Željko Lončar lažima prikriva uništenje Vinilplastike Zadar

REAGIRANJE MR.SC. MILJENKO MARIĆ, KANDIDAT SHZ-a ZA GRADONAČELNIKA ZADRA

Željko Lončar lažima prikriva uništenje Vinilplastike Zadar

Zadarski list

Trovanje drogom – tendenciozno uništavanje hrvatskoga naroda

Trovanje drogom – tendenciozno uništavanje hrvatskoga naroda

Tko li sve nije pregovarao o hrvatskoj zemlji

http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/drustvo/6817-trovanje-drogom-tendenciozno-unistavanje-hrvatskoga-naroda

«ZEMLJU DALI U BESCIJENJE»

PRETVORBA Ogorčeni članovi SHZ-a Poličnika pomoć će potražiti od policije

«ZEMLJU DALI U BESCIJENJE»

-         Imovina poljoprivrednog dobra Lug je znatno umanjena što znači da su nekretnine došle u ruke određenih pojedinaca bez ikakvog pravnog temelja i da su prodavane u bescjenje – Marinović

-         Čak nas ne boli najviše što je zemlja prodana u bescjenje, nego što je otad prvoklasna oranica na kojoj bi se moglo zaposliti stotine ljudi – zapuštena - Marinović

Neznanjem, neradom, neodgovornošću i nesposobnošću doveo Vinilplastiku u stečaj

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

 

Neznanjem, neradom, neodgovornošću i nesposobnošću doveo Vinilplastiku  u stečaj

http://www.zadarskilist.hr/clanci/20022013/pojedinci-koji-su-krali-neka-za-to-odgovaraju

 

Zadarski list, dana 21. 02. 2013. godine objavio je članak pod naslovom Pojedinci koji su krali, neka za to odgovaraju! U članku Željko Lončar, predsjednik skupštine Zadarske županije i član predsjedništva ŽO HDZ-a navodi da je Vinilplastika otišla u stečaj u vrijeme kad je u tri mjeseca bez posla ostalo oko 50.000 ljudi po famoznom Linićevom zakonu o ubrzanom stečaju svih koji su bili u blokadi.

Lončar navedenim informacijama nastoji prikriti uništenje Vinilplastike Zadar koja  je s organizacijskim jedinicama zapošljavala 1285 radnika. Isti je bio direktor Vinilplastike, od 5. srpnja 1996. do 11. kolovoza 2000. godine te je svojim neznanjem, neradom, neodgovornošću i nesposobnošću doveo istu u stečaj. Kao direktor  bio je odgovoran i prema vlasnicima i prema radnicima. Vlasnicima je odgovoran za imovinu, a radnicima za osiguranje životne egzistencije.

Osim što je obnašao funkciju direktora Lončar je bio i predsjednik nadzornog odbora Vinilplastike, od 15. prosinca 1995. do 5. srpnja 1996. i od  11. kolovoza 2000. do 22. travnja 2002.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima isti ne može opravdati svoju odgovornost za propast Vinilplastike.

Po zakonu direktore imenuje nadzorni odbor koji je mogao opozvati svoju odluku o imenovanju kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva i dr.

Također prema zakonu nadzorni odbor  može zahtijevati od uprave da ga izvješćuje i o drugim pitanjima koja su od značaja za poslovanje i stanje društva. Nadzorni odbor  može u svako doba tražiti od uprave da ga izvijesti o pitanjima koja su povezana s poslovanjem društva i koja značajnije utječu na položaj društva ili se razumno može očekivati da bi na to mogla utjecati.

Dalje, prema zakonu nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva. Može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti svoje pojedine članove ili stručnjake. Podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede dobiti i pokrića gubitka u društvu i dr.

Tko je kriv za propast Vinilplastike Lončar ili Linićev zakon neka prosudi hrvatska javnost.

Državni ured za reviziju utvrdio je da  postupci pretvorbe i privatizacije bivšeg društvenog poduzeća Vinilplastika, Zadar, nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama.

Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije  mali dioničari 20,6 %,  Željko Lončar i ortaci  29,0% ,  Nin elektrokommerc d.o.o.Zadar 27,4 % ,  Fond  17,6 %,  Marlera d.d. Zagreb  4,7 % ,  vlastite dionice  0,4 % i  invalidi i obitelji poginulih branitelja 0,3 %.

Revizijom je utvrđeno:

- U prosincu 1996. Željko Lončar i ortaci su s Fondom zaključili ugovor o kupnji 14 287 dionica nominalne vrijednosti 1.428.700,- DEM ili 33,3% temeljnog kapitala. Do travnja 2000. Željko Lončar i ortaci otplatili su 5 172 dionice, a 9 115 dionica ili 21,2% ukupnog broja dionica je zbog neplaćanja pripalo Fondu. Društvo Nin Elektrokomerc d.o.o. je u svibnju 2000. kupnjom steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM, što je 32,0% temeljnog kapitala Društva. Stjecanjem i otpuštanjem dionica razmjerni broj glasova stjecatelja je u skupštini Društva prešao prag  od 10,0% i 20,0%, o  čemu stjecatelji nisu obavijestili Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Navedeno nije u skladu s odredbama  članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, kojima je određeno kada fizička ili pravna osoba izravno ili putem posrednika, pribavljanjem ili otpuštanjem vrijednosnih papira

pribavi ili izgubi glasačka prava na sjednici skupštine društva, koje je registrirano u Republici Hrvatskoj kao dioničko društvo, i kada zbog toga pribavljanja ili otpuštanja, razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmaši, odnosno padne ispod jednog od sljedećih pragova:

10,0%, 20,0%, 1/3, 50,0%, 2/3 ili 70,0%, obvezna je obavijestiti izdavatelja i Komisiju u roku sedam dana.

- Društvo Nin elektrokomerc d.o.o. je  u svibnju 2000. steklo 13 744 dionice nominalne vrijednosti 1.374.400,- DEM ili 32,0% dionica Društva. Ponudu za preuzimanje nije objavilo, što nije u skladu s odredbama članka 3. Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, prema kojima je pravna ili fizička osoba koja po bilo kojoj osnovi osim nasljeđivanjem stekne dionice jednog izdavatelja, a tim stjecanjem broj glasova u glavnoj skupštini izdavatelja koji joj pripada prijeđe 25,0% od ukupnog broja glasova u glavnoj skupštini izdavatelja, obvezna je u roku sedam dana od dana stjecanja objaviti ponudu za preuzimanje.

Razvojnim programom za razdoblje od  1992. do 1993. planirano je ulaganje 4.200.000,- DEM u opremu i trajna obrtna sredstva iz vlastitih i sredstava kredita. Početak proizvodnje i povećanje prihoda za oko 400,0% planirano je u 1993. Prema programu, planirano ulaganje trebalo je omogućiti devizni priljev koji će osigurati izvršavanje kreditnih obveza i omogućiti kontinuirano snabdjevanje proizvodnog ciklusa uvoznim komponentama, a u godinama nakon otplate kredita višak deviznih sredstava. Razvojni program ne sadrži sve elemente propisane odredbama Upute za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prema kojima razvojni program, između ostalog, sadrži analizu dosadašnjeg poslovanja, dinamiku realizacije razvojnog programa, cjelovito rješenje zaštite  čovjekove okoline te financijske aspekte programa.

Ciljevi planirani razvojnim programom nisu ostvareni. Nova oprema za proizvodnju PVC stolarije nabavljena je u 1998., ali proizvodnja nije značajno povećana.

Zbog prezaduženosti, nelikvidnosti i nemogućnosti financiranja tekuće proizvodnje uprava je od srpnja 1999. do prosinca 2000. izradila više prijedloga sanacije i financijske konsolidacije Društva. Programom je predviđena dokapitalizacija ulaganjem strateškog partnera ili reprogramiranje dugovanja najvećeg vjerovnika i odobravanje sanacijskog kredita. Najveći vjerovnik nije prihvatio program, nego je u veljači 2002. pokrenuo ovrhu na dospjela potraživanja. U travnju 2002.  nad Društvom je otvoren stečajni postupak koji je u tijeku. Društvo je u razdoblju od 1993. do 2002. poslovalo s gubitkom, osim u 1994. U vrijeme otvaranja stečajnog postupka gubitak iznad visine temeljnog kapitala iznosio je 10.995.652,00 kn. Broj zaposlenika je smanjen sa 146 u  1992. na 101 zaposlenika  u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.

S obzirom da je Društvo poslovalo s  gubitkom, da je zbog prezaduženosti i nesposobnosti podmirenja obveza, neprekidne blokade žiro računa od lipnja 1999., neprihvaćanja programa sanacije i financijske konsolidacije nad Društvom u travnju 2002.  otvoren stečajni postupak, nisu ostvareni ciljevi propisani odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji.

      

Zadar, 22. veljače 2013. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

MIRO KLARIĆ: Za kaos u benkovačkom kraju kriv je Branko Kutija

MIRO KLARIĆ: Za kaos u benkovačkom kraju kriv je Branko Kutija

«Sramota Benkovca je uništena PZ Vukšić, Veletržnica Benkovac, devastirani hotel Asseria, nepostojanje liječničkog dežurstva, vodovodne mreže itd.» - Miro Klarić

LAŽNO ISTRAŽIVANJE PROMOCIJE PLUS

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

 

LAŽNO ISTRAŽIVANJE PROMOCIJE PLUS

Dana 19. veljače 2013. godine, agencija Promocija plus iz Zagreba (telefonski broj 01 6156211 preko kojega vrše anketiranje) naziva građane Zadra i istražuje tko će biti novi gradonačelnik Zadra i kakva je popularnost stranaka u gradu Zadru i Zadarskoj županiji.

Građani Zadra negoduju jer je navedena agencija tendenciozna pri istraživanju iz razloga što uopće nije uvrstila u istraživanje Stranku hrvatskog zajedništva i njezina kandidata Miljenka Marića za gradonačelnika Zadra.

U Zadru, 19. veljače 2013. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

Ivan Mišković predsjednik mjesnog ogranka SHZ-a Višnjik

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Ivan Mišković predsjednik mjesnog ogranka SHZ-a Višnjik

 

Upravni odbor podružnice SHZ-a Zadar izabrao je Ivana Miškovića   za vršitelja dužnosti  predsjednika zadarskog mjesnog ogranka SHZ-a Višnjik.

Izabrani predsjednik ogranka pripremit će ogranak za lokalne izbore 2013. godine, a sve kako bi imao značajne rezultate.

U Zadru, 18. veljače 2013. godine

Predsjednik podružnice SHZ-a Zadar

mr.sc. Miljenko Marić

ZA STRANAČKE IZBORE ZADUŽUJU SE 25 MILIJUNA KUNA

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA POLIČNIK

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

ZA STRANAČKE IZBORE ZADUŽUJU  SE  25 MILIJUNA KUNA

Županijska uprava za ceste Zadarske županije (ŽUC) kreditno se zaduženje 25 milijuna kuna pretežito za izgradnju stranačkih nogostupa u općini Poličnik za lokalne izbore 2013. godine. Predsjednik Upravnog vijeća ŽUC-a je Željko Lončar, član županijskog predsjedništva HDZ-a Zadarske županije i predsjednik skupštine Zadarske županije.

Kupovanje biračkog  korpusa

Zadarski župaija je dala suglasnost na plan Županijske uprave za ceste Zadarske županije da ide u kreditno zaduženje od 25 milijuna kuna. Ovlašteni prometni i građevinski stručnjaci navode da je Županijskoj upravi za ceste Zadarske županije nepotreban kredit koji iznosi polovinu proračuna ŽUC-a. S proračunom od oko sadašnjih 50 milijuna ŽUC može uredno održavati dosadašnji nivo građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta.

Kredit će biti realiziran kod Privredne banke Zagreb, Podružnice Zadar, a jamac će biti Zadarska županija. Kredit će ŽUC vraćati iz vlastitih sredstava kroz pet godina, a novac će biti realiziran kroz godišnje programe rada. Jedna trećina proračuna će biti samo za vraćanje kredita i kamata.

Istom šablonom Zadarska županija pred svake lokalne izbore daje suglasnost ŽUC-u za kredit, te građani komentiraju da s time  kupuju birački korpus. Tako je Zadarska županija i za lokalne izbore 2005. godine dala ŽUC-u zaduženje u iznosu 30.000.000,00 kuna u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.

Državni ured za reviziju utvrdio je da je Zadarska županija dala suglasnost za zaduženje Županijskoj upravi za ceste Zadarske županije za zaduženje u 2005. godini u iznosu 30.000.000,00 kuna u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.

Prema izvješću  o zaduženju / jamstvu/ suglasnosti iz siječnja 2010., koje je Županija sastavila na temelju izvješća korisnika kredita, stanje duga po kreditu dobivenom za građenje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta iznosi 12.398.968,00 kuna. U poslovnim knjigama nije evidentirana dana suglasnost za zaduženje u svrhu građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta u iznosu 12.398.968,00 kuna.

Prema odredbi članka 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, proračunsko računovodstvo se temelji na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, a prema odredbi članka 87. spomenutog Pravilnika, dana jamstva i kreditna pisma nisu uključena u bilančne kategorije, ali se evidentiraju na skupini računa izvanbilančnih zapisa.

                               

Poslano

1.    Ministarstvu financija  RH

U Zadru, 16. veljače 2013. godine

        

                     

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA POLIČNIK

TROVANJE DROGOM! TENDENCIOZNO UNIŠTAVANJE HRVATSKOG NARODA!!!

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA VIR

Priopćenje za javnost

TROVANJE DROGOM!

TENDENCIOZNO UNIŠTAVANJE HRVATSKOG NARODA!!!

Otok Vir

Nisu svjesni hrvatski roditelji da, nakon što odgoje svoju djecu, istu prepuštaju nemilosrdnim tendencioznim osvajačima - ubojicama pomoću droge.

U Hrvatskoj primarne i sekundarne grupe za odgoj djece nisu u funkciji kad trovači – ubojice širom Hrvatske ubijaju mlade ljude.   

Kao da nije svjesna hrvatska vlada da stranci pomoću maloumnih Hrvata, zbog strateških interesa, drogom desetkuju hrvatski narod.

Nevjerojatno, nisu u funkciji niti državne institucije koje su zadužene kao „servis,“ koji plaćaju roditelji. Neprijatelj se nametnuo specijalnim ratom – drogom protiv hrvatskog naroda, oslanjajući se na institucije roditelji bez borbe prepuštaju svoju djecu krvoločnim zvijerima, koje ih nemilosrdno šalju u smrt, uništavajući tako cijelu obitelj – ognjište.

Potaknuti lošim iskustvom s uljezima u Hrvatskoj kroz povijest, SHZ će rubna područja države posebno nadzirati. Zadnje stoljeće, hrvatski čuvari i vladajuće „elite“ nedovoljno se bore protiv raznih grabežljivaca iz susjednih zemalja – izviđači za svoje matične zemlje ( što se pokazuje na terenu ).

Privlači ih naročito Hrvatsko more, znajući, Hrvati su ipak  preko nekog SDP – a i HDZ- a dozvolili nekoj Kresovićki, Drobnjaku i dr. da pregovaraju o granicama sa Slovenijom, Italijom, Srbijom, Crnom Gorom i dr.

Kada su u pitanju djeca i kada ih se treba zaštititi  kao život i nosioce općeg, Hrvatsku, hrvatski narod bez oklijevanja treba se ustati i sa svim raspoloživim sredstvima boriti se protiv trovača naše djece, da se nikada više ne usude! ! !

Ubuduće, Hrvati trebaju više poštivati načelo zajedništva i pridružiti se, i rješenje je tu, uvijek je tako i bilo, jer jedinstvo je odraz reda, tj. snaga. Kada se zlo očituje, u pitanju je jedinstvo – zajedništvo jedne zajednice. Dakle, pored zajedničkog angažiranja za opće dobro zlo ne može opstati i evo odgovora da se trovači naše djece niti ne pojave, a kamoli da truju. Sada kada smo zatečeni na spavanju trebamo dodatnu odlučnost da odmah uništimo zlo. Budimo svjesni, ma tko bio otrovan u ludnicama se ne može pomoći, samo se tako dalje urušava osobno i opće. Samo žrtvovanjem za opće dobro, možemo spasiti i vlastitu djecu. 

Protiv Hrvata specijalni je rat na sceni, krajnje je vrijeme za borbu protiv smrti u Hrvatskoj. Roditelji trebaju biti odlučni protiv onih koji su u funkciji smrti.

Hrvatska vlada s institucijama trovanje drogom mora vidjeti kao najveći problem u državi. Narkoman, sve dok nije i fizički mrtav, uništava vlastitu obitelj, emocionalno, psihički i ekonomski. Obitelj kojoj je otrovan jedan član, dok se s njim zaokuplja i ne primjećuje urušavanje cijele obitelji iscrpljujući se na smrt otrovanim članom.

Danas, kafići i druga prikladna mjesta služe uljezima - ubojicama da prodajom droge pored strateških interesa i enormno zarađuju. 

Trovači – ubojice, regrutiraju Hrvate za ludnice, koji tumaraju do fizičke smrti, kojima se ne može pomoći. Dok izgradnja i održavanje tih „lječilišta“ silno opterećuje i materijalno državni proračun, što je samo još jedna stavka koja urušava hrvatsku zajednicu.

Nikada kroz povijest, nijedno oružje do danas kao droga nije sijala smrt na hrvatskim prostorima, koje se širi geometrijskom progresijom.

Nosioci smrti su trgovci drogom, instruirani čak u institutima pojedinih (svojih) država u svijetu.

Stari mještani, koji brižno prate što se zbiva na otoku Viru od 1918. godine, upozoravaju nas kako nered, neznanje onih koji su Vir pretvorili u hrpe razbacanog betona, ( rasprodaja djedovine i život bez rada u kafićima) mogu popraviti samo školovani ljudi otoka Vira, koji ne bi podlijegali tutorstvu bilo Beograda ili Rima, preko nekih ljevičarskih ili desničarskih stranaka kojima je moral balast dok pojedinci egoistički grabe i dok ih ne zanima otvaranje radnih mjesta za svoje mještane, radnu snagu, koju desetljećima šalju u emigraciju.

Pored ne obrađenog zemljišta na Viru, Bogom danog za uzgoj maslinarstva, kadulje, lavande i drugog ljekovitog bilja. Posebno, za uzgoj ribe i školjki područje otoka Vira je prikladno. Dakle, kako su nam podvukli mještani Vira sa čime smo se složili, oruđa protiv svih zala koja opterećuju otok Vir su red, rad i disciplina.     

Čudno da su Hrvati kroz povijest i zbog manje žrtava ustajali u borbu protiv neprijatelja, a da još nisu otvoreno u ratu s trovačima – ubojicama, dok su u agoniji smrti s vlastitom djecom, tu pored ubojica u vlastitom dvorištu.

Dakle, krenimo u otvoreni obračun protiv stranih uljeza - trovača s drogom i suludih Hrvata (suvremenih janjičara) koji im pomažu ubijati Hrvate.

Otok Vir je prekrasno podneblje, SHZ ima rješenja, okrenuti se proizvodnji, čega vladajuće stranke danas nisu svjesne stoga ništa i ne poduzimaju.

Turistička djelatnost, kao i u svakoj državi na Zemlji neka bude sekundarna djelatnost. 

Otok Vir, 15. veljače 2013. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA VIR

STARIGRADSKE PODUZETNIČKE ZONE

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

STARIGRADSKE PODUZETNIČKE ZONE

8 poduzetničkih zona ukupne površine 145,18 hektara

Zadarski župan Stipe Zrilić na stranačkom skupu u Starigradu optuživao je aktualnu državnu vlast da nisu ni trebali ići na izbore jer su totalno nesposobni za rješavanje gospodarskih i socijalnih problema.

Uvidom u prostorne planove Zadarske županije i nezaposlenost na području općine Starigrad sasvim je druga slika o kojoj govori župan.

Isti to radi s ciljem kako bi odvratio pažnju od stvarnih problema kao što je velika nezaposlenost.

U Prostornim planovima općine Starigrad predviđeno je 8 poduzetničkih zona ukupne površine 145,18 hektara da bi se u istima moglo zaposliti desetke tisuća radnika. Općina ima samo oko 2000, a cijela Zadarska županija ima 170.398 stanovnika.

U poslovnim zonama nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon. Sada je u općini Starigrad nezaposleno 152 osobe.

Dakle, nema proizvodnje – nema rađanja – nema života.

U Zadru, 13. veljače 2013. godine

                  

              

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA ZADAR

SHZ želi podignuti uništenu poljoprivredu i proizvodnju

SHZ želi podignuti uništenu poljoprivredu i proizvodnju

http://www.zadarskilist.hr/clanci/13022013/shz-zeli-podignuti-unistenu-poljoprivredu-i-proizvodnju

SHZ ima rješenje, okrenuti se proizvodnji te, ako dobije mandat u svibnju 2013. godine, sve aktivnosti usmjeriti na obnovu Poljoprivredne zadruge Vukšić i njezin konfekcijski pogon - tvornicu modne konfekcije Ponos Bruška, zatim u obnovu Regionalne veletržnice Benkovac te u podršku poljoprivrednoj zadruzi Maraška iz Tinja

Na presici Stranke hrvatskog zajedništva kritizirana aktualna gospodarska stvarnost Benkovca

Stranka hrvatskog zajedništva će za predstojeće lokalne izbore u svibnju 2013. godine za gradonačelnika Benkovca kandidirati Mira Klarića, predsjednika podružnice SHZ-a Benkovac. Kandidaturu podržava i udruga „Solidarnost", koju čine bivši radnici uništenih poduzeća na području Zadarske županije, a koja će sa SHZ-om formirati zajedničke izborne liste za Grad Zadar i Zadarsku županiju za nadolazeće lokalne izbore, poručili su čelnici te stranke na jučerašnjoj konferenciji za medije u Zadru.

Obnoviti Asseriju

Miro Klarić kazao je kako se SHZ-e odlučio na kandidaturu zbog uništenja poljoprivredne i industrijske proizvodnje na području Benkovca, čije su posljedice velika nezaposlenost u tom gradu gdje su sada nezaposlene 684 osobe.

- SHZ ima rješenje, okrenuti se proizvodnji te, ako dobije mandat u svibnju 2013. godine, sve će aktivnosti usmjeriti na obnovu Poljoprivredne zadruge Vukšić i njezin konfekcijski pogon - tvornicu modne konfekcije Ponos Bruška, zatim u obnovu Regionalne veletržnice Benkovac te u podršku poljoprivrednoj zadruzi Maraška iz Tinja kako bi se otvorio distribucijski centar i pogon za proizvode od višnje maraške, čime se rješava nezaposlenost na području grada Benkovca, kazao je Klarić, najavivši i poticanje obnove devastiranog hotela Asseria u Benkovcu koji je prije Domovinskog rata, kaže, zapošljavao više od tridesetak radnika.

- Prošlo je 17 godina od završetka Domovinskog rata, ali hotel i dalje ne radi te predstavlja veliku opasnost i za zarazu stanovništva, kazao je, najavljujući i neke druge projekte u sklopu njihovoga predizbornog programa. Tu su tako i izgradnja vodovodne mreže Lepuri-Bulić-Vukšić-Prović kojom bi se spriječilo odseljavanje radno sposobnog stanovništva, zatim izgradnja područnih knjižnica po gradskim naseljima i selima, izgradnja Doma kulture s kinom i kazalištem u Benkovcu, a zalagat će se i za povratak danonoćnoga liječničkog dežurstva.

Uvoznički lobi

Posebno velik naglasak stavio je na već spomenutu obnovu Regionalne veletržnice Benkovac ističući važnost distribucije domaćih proizvoda.

- Danas se salata od sijanja za 15 dana može staviti na tržnicu. Ja kao proizvođač to znam, a ne da naši gosti u restoranima jedu uvoznu salatu i pitaju se gdje je naša. S druge strane, mi imamo stručne ljude, agronome i inženjere koji bi sebe dali 'džabe' samo da se ovi projekti pokrenu, zaključio je Klarin.

Predsjednik udruge „Solidarnost" Petar Smokrović usredotočio se pak na uvoznički lobi.

- Danas se uvozi salata iz Italije, krumpir iz Egipta... Bademi koje mi sami možemo proizvesti uvoze se iz Italije, a uvozi se smeće. Naša treća klasa je bolja nego njihova prva klasa. No bez otvaranja novih radnih mjesta nema sreće. U Benkovcu sada od proizvodnje radi jedino ljevaonica. Sve ostalo su kafići koji su puni, a Benkovac je postao drugi ili treći grad u županiji po drogi, zaključio je Smokrović.

74 poslovne zone u Zadarskoj županiji moraju vratiti novac jer nemaju opravdanje za uložen novac upravo u poduzetničke zone

74  poslovne zone u Zadarskoj županiji moraju vratiti novac jer nemaju opravdanje  za uložen novac upravo u poduzetničke zone

Maras traži od 70 gradova i općina povrat 14 milijuna

http://www.zadarskilist.hr/clanci/09022013/maras-trazi-od-70-gradova-i-opcina-povrat-14-milijuna

Ako to ne učine, svoja potraživanja ćemo im naplatiti putem instrumenata za osiguranje plaćanja, rekao nam je dužnosnik iz Ministarstva poduzetništva

Oko 70 općina i gradova u Hrvatskoj uzelo je od države 14,3 milijuna kuna za razvoj poduzetničkih zona, ali do danas nisu dokumentima potvrdili da su taj bespovratni novac utrošili namjenski. Ministarstvo poduzetništva i obrta pod vodstvom Gordana Marasa, prema neslužbenim informacijama, poslalo je na njihove adrese upozorenja kako moraju vratiti novac ako uskoro ne opravdaju da je uložen upravo u poduzetničke zone.

- Ako to ne učine, svoja potraživanja ćemo im naplatiti putem instrumenata za osiguranje plaćanja, koje su nam prethodno dostavili, neslužbeno nam je rekao dužnosnik i Ministarstva poduzetništva, ne želeći spominjati koje su općine i gradovi zakazali.

"Nama nije cilj da skinemo novac s njihova računa, već da ih potaknemo na ispunjavanje svojih obveza. Otkako smo im poslali upozorenja, mnogi od njih su se već javili i pokazali spremnost da taj problem riješe", rečeno nam je u Ministarstvu.

Marasovo ministarstvo odlučilo je jače kontrolirati kako se troši novac za poticanje poduzetništva, to više što Hrvatska za pet mjeseci ulazi u EU. Povoljna je okolnost da je većina gradova i općina opravdala kamo je utrošila 688 milijuna kuna poticaja za poduzetničke zone, koliko su ih od države dobili od 2004. do 2012. godine. Međutim, dodatne poticaje će ove godine, doznajemo, dobiti samo oni gradovi i općine u kojima su poduzetničke zone već proradile ili imaju realne izglede za rad.

U Hrvatskoj, naime, trenutačno ima 346 poduzetničkih zona, od kojih je aktivno samo njih 196, što znači da gotovo svaka druga zona ne radi. Većina od oko 550 općina i gradova u Hrvatskoj ima poduzetničke zone, a nema smisla u nekoj općini financirati otvaranje nove, ako su tri postojeće zone u okolici prazne.

Poduzetničke zone u Hrvatskoj smještene su na 11,2 tisuće hektara, a njihova prosječna popunjenost je 47 posto. U njima radi 2.826 poduzetnika koji zapošljavaju 46,6 tisuća ljudi. Najpoznatije i najveće zone su Dugopolje kod Splita, Podi kod Šibenika i Kukuljanovo kod Rijeke. Ističu se i poduzetničke zone Galižana II kod Vodnjana, Smiljansko polje kod Gospića, Ogulinska zona, Stankovci kod Zadra, Janjevci kod Donjeg Miholjca i mnoge druge. Novost je da bi poduzetničke zone uskoro mogla izravno otvarati i država, mimo općina i gradova. To bi joj trebao omogućiti novi zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture, na kojem Ministastvo upravo radi. Na taj način Vlada će moći provesti u djelo skupe strateške investicije. Ako, primjerice, hrvatska vlada dogovori s Kinom da će kod nas otvoriti veliku zonu za potrebe kineskih izvoznika u Europu, moći će to ostvariti po ubrzanom postupku, kažu u Ministarstvu poduzetništva.

Nenad Milković novi predsjednik mjesnog ogranka SHZ-a Puntamika

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Nenad Milković novi predsjednik mjesnog ogranka SHZ-a Puntamika

Upravni odbor podružnice SHZ-a Zadar izabrao je Nenada Milkovića   za vršitelja dužnosti  predsjednika zadarskog mjesnog ogranka SHZ-a Puntamika.

Novoizabrani predsjednik ogranka pripremit će ogranak za lokalne izbore 2013. godine, a sve kako bi imao značajne rezultate.

U Zadru, 10. veljače 2013. godine

Predsjednik podružnice SHZ-a Zadar

mr.sc. Miljenko Marić

HRVATSKA AKADEMSKA ZAJEDNICA DOMOVINE I DIJASPORE - HAZUD

ČESTITKA HRVATSKOME NARODU U DOMOVINI I U RASIJANOSTI

za službeno ostvarenje

HRVATSKE  AKADEMSKE  ZAJEDNICE  DOMOVINE  I  DIJASPORE

Skraćeni naziv

HAZUD

Ovo je početak za suvremenost i budućnost, kojeg će pamtiti sva hrvatska i opća povijest jer su Hrvati prvi narod današnjice, koji udružuje Hrvatske akademike rasijane po cijelome svijetu s Hrvatskim akademicima u Domovini Hrvata u Udrugu najsadržajnijega imena:

HRVATSKA  AKADEMSKA  ZAJEDNICA  DOMOVINE I DIJASPORE - HAZUD.

Čestitamo znanima i svima drugim pokretačima i sprovoditeljima udruge HAZUD u njenu ulogu jer udružuju u Hrvatski tropleter znanost i stvaralaštvo, umijeće i umjetnost, ideje i rad za opće dobro i napredak svekolikog Hrvatskog naroda, što ujedno znači i hrvatsko sudjelovanje u dobročinstvima za cijeli svijet.

HAZUD je ne samo skraćeni naziv za službeno ostvarenu Udrugu u Zagrebu:

HRVATSKU  AKADEMSKU  ZAJEDNICU  DOMOVINE I DIJASPORE - HAZUD

NEGO I POZIV SVIMA HRVATSKIM ZNANSTVENICIMA I UMJETNICIMA MA GDJE BILI KAO I NAŠIM PRIJATELJIMA, DA SE PRIDRUŽE U HAZUD I POSTANU HRVATSKI AKADEMICI, KOJI ĆE KROZ SVOJE DJELOVANJE POTVRĐIVATI VRIJEDNOST NASLOVA: HRVATSKI AKADEMIK HAZUD-a.

Ova vrijedna zamisao pokretača HAZUD-a, među kojima su Hrv. akad. Emilija Herceg, Nada Landeka i Srećko Sladoljev će najbolje zasvjedočiti, potvrditi i sprovoditi dorbočiniteljska djela udruživanjem hrvatskih znanstvenika i umjetnika u svima državama, gdje žive i djeluju u sustavnice HAZUD-a, koje će se povezati i umrežiti sa središnjicom HAZUD-a u Zagrebu.

Za ostvarenje ovog veledjela današnjice pod imenom HAZUD, čestitamo Hrvatskome narodu, čestitamo Hrvatskim nadležnim vlastima za odobrenje i podporu, čestitamo inicijatorima i svima Hrvatskim akademicima i onima koji će postati Hrvatski akademici HAZUD-a. Želimo uspješno djelovanje za opće dobro Hrvatskome narodu i ujedno ljudima cijelog svijeta!

K svima značjkama ove čestitke pridružujemo najljepše hrvatske pozdrave ispred HAZUD-a u Baselu:

Ilija Šikić, tajnik                       Damir Petkov, odbornik                      Dragan Hazler, predsjednik

Basel, 5. veljače 2013. - na dan, koji ulazi u povijest Hrvata

Bivši zaposlenici TIZ-a održali su prosvjedni skup u Zadru ispred bivše tvornice TIZ d.d. pogon Krep – Končaona

Bivši zaposlenici TIZ-a održali su prosvjedni skup u Zadru ispred bivše tvornice TIZ d.d. pogon Krep – Končaona

 

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/201742/Default.aspx

 

Početkom 90-tih godina proizvodnja je modernizirana novom opremom u vrijednosti nekoliko milijuna dolara.

Tvrtka je proizvodila čak i materijal za odore hrvatskih vojnika, a pogon je mogao proizvoditi i danas da nije bilo čudnih poteza zadnje uprave i privatizacije u kojoj su se na kraju banke dokopale zemljišta u bescijenje, kazali su bivši radnici.

 

PROSVJED U ZADRU

Bivši radnici TIZ-a: Ministre Liniću, isplati nam 8 milijuna kuna odmah, ne možemo čekati sukcesiju sa Srbijom

Bivši zaposlenici TIZ-a održali su prosvjedni skup ispred bivše tvornice TIZ d.d. pogon Krep - Končaona, na kojemu su zatražili od države da im isplati preostali iznos od 8,2 milijuna kuna s osnova pripadajućih plaća i otpremnina za 300 radnika, koje nisu isplaćene u stečajnom postupku nad tom tekstilnom tvrtkom koji je trajao deset godina.

- U stečaju je sud priznao 13 milijuna kuna potraživanja, ali je isplaćeno svega 4 milijuna jer je imovina prodavana po niskoj cijeni iz nama nepoznatih razloga. Tvrtka je likvidirana, većinski vlanik je bila država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju i stečaj je zaključen na način, kako bi narod rekao „pojeo vuk magare“. Tako je nestala Dalmatinska Sinj, Kamensko, čitava tekstilna industrija u Hrvatskoj. Nismo se pomirili s tim. U stečaju više nismo mogli ništa naplatiti, ali smo našli način.

 
- U Srbiji postoji bivši pogon tekstilnog kombinata Boris Kidrič vrijedan 8 milijuna kuna koji se sada zove Centrotekstil, upravo koliko se duguje radnicima. Određenim malverzacijama on nije ušao u stečajnu masu, pa smo predložili ministru financija Slavku Liniću da se Hrvatska naplati sukcesijom od Srbije što je proces koji traje, ali da država odmah isplati radnicima taj iznos, odnosno u prosjeku oko 50 tisuća kuna po zaposleniku. Iz Vlade su nam rekli, plan je dobar, ali pričekajte, recesija je.

 
- Mi više ne možemo čekati i tražimo da se to riješi odmah. Ako su mogli u Vladi povećati plaće državnih dužnosnika baš za iznos od 8 milijuna kuna, onda mogu isplatiti i radnike jer će im se to ionako vratiti kroz sukcesiju - kazao je pravni zastupnik SSSH Vedran Uranija, dodajući kako su podignute i kaznene prijave protiv čelnika Hrvatskog fonda za privatizaciju zbog ratnog profiterstva, te je pokrenut postupak revizije pretvorbe i privatizacije.

Silvija Brčić, bivša zaposlenica, kazala je kako je zadnji put radila u pogonu 2000. godine, te je dvije godine kasnije dobila oko 10 tisuća kuna obeštećenja i to je zadnji novac koji je dobila od svoje bivše tvrtke, bez otpremnina i zaostalih plaća.

Renato Šuljić iz Kooridnacijskog odbora bivših zaposlenika je dodao kako je čudno i to što je stečajni postupak pokrenula Porezna uprava Zadar u visini od svega 32 tisuće kuna.

- Kad gledamo danas kako se država odnosi prema poreznim dužnicima, trebali bi očekivati da porezna uprava prema svim dužnicima provede stečajni postupak. Zato se obraćamo državi, jer je u stečajnom postupku Hrvatski fond za privatizaciju preuzeo kompletnu imovinu i rasprodavao je. Tražimo od gospodina Linića, kojega smo još kao mali dioničari 2000. godine kad se pokrenuo stečaj, upoznali sa svim kao dopredsjednika tadašnje koalicijske Vlade - da nađe mogućnosti i isplati nam ono što će država dobiti sukcesijom.

Nekad se proizvodilo i za Benetton

U pogonu na kojega podsjeća tek ruševna zgrada bivše Končaone, proizvodila se tkanina za košulje Benettona, a početkom 90-tih godina proizvodnja je modernizirana novom opremom u vrijednosti nekoliko milijuna dolara. Tijekom rata, tvrtka je proizvodila unatoč granatiranju od kojega je izgorio jedan manji dio pogona.

 
Tamo se proizvodio čak i materijal za odore hrvatskih vojnika, a pogon je mogao proizvoditi i danas da nije bilo čudnih poteza zadnje uprave i privatizacije u kojoj su se na kraju banke dokopale zemljišta u bescijenje, kazali su bivši radnici.

Gospodarska zona Murvica - jug nije namijenjena proizvodnim i industrijskim pogonima

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA POLIČNIK

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Gospodarska zona Murvica - jug nije namijenjena proizvodnim i industrijskim pogonima

Gospodarska zona Murvica - jug nije namijenjena proizvodnim i industrijskim pogonima već samo skladištima koja će zjapiti prazna i u kojima neće biti zaposlenih. Proizvodnja, sveukupna, u Općini Poličnik je uništena, posljedica toga jest drastičan pad nataliteta, što je pouka svim općinama i gradovima u Hrvatskoj. Dakle, nema proizvodnje – nema rađanja – nema života.

Uvidom u Odluku Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Murvica - jug (Službeni glasnik Općine Poličnik 13/11) utvrđeno je da je  poslovna namjena zone naminjenjena trgovačkim, skladišnim, logističkim i drugim vrstama poslovnih aktivnosti, te smještaju transportnih i osobnih vozila. U sklopu ovih objekata mogu se obavljati i različite uslužne djelatnosti, uključujući i ugostiteljske, kao i sportsko-rekreacijske, zabavne i slične poslovne aktivnosti koje  će biti u funkciji osnovnih djelatnosti u Gospodarskoj zoni Murvica – jug. 

Općina Poličnik je u poslovnim zonama predvidjela toliko prostora da bi se u istim moglo zaposliti desetke tisuća djelatnika. Općina ima samo 4448, a cijela Zadarska županija ima 170.398 stanovnika.

U poslovnim zonama nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon, već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih.  Sada je u općini Poličnik nezaposleno 388 osoba, a od toga 25 s višom i visokom stručnom spremom te s time općina ima jednu od većih stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji.

U Poličniku, 7. veljače  2013. godine

                                    

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA POLIČNIK

TOTALNA RASPRODAJA OPĆINSKIH TERENA PRED PREDSTOJEĆE LOKALNE IZBORE

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA POLIČNIK

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

TOTALNA RASPRODAJA OPĆINSKIH TERENA PRED PREDSTOJEĆE LOKALNE IZBORE

Općina Poličnik će od prodaje utržiti 2.232.071,00 eura

Načelniku Općine Poličnik Davoru Lončaru toliko se žuri da rasproda općinske terene i to pred predstojeće lokalne izbore, a sve zbog bojazni da će izgubiti izbore.  To je za svaku osudu jer će općinska zemlja zauvijek otići u ruke privatnih vlasnika kao potpuno bezvrijedna. Dosadašnjom rasprodajom  terena u poslovnim zonama nisu otvorili niti jedan proizvodni pogon, već samo skladišta koja zjape prazna i u kojima nema zaposlenih.

Dostavljamo hrvatskoj javnosti  oglas o javnom natječaju za prodaju i osnivanje prava građenja građevinskog zemljišta u vlasništvu Općine Poličnik.

http://www.opcina-policnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1036:oglas-o-javnom-natjecaju-za-prodaju-i-osnivanje-prava-gradenja-gradevinskog-zemljista-u-vlasnistvu-opcine-policnik-broj-01-13&catid=22:obavijesti&Itemid=467

1. Općina Poličnik je raspisala natječaj za prodaju građevinskog zemljišta u vlasništvu Općine Poličnik  Gospodarskoj zoni Murvica IK ukupne površine 23 698 m2 po početnoj cijeni od 25 EUR/m2 te će utržiti 592.450,00 eura.

2. Općina Poličnik je raspisala natječaj za prodaju građevinskog zemljišta u vlasništvu Općine Poličnik  u Gospodarskoj zoni Murvica jug ukupne površine 87 873 m2 po početnoj cijeni 18 EUR/m2 te će utržiti 1.581.714,00 eura.

3. Općina Poličnik je raspisala natječaj o osnivanju prava građenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu na području Gospodarske zone Murvica Jug za postavljanje fotonaponskih ćelija ili uređenje sunčanih parkova za proizvodnju i preradu solarne energije, ukupne površine 49 070 m2 po početnoj cijeni 0,96 EUR/m2 te će utržiti 47.107,20 eura.

4. Prodaja suvlasničkog dijela č.z. 1335/8 k.o. Poličnik označen kao posebni dio, ukupne površine 600m2 te će utržiti 10.800,00 eura.

U Poličniku, 6. veljače  2013. godine

                                    

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA POLIČNIK