STRANKA
HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PRIOPĆENJE
ZA JAVNOST
Subvencioniranje mogu priuštiti stanovnici bogatih zemalja, a ne
sirotinja u Hrvatskoj
Ovih
dana u hrvatskim sredstvima informiranja navodi se da će naknada za
obnovljive izvore električne energije (OIE) biti povećana, od 1. siječnja
sljedeće godine i da će poskupjeti električna energija. U
kampanji za izbore nije bilo riječ o poskupljenju struje.
Hrvatski
stručnjaci energetike upozoravaju da će «razvijanje» energetskog sektora biti
još gore ako se prepusti političarima da «razvijaju»
energetski sustav iz razloga što isti premalo znaju te se žele dodvoriti
stanovnicima, a samo da za njih glasaju.
Vjetroelektrane
iste snage kao termoelektrane godišnje proizvedu oko 5 puta manje električne
energije nego termoelektrane. Zagovornici vjetroelektrana stoga vole govoriti
samo o njihovoj snazi (stoga uopće ne žele govoriti kolika je proizvodnja el.
energije) , jer onda ispada da je njihov udio značajniji.
Naprimjer,
samo termoelektrana Plomin 2 snage oko 200 MW godišnje proizvede toliko
električne energije koliko bi proizvelo ukupno vjetroelektrana snage 1000 MW.
Proizvodnja
električne energije u vjetrenjačama u svijetu je 1,3% , a u solarnim 0,1%
proizvodnje električne energije. Da je cijena kWh iz vjetroelektrana u svijetu
niža nego iz klasičnih elektrana, njihov udio u proizvodnji el. energije u
svijetu bio bi mnogo veći od 1,3%.
Ako netko
želi proizvoditi električnu energiju iz vjetra, solarnu, geotermalnu, neka je
proizvodi i prodaje, ali zbog toga ne treba od stanovništva ubirati novac za
subvenciju (u cijeni kWh) takve proizvodnje. Takvo subvencioniranje mogu si
priuštiti stanovnici bogatih zemalja, a ne sirotinja u Hrvatskoj koja jedva
može plaćati sadašnje prekomjerne cijene energenata. Uz to treba imati druge
klasične elektrane za slučaj kada nema vjetra.
U svakom slučaju bilo bi pametnije prije gradnje vjetrenjača (i drugih
elektrana) smanjiti gubitke u dovođenju električne energije od elektrana do
potrošača. Ti gubitci
pojedinih godina (npr. 2003.) veći su od potrošnje električne energije u
cijeloj industriji Hrvatske (koja je dobrim dijelom razorena).
Projekata s vjetroelektranama je mnogo, zacijelo zbog toga što će na uvozu
vjetroelektrana netko dobro zaraditi, pa stoga obmanjuje javnost njihovom
velikom snagom (ali ne i proizvedenom el. energijom) i "dostatnošću"
za opskrbu stanovnika. Kad bi to bila domaća proizvodnja vjetrenjača, možda bi
im se čak moglo dijelom i oprostiti obmanjivanje. Uz to, pričama o obnovljivim
izvorima političari dobivaju političke poene (nije to samo kod nas) jer je
velika društvena prihvatljivost, ali ne i gospodarstvenost, dodatnih
obnovljivih izvora (vjetar, sunce) za proizvodnju električne energije.
Političare
ne zanimaju nuklearne i termoelektrane, jer se njih stanovništvo boji zbog
utjecaja na okoliš. No niti vjetroelektrane (kada se razmatra cijeli tzv.
gorivi ciklus) nisu bitno različite. Uz to, kamo s golemim materijalom (po
jedinici proizvedene el. energije) prilikom njihove razgradnje? Stoga uz
političare koji premalo znaju i žele se dodvoriti stanovnicima (da za njih
glasaju) i njihovo "razvijanje" energetskog sektora, može se
očekivati još gore stanje u Hrvatskoj.
Zagreb -
Zadar, 24. rujna 2016. godine
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
