalno vezan za sudbinu stranke jer su po "stranačko-rođačkoj" podobnosti došli do radnih mjesta te će glasovanjem na izborima, u što su uključene cijele obitelji, nastojati zadržati "status quo".


U Zadru, 26. prosinca 2012. godine




STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

ponedjeljak, 24. prosinca 2012.

PUNO VESELJA ZA BOŽIĆ, SREĆE I USPJEHA KROZ 2013. GODINU


ŽRTVOVANJA I DJELA ZALOG SU ŽIVOTU,
A RAZLOG ZADOVOLJSTVU

PUNO VESELJA ZA BOŽIĆ,
SREĆE I USPJEHA KROZ 2013. GODINU

ŽELI VAM


                                    STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA


PROGRAMA SHZ-a ZA RAZVOJ GRADA ZADRA I ZADARSKE ŽUPANIJE
OD 2013. DO 2017. GODINE



Uprava

1. Gradska uprava i administracija potpuno će biti otvorena prema usluzi građana. Bit će efikasna i brza s potpunom odgovornošću svakog službenika te će se utvrđivati njihova stručnost, kompetencija i nadzor svaki mjesec kako bi se zahtjevi građana rješavali u što kraćem vremenu.

2. Provođenje osposobljavanje administracije za efikasno i kompetentno služenje građanima.

Komunalna djelatnost

1. Racionaliziranje gradskih komunalnih tvrtki koje moraju biti efikasne prema građanima te ponašanje njihovih djelatnika stručno i odgovorno prema struci i poduzeću u kojem su zaposleni.

2. U mandatu od četiri godine svi će objekti u prostoru grada Zadra biti priključeni na kanalizaciju i vodoopskrbu.

3. U mandatu od 4 godine rješio bi se problem deponija i otpada kao i otpadnih voda za čitav prostor grada Zadra.

4. Uređenje poplavnih točaka grada Zadra koje se javljaju u vrijeme većih kiša.

5. Uređenje svih pročelja i ulica po mjesnim odborima grada Zadra.


Rad i zapošljavanje

1. Otvaranje radnih mjesta u prehrambenoj industriji (voće, povrće, riba i dr.) s novim kapacitetima.

2. Zapošljavanje  u matelopređivačkoj, elektroničkoj i drvnoj
industriji.

3. Poticanje zapošljavanja u proizvodnji mesa, mlijeka i sira s novim kapacitetima.

4. U marketingu (komercijali) i brendiranju objedinjavanje plasmana proizvoda i usluga kroz dobro organiziranu i jaku proizvodno prometnu tvrtku.

Ukupno bi se otvorilo 10.000 radnih mjesta.

Promet

1. Izgradnja dvije prometnice kroz grad Zadar po osovini Istok – Zapad u četverotračnom profilu cijele trase: Zagrebačka - Benka Benkovića – Stadionska - Stjepana Radića - Petra Skoka - Marina Getaldića.

2. Premještanje  željezničke pruge iz naselja Bibinje, dijela Sukošana i Zadra.

3. Izgradnja mosta  kopno - otok Pašman zajedno sa susjednim općinama.

Pomorstvo

1. Osigurati lučki promet Luke Zadar  na godišnje 2.000.000 tona
2. Proizvodnja brodica i dr.

Poduzetništvo

1. Izgradnja - udvostručenje studentskih i starčkih domova u mandatu od 4 godine.


Poljoprivreda
1. Revitaliziranje poljoprivredne djelatnosti u Zadarskoj županiji.

Turizam

1. Poboljšavanje turističkih kapaciteta s većim sadržajima i novim destinacijama.

Socijalna skrb i zdravstvo

1.   Zaštita socijalno najugroženijih.
2. Obiteljske ambulante opremiti da obavljaju i specijalističke preglede.

Informatička djelatnost
1. Organiziranje besplatnih informatičkih tečajeva za umirovljenike, kućanice, umirovljene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, ratne vojne invalide i druge osobe s invaliditetom.

Odgoj i školstvo

1. Organiziranje mreža osnovnih škola za rad svih u jednoj smjeni.




mr.sc. Miljenko Marić
predsjednik SHZ-a Zadarske županije