Vratiti Zadru i Zadarskoj županiji industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju

Vratiti Zadru i Zadarskoj županiji industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju

http://www.zadarskilist.hr/clanci/30012013/vratiti-zadru-i-zadarskoj-zupaniji-industrijsku-i-poljoprivrednu-proizvodnju

Petar Smokrović je rekao kako je podnio kaznene prijave protiv županijskog državnog odvjetnika Ivana Galovića zbog toga što je godinama držao u ladici papire koji su dokazivali nepravilnosti i kriminal u pretvorbi i privatizaciji. Također je za suodgovornu prozvao predsjednicu Trgovačkog suda Ardenu Bajlo

Predsjednik Stranke hrvatskog zajedništva Zadarske županije Miljenko Marić bit će zajednički kandidat za gradonačelnika grada Zadra SHZ-a i Udruge "Solidarnost" koju čine bivši radnici uništenih zadarskih poduzeća. Rezultat je to sporazuma o formiranju zajedničkih izbornih lista za Grad Zadar i Zadarsku županiju za lokalne izbore 2013. godine. Uime stranke hrvatskog zajedništva sporazum je potpisao mr.sc. Miljenko Marić, a za Udrugu "Solidarnost" predsjednik te bivši djelatnik likvidiranog poduzeća Transport Zadar Petar Smokrović. Supotpisnici su bili također biši djelatnici likvidiranih poduzeća Petar Vuksan (Bagat - šivaći strojevi), Mile Marić (Bagat - drvni pogon), Ivica Pulić (GP Jadran), Matko Perica (Donat Boats) i Luka Rogić (Zadranka).

Kako je jučer predstavljeno na tiskovnoj konferenciji u Zadru, cilj sporazuma je vratiti gradu Zadru i Zadarskoj županiji industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju kroz stvaranje novih vrijednosti.

- To je jedini put napretka i razvoja. SHZ je već održao prezentacije u gradu Zadru i Zadarskoj županiji, kako je i zašto došlo do kolapsa industrijske i poljoprivredne proizvodnje, ali i programa za stvaranje tvorničke i poljoprivredne proizvodnje, koja je nužna za opstanak hrvatskog naroda na ovim prostorima. Također, SHZ je u lipnju 2012. godine podržao prosvjedni skup bivših radnika likvidiranih tvrtki pred zadarskim Trgovačkim sudom gdje se i pojavila suradnja, a sadašnji sporazum je samo kontinuitet uzajamnog djelovanja, rekao je kandidat za zadarskog gradonačelnika Miljenko Marić.

Zajednički će se poticati institucije na procesuiranje osoba koje su vodile kriminalnu pretvorbu, uz zahtijevanje revizije i sankcioniranje svih spornih radnji u privatizaciji. Smokrović je rekao kako je podnio kaznene prijave protiv županijskog državnog odvjetnika Ivana Galovića zbog toga što je godinama držao u ladici papire koji su dokazivali nepravilnosti i kriminal u pretvorbi i privatizaciji. Također je za suodgovornu prozvao predsjednicu Trgovačkog suda Ardenu Bajlo. Nadalje, inzistirat će se na pravnoj pomoći oštećenima u pretvorbi za obeštećenjem, ali uz otvaranje novih proizvodnih radnih mjesta, posebice u metalopreradi, preciznoj mehanici i elektronici, preradi proizvoda iz poljoprivrede i ribarstva, preradi plastike i drva te nautičkoj i pomorskoj opremi.

- Gradska uprava i administracija potpuno će biti otvorena prema usluzi građana. Bit će efikasna i brza s potpunom odgovornošću svakog službenika te će se utvrđivati njihova stručnost, kompetencija i nadzor svaki mjesec kako bi se zahtjevi građana rješavali u što kraćem vremenu, dodao je Miljenko Marić.

Uz sve to išlo bi racionaliziranje gradskih komunalnih tvrtki koje moraju biti efikasne prema građanima te ponašanje njihovih djelatnika stručno i odgovorno prema struci i poduzeću u kojem su zaposleni. U mandatu od četiri godine svi će objekti u prostoru grada Zadra biti priključeni na kanalizaciju i vodoopskrbu. Riješio bi se problem odlagališta i otpada kao i otpadnih voda za čitav prostor grada Zadra uz uređenje poplavnih točaka grada Zadra koje se javljaju u vrijeme većih kiša. Ako bude izabran, Marić obećava otvaranje 10.000 radnih mjesta.

Marić jamči izgradnju mosta kopno - otok Pašman

Prezentirajući program SHZ-Solidarnost, Miljenko Marić je iznio nekoliko jamstva koja će ostvariti u svom mandatu. Promet bi se riješio izgradnjom dviju prometnica kroz grad Zadar po osovini Istok - Zapad u četverotračnom profilu cijele trase: Zagrebačka - Benka Benkovića - Stadionska - Stjepana Radića - Petra Skoka - Marina Getaldića, a i konačno bi se premjestila željezničke pruge iz naselja Bibinje, dijela Sukošana i Zadra. Zajedno sa susjednim općinama izgradio bi se most kopno - otok Pašman. Lučki promet Luke Zadar osigurao bi se na godišnje 2.000.000 tona.

SHZ: ĆIRILICA JE OKUPACIJA

SHZ: ĆIRILICA JE OKUPACIJA

http://www.tjedno.hr/index.php/politika/2243-shz-irilica-je-okupacija-

Nakon velikosrpske agresije i masovnih zločina nad hrvatskim narodom, srpske vođe u Hrvatskoj, odjednom traže za cijelu srpsku nacionalnu manjinu uvođenje njima stranog jezika i pisma iz Republike Srbije?

Za jednu zajednicu, čovjeku – jezik je mjerilo vitalnosti, jezik je rad duha. Kada se hrvatskom narodu zabrani upotreba vlastitog jezika i nametanjem stranog, okupacija je na djelu, a stanje za potencijalnu žrtvu alarmantno. Ako se potencijalnom okupatoru dozvoli samo korak dalje moguća je propast jednog naroda. Zatiranje jezika jednom narodu je stvarni pritisak na duh istog – nema jezika – nema naroda – nema života. Ovakvo stanje je krajnje ozbiljno i za uzbunu jer pritišće hrvatski narod do izdahnuća.




STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA 
PODRUŽNICA ZADAR 

Kupovanje biračkog korpusa

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Kupovanje biračkog  korpusa

Zadarski župan je dao suglasnost na plan Županijske uprave za ceste Zadarske županije (ŽUC) da ide u kreditno zaduženje od 25 milijuna kuna. Ovlašteni prometni i građevinski stručnjaci navode da je Županijskoj upravi za ceste Zadarske županije nepotreban kredit koji iznosi polovinu proračuna ŽUC-a. S proračunom od oko sadašnjih 50 milijuna ŽUC može uredno održavati dosadašnji nivo građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta.

Kredit će biti realiziran kod Privredne banke Zagreb, Podružnice Zadar, a jamac će biti Zadarska županija. Kredit će ŽUC vraćati iz vlastitih sredstava kroz pet godina, a novac će biti realiziran kroz godišnje programe rada. Jedna trećina proračuna će biti samo za vraćanje kredita i kamata.

Istom šablonom Zadarska županija pred svake lokalne izbore daje suglasnost ŽUC-u za kredit, te građani komentiraju da s time  kupuju birački korpus. Tako je Zadarska županija i za lokalne izbore 2005. godine dala ŽUC-u zaduženje u iznosu 30.000.000,00 kuna u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.

Državni ured za reviziju utvrdio je da je Zadarska županija dala suglasnost za zaduženje Županijskoj upravi za ceste Zadarske županije za zaduženje u 2005. godini u iznosu 30.000.000,00 kuna u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.

Prema izvješću  o zaduženju / jamstvu/ suglasnosti iz siječnja 2010., koje je Županija sastavila na temelju izvješća korisnika kredita, stanje duga po kreditu dobivenom za građenje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta iznosi 12.398.968,00 kuna. U poslovnim knjigama nije evidentirana dana suglasnost za zaduženje u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta u iznosu 12.398.968,00 kuna.

Prema odredbi članka 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, proračunsko računovodstvo se temelji na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, a prema odredbi članka 87. spomenutog Pravilnika, dana jamstva i kreditna pisma nisu uključena u bilančne kategorije, ali se evidentiraju na skupini računa izvanbilančnih zapisa.

                               

Poslano

1.    Ministarstvu financija  RH

U Zadru, 25. siječnja 2013. godine

        

                     

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

Kreditno zaduženje Zadarske županije za lokalne izbore od 25 milijuna kuna

Kreditno zaduženje Zadarske županije za lokalne izbore  od 25 milijuna kuna

Županija jamac za kredit od 25 milijuna kuna

http://www.zadarskilist.hr/clanci/24012013/zupanija-jamac-za-kredit-od-25-milijuna-kuna

Kako bi i u sljedećem razdoblju mogla održati dosadašnji nivo građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijska uprava za ceste Zadarske županije ide u kreditno zaduženje od 25 milijuna kuna, za što joj je osim Županijine potrebna i suglasnost Ministarstva financija

Župan je suglasnost dao i na Plan održavanja, građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste Zadarske županije za 2013. godinu. Planirani prihodi i rashodi zadarskog ŽUC-a u 2013. godini iznose 77,4 milijuna kuna.

Od tog je iznosa za redovito održavanje županijskih i lokalnih cesta namijenjeno 38,57 milijuna kuna, a za izvanredno održavanje 15 milijuna kuna.

Prema riječima ravnatelja ŽUC-a Mile Fabijana cestovne dionice na kojima su planirani radovi izvanrednog održavanja su Ž6007 - D8 (obnova kolnika, 2,5 milijuna kuna), Ž6023 Smilčić - Korlat (obnova kolnika, 2,3 milijuna kuna), Ž6044 Galovac - Prkos - Škabrnja (obnova kolnika, 1,5 milijuna kuna), Ž6258 Islam Latinski - Smilčić - D. Biljane (obnova kolnika, 1 milijun kuna), Ž6064 Miranje - Vrana - Pakoštane (obnova kolnika, 1,2 milijuna kuna), L63007 Pag (obnova kolnika, 3,9 milijuna kuna) te Ž6007 - Krneza - Radovin - Visočane (obnova kolnika, 2,5 milijuna kuna).

Uz navedeno ŽUC u ovoj godini planira potrošiti i oko milijun kuna na financiranje pripreme građenja te izradu nove projektne dokumentacije i geodetskih elaborata.

Kako bi i u sljedećem razdoblju mogla održati dosadašnji nivo građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijska uprava za ceste Zadarske županije ide u kreditno zaduženje od 25 milijuna kuna za koje joj osim Županijine potrebna i suglasnost Ministarstva financija.

- Vjerujem da će ŽUC dobiti sve potrebne suglasnosti pa tako i suglasnost ministra financija. Kredit će biti realiziran kod Privredne banke Zagreb, Podružnice Zadar kao najpovoljnijeg ponuđača, a jamac će biti Zadarska županija. Kredit će ŽUC vraćati iz vlastitih sredstava kroz pet godina, a novac će biti realiziran kroz godišnje programe rada, rekao je župan Zrilić.

OKUPACIJA NA DJELU

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

OKUPACIJA NA DJELU

Nakon velikosrpske agresije i masovnih zločina nad hrvatskim narodom, srpske vođe u Hrvatskoj, odjednom traže za cijelu srpsku nacionalnu manjinu uvođenje njima stranog jezika i pisma iz Republike Srbije?

Za jednu zajednicu, čovjeku – jezik je mjerilo vitalnosti, jezik je rad duha. Kada se hrvatskom narodu zabrani upotreba vlastitog jezika i nametanjem stranog, okupacija je na djelu, a stanje za potencijalnu žrtvu alarmantno. Ako se potencijalnom okupatoru dozvoli samo korak dalje moguća je propast jednog naroda. Zatiranje jezika jednom narodu je stvarni pritisak na duh istog – nema jezika – nema naroda – nema života. Ovakvo stanje je krajnje ozbiljno i za uzbunu jer pritišće hrvatski narod do izdahnuća.

U Zadru, 24. siječnja 2013. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA  

PODRUŽNICA ZADAR

OTVORENO PISMO: Hrvatske vode i Hrvatske šume

HRVATSKI SVJETSKI SABOR

                                      OTVORENO PISMO

                                                                                                                                                                                                    REPUBLIKA HRVATSKA

Vlada RH

Hrvatske vode i Hrvatske šume

1. Molimo Vladu RH da obustavi proces transformacije Javne ustanove „Hrvatske vode“ za upravljanje vodnim resursima RH, u trgovačku društvo „Hrvatske vode“ d.o.o.

2. Molimo Vladu RH da odmah trgovačko društvo „Hrvatske šume“ d.o.o. transformira u Javnu ustanovu „Hrvatske šume“za upravljanje šumskim resursima.

3. Molimo Vladu RH da donese Zakon  o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa.

a. Molimo Sabor Republike Hrvatske da po hitnom postupku donese Zakon kojim će se propisati gornje granice od 49% vlasničkih udjela stranih pravnih i fizičkih osoba u mješovitim poduzećima i nad nekretninama u tim poduzećima, na području Republike Hrvatske,tako da Država Hrvatska ima 51% .u vlasništvu firmi od nacionalnog interesa za narod i Državu Hrvatsku..

b. Zakon o nacionalizaciji 51% stvarnog vlasništva svim stranim pravnim i fizičkim osobama koje imaju u vlasništvu poduzeća i nekretnina iznad 49%.

                                               O b r a z l o ž e nj e 

(1) „Hrvatske vode“, kao javna ustanova, predstavlja pravnu osobu koja u ime i za račun Republike Hrvatske upravlja vodnim resursima, preciznije pitkom vodom koja, poput mora i zraka, ima status dobra u općoj uporabi nad kojim se ne mogu stjecati prava vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Nitko nema pravo, u ime državljana RH, bez referenduma, oduzeti im prava i obveze, koje proizlaze iz Ustava RH i međunarodnih konvencija, upravljanja općim i javnim dobrom, na području svoje zemlje, koju su oslobodili od okupatora u brojnim ratovima uključujući i najnoviji Domovinski rat. Cilj predmetne transformacije je stvaranje pravnih pretpostavki za rasprodaju općeg dobra na području naše Domovine kako bi se pokušalo još neko vrijeme zadržati postojeću vlast, odnosno vladanje hrvatskim narodom, jer hrvatska država je prezadužena i više ne može dobivati inozemne pozajmice za financiranje ogromne i politički izmišljene državne javne potrošnje.

Poštovana Vlado RH, umjesto protuustavne i kriminalne rasprodaje hrvatskog bića  radi održavanja kakve-takve vlasti još neko vrijeme „Hrvatski svjetski sabor“ kao jedinstvena organizacija domovinskih i izvan domovinskih pripadnika Hrvatskog Naroda vam je ponudio Gospodarski program izlaska iz ove katastrofalne krize, u koju ste nas doveli upravo rasprodajom svega što je netko htio kupiti. Ovaj Program jamči dugovječni gospodarski razvoj bez novih državnih zaduživanja i bez prodaje bilo čega hrvatskoga. Čak Vladi nudimo i stručnu logistiku za realizaciju ovoga Programa, jer nam je jasno da Vlada ne raspolaže sa stručnim i poštenim ljudima, koji nemaju nikakvih prilika niti doći do Vladinih institucija.

Hrvatske vode su jedno od najvećih resursnih bogatstava Naroda i Države Hrvatske. Prodajom hrvatskih voda ili omogućavanje da se iste prodaju predstavljalo bi najveću izdaju hrvatskih nacionalnih interesa. To bi bila pljačka stoljeća prema kojoj dosadašnja pljačka, koja je ogromna i koja je od hrvatskog naroda stvorila bijedu,  predstavlja sitnicu. Slijedom toga vjerujemo da takav monstruozni zločin, prema Narodu i Državi Hrvatskoj, ova vlada RH neće učiniti.

Zato molimo Vladu RH da prekine malverzacije i kriminalne radnje oko rasprodaje hrvatskih voda, te da prekine sve pripreme koje su u tijeku. Konačno, na to je Vladu pozvala i Katolička crkva, koja je na vrijeme uočila ovaj vandalski čin hrvatske Vlade.

(2) Hrvatske šume. Vlada je svojim nekakvim protuustavnim i protuzakonitim odlukama transformirala javnu ustanovu „Hrvatske Šume“ u trgovačko društvo „Hrvatske Šume“ d.o.o., a sve sa namjerom da pripremi rasprodaju šumskog strateškog resursa za nekih oko 7 milijardi $ s kojim bi sebi osigurala još neko vrijeme vladanja poniženim hrvatskim narodom.

Molimo i tražimo od Vlade RH da pod hitno ukine „Hrvatske Šume“ d.o.o i vratri „Hrvatske šume“ kao javnu ustanovu kako bi se sačuvao taj biser za sadašnje i buduće generacije. Vlada RH, koja se usudi prodavati Hrvaste Šume i Hrvatske vode, kao Vlada i kao svaki pojedinac u toj Vladi, biti će prokleti od Hrvatskog Naroda, biti će im suđeno kao i njihovim pokoljenjima, za veleizdaju hrvatskog naroda i države Hrvatske.

Molimo Vladu RH da ne čini svoje samoubojstvo. Molimo Vladu i sve njene dužnosnike, da ne računaju kako će novcem od prodaje općeg i javnog dobra, od hrvatskog naroda, otkupiti (oteti) još jedan mandat, u zabludi da narod neće ni primijetiti što je Vlada  napravila, a kada narod sazna sadašnji vladini dužnosnici već će biti zbrinuti. Pa tako je računao i bivši Predsjednik, te iste Vlade, gospodin Ivo Sanader, koji danas odgovara za svoje grijehe. Vjerujemo da bi danas Sanader dao sve milijune EUR-a, koje posjeduje, da može izaći pred svoj narod čistog obraza. Gospodo, narod će brzo otkriti svoje krvnike i kazniti ih, ali ne po sadašnjim birokratskim i dijelom kriminalnim zakonima RH, nego po narodnim Zakonima  koji idu mnogo brže u realizaciju nego što to danas čini sudstvo koje je u funkciji Vlade RH  i njenih partikularnih interesa.

( 3.)  Većina demokratskih zemalja svijeta zaštitila je svoje nacionalne resurse Zakonima koji stranim firmama i strancima ne dozvoljavaju da imaju vlasništvo nad firmama zemljištem i drugim nacionalnim vrijednostima vise od  49%.

Hrvatska, kao mlada država sa neizgrađenim pravnim sustavom, posebno je ranjiva i kao takva njen nacionalni interes je nezaštićen. Nažalost to na veliko koriste pojedine fizičke osobe i multinacionalne kompanije koje kupujući hrvatske strateške resursne po sramotno niskim cijenama. Tim činom dovode Hrvatsku na rub propasti bez obzira koliki resursi Države Hrvatske bili.

Većina zemalja Europe i Svijeta zakonskim putem ne dozvoljavaju strnim fizičkim i pravnim osobama, da imaju u vlasništvu više od 49% zemljišta firmi i drugih državnih vrijednosti među njima je i Slovenija, koja je zaštitila svoje nacionalne interese, jer je donijela predmetni Zakon.

         Republika Hrvatska nalazi se u osobito složenoj gospodarskoj krizi čije se rješenje može i treba žurno tražiti u gospodarskom korištenju strateških razvojnih resursa čija je partnersko-razvojna investicijska vrijednost procijenjena na oko 56 milijardi EUR-a. Budući da se radi pretežito o zemljištu i drugim strateškim resursima u statusu općeg i javnog dobra te državnog vlasništva, koje bi Sabor i Vlada trebali uporabiti kao partnerski ulog RH u strateško partnerstvo sa domaćim i inozemnim strateškim partnerima, bez kojih nije moguće tražiti i postići izlaz naše zemlje, države i naroda iz teške gospodarske i moralne krize, neophodno je i potrebno donijeti Zakon o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, po žurnom postupku. Donijet gore predložene  Zakone.

Ovom prilikom zahvaljujemo se crkvenim velikodostojnicima koji su digli svoj glas, stavili se u službu naroda štiteći narodni interes i od Vlade RH traže da odsutne od transformacije „Hrvatskih voda“ u bezvrijedno trgovačko društvo, i da se titular trgovačko društvo „Hrvatske Šume“ d.o.o. ponovo transformira u javnu ustanovu „Hrvatske Šume“. HSSD Vladi nudi rješenje gospodarskih poteškoća kroz predloženi Gospodarski program.

Molimo Vladu RH da udovolji našem zahtjevu i time vrati povjerenje naroda koje je, pripremom hrvatskih šuma i voda za kriminalnu rasprodaju, dovedeno u pitanje.

S štovanjem

Poreč, 22. siječnja 2013. godine

                                                                                     Predsjednik:

:                                                                

                                                                                     Prof. Niko Šoljak

NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ NE BI SMJELE IMATI PRAVO NA NADPRAVO!

NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ NE BI SMJELE IMATI PRAVO NA NADPRAVO!

http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=17027:nacionalne-manjine-u-hrvatskoj-ne-bi-smjele-imati-pravo-na-nadpravo&catid=45:dragan-hazler&Itemid=45

Osobno sam potomak švicarske nacionalne manjine u Hrvatskoj pa mi taj status daje pravo samokritike i kritike nacionalnih manjina u Hrvatskoj bez straha od „pacaka“ iz birokratskih kabineta Europske Unije, kojih se inače jako boje hrvatski politički birokrati.

Iz prvog gramatičkog lica svoga nacionalno-manjinskog korpusa prosvjedujem puninom svoga samo jednoga ljudskog i građanskog biračkog glasa protiv svih nadprava za nacionalne manjine i napose protiv dvostrukog prava glasa i protiv financiranja nacionalnih manjina od osiromašene Hrvatske, odnosno od hrvatskih platiša poreza.

Ako Ustav Republike Hrvatske jamči ravnopravnost svima svojim građanima, po kakovom se to NAD-USTAVNOM kriteriju traže i dobivaju razna nadprava, što znači da Ustav krše nacionalne manjine, koje traže i dobivaju razna nadprava, a još više krše Ustav birokratski vlastodržci, koji odobravaju i daju nacionalnim manjinama razna nadprava na teret matičnog naroda - Hrvata.

Hrvatska je samo u jednom obliku plaćanja nacionalnih manjina u 2007. utrošila 131 milijun kuna i to - jednima za njihov nacionalni folklor iz zabave, drugima za njegovanje njihovih neradnih navika, trećima za jačanje naboja velikosrbskih želja kroz dvostruko pravo glasa, četvrtima za reitalizaciju Istre... Iz HTV-1 „Prizme“ doznaje se, da će to darivanje novca nacionalnim manjinama u 2008. biti znatno veće.

Tako nešto nema nigdje u normalnome svietu, da jedna država plaća useljenim građanima za nerad, za folklorističke zabave... unešeni strani nacionalizam i politiku svoje iskonske države u useljenu državu, u ovom slučaju u Hrvatsku. To je s onu stranu zdrave ljudske pameti.

Naime, ponašanje useljenih građana u Hrvatsku i njima prilagođene hrvatske birokratske politike je protueuropsko, protukulturno i protucivilizacijsko jer takvi građani ne priznaju međunarodne pravne, kulturne i civilizacijske tekovine integracije i asimilacije, nego se čak nameću matičnom narodu dvostrukim pravom glasa i svima nedopuštenim načinima, uključujući genocidni i vandalistički rat protiv matičnog naroda.

Ova ista kritika vriedi i za hrvatsku političku birokraciju, koja novcem osiromašenih hrvatskih poreznika kupuje glasove nacionalnih manjina, kojima je bolje tako - obstati kao nacionalna manjina jer ih se plaća, da ne postanu integrirani i asimilirani u Hrvate.

Evo još jedne moje nacionalno-manjinske samokritike i kritike upućene svima onima u Hrvatskoj, koji kultom nacionalnih manjina i plaćenjem nacionalnih manjina dezintegriraju i osiromašuju Hrvatsku. Naime, hrvatski politički birokrati se hvale, da u Hrvatskoj žive 22 nacionalne manjine, unešene u Ustav, a što je s onim nacionalnim manjinama, koje nisu obuhvaćene Ustavnim „zagrljajem“?!. Isto tako, hrvatska politička birokracija se hvali investicijom u nacionalne manjine iznosom od 131 milijun kuna u 2007. godini, a zašto taj novac nije podijeljen (na primjer): siromašnim umirovljenicima, djeci bez roditelja, za sprečavanje i liječenje kancerogenih bolesti ili za gradnju dječjih vrtića, škola i za brojne potrebne projekte, a ne za plaćanje nacionalnih manjina.

Nije li razboritije, normalnije i humanitarnije, da se navedeni milijuni kuna daju za pomoć nezbrinutoj djeci, samohranim majkama, invalidima svih oblika (na pr. sliepcima), umirovljenicima, itd. a ne nacionalnim manjinama. Uostalom u Ustavu Republike Hrvatske stoji da su svi građani u Hrvatskoj ravnopravni. Kako onda mogu biti nacionalne manjine nadravnopravne i biti novčano nagrađivane jer su nacionalne manjine.

Zašto se, primjerice Amerika, Kanada, Australija, Francuzka, Njemačka, Nizozemska... i moja iskonica Švicarska ne hvale, koliko imaju nacionalnih manjina i s koliko novaca ih plaćaju, da bi trajno njegovali svoju tuđinsku pripadnost u državi, koju oni priznaju svojom samo u onim segmentima, koji im odgovaraju.

Ne! Nema nacionalnih manjina u naprednim državama svieta jer primjenjuju prirodno, državotvorno, ustavnopravno, interesno-nacionalno... međunarodno prihvaćeno i priznato načelo integracije i asimilacije.

Osim za Vlase s privilegiranim statusom u Hrvatskoj vojnoj krajini, radi stalne ratne službe nije niti u Hrvatskoj bilo nikakvih privilegija za došljake. Do novijeg vremena svi su oni spontano i dragovoljno postali Hrvati. Neka nas na to podsjeti nekoliko primjera:

Abafi, Erdödi, Farkaš - bivši Mađari i postali su Hrvati.

Bauer, Fischer, Hasler, Hirz, Meier, Ritter, Stoss, Wissner - bivši Austrijanci, Nijemci ili Švicarsvi i postali su Hrvati.

Neizbrojivi su Česi, Slovaci i Slovenci, koji su postali Hrvati.

Čak i Grci, na primjer: Demetar, Gavella, Kalogjera, Papandopulo(?)... su postali Hrvati.

Naši prvi susjedi, bosanski muslimani bili su do Titove zbrke, malne svi Hrvati. Sada su nova nacija Bošnjaci.

Samo Srbi došljaci u Hrvatsku se ne integriraju niti asimiliraju u Hrvate, negeo suprotno nemeću srbstvo Hrvatima kroz vjenčanja i druge načine.

Spomenutim načinom - integracije i asimilacije postaju i sada iz redova svih useljenika: Austrijanci, Britanci, Francuzi, Nijemci, Švicarci...

Hrvatska čezne ući u zajednicu država Europske Unije, a nosi sa sobom kao „miraz“ nacionalne manjine. Prepuštam, pametnijima i stručnijima od sebe, da dadu svoj sud o nadpravima i novčanom pomaganju nacionalnih manjina u Hrvatskoj, što ne postoji u Ustavu Republike Hrvatske.

Ponavljam, da je prošle (2007. godine) osiromašena Hrvatska, koju je jedna od nacionalnih manjina (Zna se, koja je to nacionalna manjina!) gurnula prema prosjačkome štapu dala samo u gotovinskome novcu 131 milijun kuna za nacionalne manjine. To nije niti stotinka od svote, koju daje Hrvatska za saniranje ratnih šteta, koje je počinila jedna nacionalna manjina (Zna se, koja je to nacionalna manjina!) diljem Liepe naše.

Naime, moja iskonska domovina Švicarska i najnaprednije države Europske Unije ka kojoj Hrvatska malne zaljubljenički žuri uopće nemaju kategoriju nacionalnih manjina, nego je svaki došljak bio on poželjni djelatnik, emigrant ili avanturist tretiran kao stranac i kao takav se trudi da integracijom i asimilacijom stekne pravo građanstva i nacionalnosti dotične države.

U Hrvatskoj se može govoriti o nacionalnim manjinama samo „niz dlaku“ popraćeno pohvalama, poželjnostima, unaprjeđivanjema, novčanim podporama socijalne naravi i za njegu folklora, ozakonjenim nadpravima (primjerice dvostruko pravo glasa, škole na njihovom jeziku, što znači da ih Hrvatska ne školuje za sebe, nego za njihovu iskonsku državu), dodjelama abolicije i amnestije za pobunjenike, čak i za zločince iz redova Srbske nacionalne manjine, itd...usw...etc.

Izreče li neki Hrvat, makar i najdobronamjerniju kritiku usmjerenu na bilo što vezano uz nacionalne manjine, napose na najprivilegiraniju srbsku nacionalnu manjinu, dobiva za to prilično teške obtužbe pa nerietko čak vrieđajuće oznake kao na primjer: šovinist, nacionalist... pa i fašist.

Bogu hvala, osobno sam pripadnik nacionalne manjine u Hrvatskoj pa si mogu priuštiti dobronamjernu kritiku - kritike na preveliku (rekao bih) uzajamnu raskalašenost prava za nacionalne manjine u Hrvatskoj, a da mi nitko ne može pripisati nijedan negativni naziv ili atribut.

Odmah ću dodati, da niti sve nacionalne manjine u Hrvatskoj nisu ravnopravne. Najravnopravnija je Srbska nacionalna manjina jer je najbrojnija i zadržala je brojne segmente iz zločinačkog rata, kojeg je vodila protiv Hrvata i svih nesrba. Tek primjerice, od srbskih mina pogibaju još i danas i još će dugo pogibati Hrvati. Oni ne vade te svoje mine jer su ih namienili protiv Hrvata, što znači da još uvijek ratuju protiv Hrvatske. Vade ih Hrvati uz silne troškove i pritom stradavaju. U Donjem Lapcu su skinuli sve hrvatske nazive ulica i stavili imena Srba, među kojima ima zločinaca prema Hrvatima; u Vukovaru i drugdje po pretežno srbskim naseljima postoje spomenici četnicima; u miešanim školama zlostavlja se hrvatsku djecu; u Vukovaru i drugdje crtaju srbske četničke grbove i fizički zlostavljaju ljude na njihovom radnome mjestu...

Sve druge nacionalne manjine (22 u Hrvatskoj) su manje ravnopravne od Srba. Dovoljno je pogledati HTV-emisiju „Prizma“ i po trajanju za pojedine nacionalne manjine se u to uvjeriti.

Prije nego nastavim moram se barem temeljno predstaviti. Potomak sam jedne stare švicarske loze Hasler, od koje je moj šukundjed Nikolaus Hasler po Napoleonovoj liniji došao u Slunj i njegovi potomci, među kojima sam i ja Karlo Hasler (fonetiziran u Jugoslaviji) u Dragan Hazler postao - postali smo svi Hrvati sa zadržanim sjećanjima i nekim svojstvenostima svoga švicarskog podrietla.

Kao takav (nastavljam samo o sebi) osjećam se jednako ponosan na svoje švicarsko podrietlo i na svoju hrvatsku opredjeljenost ili osjećam se jednako ponosan na svoju pripadnost.

Dragan Hazler - hrvatski djelatnik

Tragična sudbina hrvatskoga sela Baćin

http://hr.radiovaticana.va/Articolo.asp?c=657450

Kad god se spomene Domovinski rat, onda se spominju i žrtve. Ali neki su mediji i političari tako nasađeni da o hrvatskim žrtvama niti ne govore ili ih čak niječu, nego da je žrtava bilo samo na agresorskoj strani pa i onda kad su sami svoje sunarodnjake gazili tenkovima ili im naredili da pobjegnu iz okupiranog hrvatskog područja. Tako se došlo do toga da se Hrvatskoj nameće krivnja pred svjetskom javnošću i za Drugi svjetski rat, ali i za Domovinski. Srećom, postoje i dokumentacijski centri koji ipak sve bilježe, samo što se ne čuju. O jednom velikosrpskom zločinu danas nas izvješćuje gospodin Željko Tomašević

Hrvatsko selo Baćin se nalazi uz lijevu obalu rijeke Une u općini Hrvatska Dubica, koja se spominje još 1239., u prigodi izmirenja kralja Kolomana s templarima i vraćanja templarskih posjeda. 
Od prvog dolaska i napada Turaka 1461., ovaj hrvatski kraj je stalno bio izložen tursko-vlaškim razaranjima. Povremene predahe hrvatskom narodu omogućavale su pobjede nad tursko vlaškim osvajačima, poput velike pobjede hrvatskog bana Petra Berislavića kod Dubice 18. kolovoza 1513. godine.

 
Da želja za uništenjem katoličanstva na tom području nije prestajala, posebno nam svjedoči povijest dvadesetoga stoljeća. 
Raspadom Austro-Ugarske i ulaskom Hrvatske u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, demografsko stanje na hrvatskom Pounju i Banovini je znatno izmijenjeno na štetu Hrvata i katolika.
Iznimno krvav trag na ovom području je ostavio II. svjetski rat i njegovo poraće, kada je na Križnim putovima stradao iznimno velik broj Hrvata. Hrvatska je na kraju II. svjetskog rata bila natopljena krvlju žrtava pobijenih bez suda i utvrđene im bilo kakve krivice. 
Ta mnoštvena ubojstva razoružanih vojnika i civila, muškaraca, žena i djece svih dobi, počinile su jugokomunističke postrojbe. Mnoštvena ubojstva su na Banovini posebno bila izražena pa se osnovano procjenjuje da se u njezinim mnoštvenim grobištima nalaze zemni ostatci oko 45.000 Hrvata.

 
Znano je da su ta mnoštvena grobišta bila često razarana i uništavana, pretvarana u smetlišta i prikrivana na svakojake načine, a žrtve i njihovi grobovi javno nisu postojali. Obitelji pobijenih, ako su i znale ili pretpostavljale gdje se nalaze grobišta, nisu ih smjele posjećivati ili obilježavati. Ipak, ni strah od progona, ni protek desetljeća, nisu te žrtve potisnuli u zaborav njihove rodbine i prijatelja, kao i još uvijek ustrašenih svjedoka i počinitelja zločina.

Domovinski rat započet 1991. oružanom pobunom hrvatskih Srba pomognutih snagama tzv. „JNA“, ponovo je urezao duboke rane u tamošnji hrvatski puk. Već u srpnju i kolovozu 1991. srpski pobunjenici su na Banovini počinili najteže oblike ratnih zločina. 
Općina Hrvatska Dubica je okupirana od srbočetničkih postrojbi 13. rujna 1991., a Hrvati su bili prisiljeni izbjeći u progonstvo, koje je trajalo do oslobođenja 4. kolovoza 1995. godine.

 
Dana 21. listopada 1991. u selu Baćin kod Hrvatske Dubice je počinjen jedan od najtežih ratnih zločina u Domovinskom ratu. Uz obalu rijeke Une je ubijeno 56 Hrvata civila, većinom starijih osoba.
Žrtve su bili Hrvati iz Hrvatske Dubice i Cerovljana, koji su nakon povlačenja hrvatskih branitelja Pounja, bili ostali u svojim domovima. Odlukom uspostavljene srpske mjesne vlasti Kostajnice i Dubice, dva dana prije nego su ubijeni, bili su dovedeni u vatrogasne domove u Dubici i Cerovljanima. Prikupljeno ih je 70, a 14 ih je pušteno na traženje srpske rodbine i prijatelja Srba.

 
Zadržanim Hrvatima je bilo rečeno da ih se vodi u razmjenu u Glinu, ali su umjesto toga skončali na stratištu. Pobunjeni Srbi su Hrvate civile iz Cerovljana i Hrvatske Dubice izveli iz autobusa u Baćinu pa ih sve pobili rafalima iz automatskog oružja, a njihova mrtva tijela su ostavili nepokopana uz rijeku Unu, na mjestu zvanom Skelišće. 
Srpske okupatorske vlasti su kasnije bagerima pokopale sve pobijene u rupe uz riječnu obalu. Na mjestu toga zločina je najveća mnoštvena grobnica na području Sisačko-moslavačke županije, druga po veličini u državi, nakon grobnice na vukovarskoj Ovčari.

Uz 56 pobijenih Hrvata u otkrivenoj mnoštenoj grobnici u Baćinu, pobunjeni Srbi su u isto vrijeme pobili i 30 Hrvata civila iz Baćina, 3 iz Dubice i 24 iz Cerovljana, na još uvijek nepoznatom mjestu.
Iako je poznato tko je zapovjedio, organizirao i počinio masakr nad Hrvatima iz Dubice i Cerovljana u Baćinu, počinitelji toga ratnog zločina nisu kažnjeni!

Taj mnoštveni pokolj civila je počinila srpska jedinica za posebne namjene „Kaline“ iz Komogovine, pod zapovijedanjem Stevana Borojevića, a bila je izravno podređena tadašnjem ministru policije tzv. „RSK-e“ Milanu Martiću. Branko Dmitrović, predsjednik općine Kostajnica i zapovjednik srpske teritorijalne obrane u vrijeme pokolja, koji je najodgovornija osoba za likvidaciju 56 Hrvata u Baćinu, živi u Srbiji. Glavni vojni zapovjednik kostajničkog područja, oficir JNA Veljko Radunović živi u SAD-ama, a zapovjednik Martićeve milicije za dubičko i kostajničko područje, Momčilo Kovačević, živi u Bosanskoj Dubici. Zapovjednik Stevan Borojević je poginuo 1992. godine. Ilija Čizmić, zamjenik zapovjednika srpske jedinice „Kaline“, živi u izravnoj blizini mnoštvene grobnice u Baćinu, na drugoj obali rijeke Une, u Bosanskoj Kostajnici.

 
Svi su još uvijek nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima, unatoč javno isticanoj opredijeljenosti srpskog i hrvatskog državnog odvjetništva za kažnjavanje ratnih zločinaca.

Od 43 do sada otkrivene mnoštvene grobnice na Banovini, pronađeni su zemni ostatci 240 osoba, većinom nemoćnih staraca, žena i djece, koje je zlostavljali, masakrirali i pobili pobunjeni banovinski Srbi i njihova vojska. Tako su poput svojih komunističkih prethodnika koji su mnoštvena stratišta Hrvata pobijenih nakon II: svjetskog rata prikrivali smetlištima i raznim otpadom, kod banovinskog mjesta Komogovine, u šumi gdje su zakapane uginule životinje, mučki ubili pa zakopali 6 Hrvata: tri branitelja, dva civila i jednu osobu čiji identitet do danas nije utvrđen.

Zato posebno boli i ne smije se prihvatiti, sadašnje stanje svjesno nametnute političke i društvene šutnje, kojom se hrvatskom narodu i javnosti žele skriti tajne zastrašujućih srpskih ratnih zločina počinjenih kako na Banovini, tako i u cijeloj Hrvatskoj.

 
U čast banovinskih žrtava, Predsjedništvo Hrvatskog žrtvoslovnog društva je odlučilo Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres održati 15. i 16. lipnja 2013. u Sisku i Baćinu, i pozvalo je sve poštovatelje žrtava na djelatno sudjelovanje u radu Kongresa, prijavom i izlaganjem radova iz područja žrtvoslovlja.

Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio Željko Tomašević, član Predsjedništva HŽD-a

USPJEŠNI TRGOVCI STEČAJEVA NA BENKOVAČKOM PODRUČJU

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA BENKOVAC

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

USPJEŠNI TRGOVCI STEČAJEVA NA BENKOVAČKOM PODRUČJU

Zlatko Koračević predsjednik uprave HEP-a sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama oglušio se na zahtjev SHZ-a da dostavi informaciju koliko je HEP platio nekretninu u Benkovcu od privatnog poduzetnika Šime Nimca

Šime Nimac iz Lišana Ostrovičkih, vlasnik poduzeća Đimica d.o.o. prije nekoliko godina je kupio u stečaju poslovnu zgradu i dvorište bivšeg društvenog poduzeća Promet u Benkovcu površine 2.598 m2 te ih  preprodao HEP-u za 3.758.240, 00 kuna.

Stečajni upravitelj Prometa je bio Davorko Radić, a zamjenik predsjednika nadzornog odbora Prometa d.d. Benkovac bio je Branko Kutija, sadašnji gradonačelnik grada Benkovac i saborski zastupnik, od 1997. do 2009. godine. Subjekt je ugašen 2009. godine.

Na isti način Nimac je prije nekoliko godina kupio u stečaju i objekte Poljoprivredne Zadruge Vukšić iz Vukšića površine 2.664 m2 za samo 61.272,00 kuna. Nimac objekte drži zatvorene bez namjere da pokrene proizvodnju, odnosno drži ih za daljnju  preprodaju.

Prvi stečajni upravitelj Poljoprivredne zadruge Vukšić je bio Davorko Radić koji nije zaštitio imovinu zadruge, a sadašnji stečajni upravitelj Edvin Šimunov također nije našao rješenje da se pokrene proizvodnja, već ju je prepustio kriminalnim skupinama da je opljačkaju.

P.S.

SHZ podružnica Benkovac je zatražila od Zlatka Koračevića predsjednika uprave HEP-a sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama da dostavi informaciju koliko je HEP platio nekretninu u Benkovcu od privatnog poduzetnika Šime Nimca, međutim isti se je oglušio na zahtjev SHZ-a.

 

 

U Benkovcu, 19. siječnja 2013. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA  

PODRUŽNICA BENKOVAC

RUŠČIĆ SE UMORIO I PODVIO REP

RUŠČIĆ SE UMORIO I PODVIO REP

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA PODNIO OSTAVKU:

 

Za direktora Veletržnice postavili - radnika!

http://www.voxportal.hr/vijest/za-direktora-veletrznice-postavili--radnika/28488.html

Da su radnike nekad gospodarskog diva Ravnih kotara, Regionalne veletržnice Benkovac, pitali hoće li im firma ikad pasti na ovako niske grane, rekli bi da ne vjeruju u to. A pala je nisko, da niže ne može. Naime, obećavajući SDP-ov kadar iz Podstrane koji je valjda mislio da će svojom pameti „sa strane“ nešto napraviti s Veletržnicom - podnio je ostavku! I njemu je jasno da se više ništa ne može napraviti, a prema onome što su nam kazali radnici, čovjek se umorio i podvio rep.

350.000 kn duga za struju

Svojedobno kada je dolazio na sastanke Nadzornog odbora u Benkovac davao nam je obećavajuće izjave pri tom, naravno, kritizirajući bivše HDZ-ovo rukovodstvo koje je smatrao odgovornim za ovakvu situaciju. No, ni on kojega je Vlada imenovala na ovu dužnost nije napravio ništa nego je, reklo bi se, pobjegao glavom bez obzira.

Potvrdio nam je to i novi direktor Veletržnice, Dragan Vrsaljko, jedan od radnika koji proživljavaju agoniju čekajući nova rješenja, a koji se prihvatio ovog posla samo da firma kako-tako funkcionira dok ne proglase stečaj. Jer, stečaj je, kaže nam on, jedino što se u ovoj situaciji može napraviti.

Tako je Veletržnica postala specifičan slučaj, neupamćen i u ovim teškim vremenima u našem gospodarstvu, i u tome da su direktora tražili među radnicima, ne gledajući ni stručnu spremu niti bilo što drugo, jer su, čini se, u očaju trebali bilo koga tko će se do dolaska stečajnog upravitelja prihvatiti ovog posla. A toga se, kaže nam sam, na svoju nesreću prihvatio radnik Dragan Vrsaljko koji zajedno s još dvadesetak radnika proživljava agoniju neisplata plaća, čekajući da se konačno nešto dogodi:

- A što da vam kažem kako nam je?! Sjedimo ovdje, posla je malo i ništa, čekamo svaki dan da nam isključe struju, a plaću nismo dobili već mjesecima. Ruščić nam je govorio da će dati ostavku, da više ne može, i sada sam ja dobio punomoć za dužnost direktora - kaže Vrsaljko.

Dug za struju iznosi im nevjerojatnih 350.000 kuna, a isključe li im struju, što će se vrlo vjerojatno dogoditi ovih dana, Veletržnicu slobodno mogu zatvoriti. Tada, naime, i ono malo hladnjača što radi neće moći raditi, pa će i Kali tuna i još dvije tvrtke prestati koristiti njihove usluge.

Ni posla, ni plaće

- Ovo je agonija, dolazimo u firmu, posla nema, nema plaća, i sad samo čekamo da se oglasi Agencija za upravljanje državnom imovinom i da nam kažu kako će proglasiti stečaj. Kada će to biti ne znamo, ali znamo da je ovo više postalo neizdrživo! - kaže nam Vrsaljko.

Hoće li gradonačelnik Zadra dodijeljvati poslovni prostor u zakup bez javnog natječaja ili će samo pozivati političke stranke na potpis

 STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

Hoće li gradonačelnik Zadra dodijeljvati poslovni prostor u zakup bez javnog natječaja ili će samo pozivati političke stranke na potpis

Dostavljamo hrvatskoj javnosti zahtjev Stranke hrvatskog zajedništva o pravu na pristup informacijama koji je uputila Zvonimiru Vrančiću gradonačelniku grada Zadra. Ako korisnik informacije, odnosno Grad Zadar ne omogući podnositelju zahtjeva pristup informaciji u roku 15 dana SHZ će izvjestiti Neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.

Poštovani,

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, obraćamo Vam se sa zahtjevom da nam dostavite elektronskim putem na e-mail adresu shzzadar@gmail.com

pravodobne, potpune i točne sljedeće informacije:

1. Hoće li Grad Zadar prema odluci gradonačelnika Grada Zadra, od 28. prosinca 2012. godine o načinu korištenja poslovnih prostora dodijeljenih političkim strankama i dalje davati dodijeljenje poslovne prostore u zakup bez javnog natječaja ili će samo pozivati stranke na potpis.

Prema navedenoj odluci gradonačelnika, stranke koje su dobile prostor samo će se pozivati na potpis, ali opet bez natječaja što nije u skladu s odredbama Zakona o zakupu i prodaji poslovnoga prostora (Narodne novine 91/96, 124/97, 174/04 i 38/09), koji se primjenjivao do 15. studenoga 2011., odnosno Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Narodne novine 125/11), prema kojima se poslovni prostori u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daju u zakup putem javnog natječaja.

U Zadru, 16. siječnja 2013. godine

Predsjednik podružnice SHZ-a Zadar

Mr.sc. Miljenko Marić

Četvrti modul o spolnom odgoju u školama je đavolski i jako opasan jer razara čovjeka

Četvrti modul o spolnom odgoju u školama je đavolski i jako opasan jer razara čovjeka

Vatrena tribina u Bibinjama: Spolni odgoj je đavolski!

http://www.zadarskilist.hr/clanci/15012013/vatrena-tribina-u-bibinjama-spolni-odgoj-je-davolski

Maloljetnički seks, masturbacija, pornografija, kontracepcija, rodna ideologija i pobačaj samo su neke od tema preko kojih će se pokušati preodgajati vaša djeca od trećeg razreda osnovne do trećeg razreda srednje škole - don Damir Stojić

U organizaciji Povjerenstva za pastoral obitelji Zadarske nadbiskupije u Zadarskoj su nadbiskupiji započela održavanja tribina pod nazivom "Spolni (pre)odgoj u škole. Informacije za roditelje. Zašto reći Ne".

- Četvrti modul o spolnom odgoju u školama je đavolski i jako opasan jer razara čovjeka. Vladin zakon je u ovom slučaju izuzetno poguban, rekao je mr. don Damir Stojić, studentski kapelan iz Zagreba, jedan od predavača na prvoj od pet tribina održanoj jučer u župnoj crkvi Velike Gospe u Bibinjama.

- Ovo je rat. Karolina Vidović Krišto, HTV-ova urednica, zbog drugačijeg mišljenja o spolnom odgoju dobila je otkaz, podsjeća predavač.

Dodaje kako program zdravstvenog odgoja niječe i zanemaruje temeljne općeljudske vrijednosti te je protivan vrijednosnom sustavu većine roditelja. Zatražio je poštovanje demokratske procedure i pravo roditelja da odlučuju o onome o čemu trebaju odlučivati - maloljetnički seks, masturbacija, pornografija, kontracepcija, rodna ideologija i pobačaj samo su neke od tema preko kojih će se pokušati preodgajati vaša djeca od trećeg razreda osnovne do trećeg razreda srednje škole, govori studentski kapelan iz Zagreba.

Među nazočnima u bibinjskoj crkvi su bili Ivan Šimunić, pročelnik Županijskog upravnog odjela za društvene djelatnosti, te Ivan Poljaković, suspendirani profesor Sveučilišta u Zadru koji je uzburkao hrvatsku javnost svojim izjavama o zdravstvenom odgoju i tvrdnjom kako je homoseksualnost bolest, a na tribinu o spolnom odgoju došao je i poznati bibinjski pjevač Tomislav Bralić.

Tribine se nastavljaju danas u 17.30 sati u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM na zadarskoj Puntamici, a u 20 sati u crkvi sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu. Vjernici sjeverozapadnog obalnog područja Zadarske nadbiskupije koja obuhvaća Ninski dekanat, pozvani su sutra 17. siječnja u župnu crkvu sv. Anselma u Ninu u 17.30 sati. Za vjernike u zaleđu nadbiskupije, Bukovice i Ravnih kotara, tribina o spolnom odgoju u župnoj crkvi Rođenja BDM u Benkovcu započinje u 20 sati.