STRANKA
HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
PROGRAMI
U HRVATSKOJ MOGU SE VEĆ POKRENUTI I REALIZIRATI U SURADNJI SA EU
Stranka hrvatskog zajedništva djeluje na
hrvatskoj političkoj sceni već desetak godina. Predstavlja
zajedništvo domovinske
i iseljene Hrvatske.
Stranka hrvatskog zajedništva na izbore za EU
parlament izlazi samostalno. Na listi su Miljenko
Marić, Čedo Alić, Sanja Vukelić, Petra Antunović, Ljiljana
Draženović, Nikola Šimić, Ljubica Gebhard, Anđelko Kardum, Karmela
Fišer, Goran Marinović, Ljubo Gašpar i Gašpar Bilić. Navedeni kandidati dolaze iz svih slojeva društva.
Stranka hrvatskog zajedništva će ovom listom za
EU parlament vratili ljudima samopouzdanje da ne prolaze samo kandidati HDZ-a i
SDP-a čije su posljedice vladanja u Hrvatskoj opadanje nataliteta, neobrađena
polja, uništenje industrijske
proizvodnje, neproglašenje
Gospodarskog pojasa RH, iseljavanje
mladih iz Hrvatske i destimuliranje
Hrvata u emigraciji za povratak u domovinu. Programe po kojima su izabrani
nisu ispunili, a već sada imaju iste kandidate i za predstojeće izbore. Hoće i
dalje nagrade za neuspjehe i u sljedećem mandatu.
Očekujemo da će hrvatski građani konačno nakon
gotovo 30 godina promijeniti dosadašnju praksu glasovanja za «velike» stranke i
da će nam dati svoj glas, a time i šansu da pokažemo što znamo i možemo. Ako se ponovno izaberu isti čeka nas scenarij gori od Grčke.
Gospodarski
program SHZ-a, osmišljen od strane tima hrvatskih gospodarskih stručnjaka iz Hrvatske
i iseljeništva koji su svoje znanje stavili na raspolaganje Stranci hrvatskog
zajedništva.
Programske smjernice SHZ-a za
EU parlament
1. Učinkovito povlačenje sredstava iz EU fondova čime bi se
zaustavilo iseljavanje iz Hrvatske. Hrvatska
je jedna od najgorih članica EU po iskorištenju ponuđenog novca iz EU
fondova, a zato su krivi nesposobni kadrovi u Hrvatskoj od vrha do dna. Naša
birokracija ne želi prihvatiti europske i svjetske ponude sa osiguranim
kapitalom (zbog nepostojanja političke volje), kako bi se pristupilo ostvarenju
postojećih i već prihvaćenih velikih gospodarsko-infrastrukturnih projekata,
osiguralo zapošljavanje nekoliko stotina tisuća radnika i to ne samo
kratkoročno, već i na dugi rok (na 50 pa i više godina), čime bi se bruto
nacionalni proizvod Hrvatske povečao godišnje za 5-8 % i povratilo povjerenje u
bolju i sigurniju budućnost. Zato Hrvati moraju u institucije najodlučnije kadrovirati
najbolje po biografiji. Jer kadrovi kroz institucije su nosioci vlasti i slika
za vidjeti.
SHZ ima gotove programe, koji su već prezentirani po čitavoj
Hrvatskoj, a gdje se već može za njih raspisati međunarodni natječaj i pokrenuti proces realizacije u suradnji
sa EU, a to su:
- Izgradnja nizinske, dvokolosiječne i elektrificirane
željezničke pruga Rijeka – Zagreb – Botovo, pa će RH dobiti nove milijarde
EUR-a od pozicijske rente.
-
Izgradnja matičnog kontejnerskog terminala „Zagrebačko pristanište“, pa
će promet tereta porasti najmanje za 1000% u odnosu na postojeće katastrofalno
stanje .
- Izgradnja velikog
poslovno-logističkog čvorišta „Miklavlje“ pa će riječka luka moći transportirati
više od 4,5 milijuna kontejnera (TEU) godišnje i tako povećati BDP za 4,2%
godišnje.
- Razviti “Međunarodni poslovni centar
Karlovac”, koji će povezati EU sa najvećim tržištem na svijetu Bliski, Srednji
i Daleki Istok sa 2/3 svih svjetskih potrošača.
- Izgradnja mreža željezničkih
pruga između lučkih terminala i logističkih čvorišta za unutarnji (interni)
prijevoz kontejnera po strogom normativu matičnih brodova od 75 TEU/h
- Izgradnja novog matičnog
terminala „Omišalj“ na otoku Krku pa će Hrvatska postati najveće
prometno-logističko središte EU.
-. Izgradnja novog
željezničko-cestovnog mosta kopno – otok Krk.
-. Izgradnja novog ranžirnog
kolodvora „Kraljevica“.
-. Izgradnja IMONODE željezničke
pruge Rijeka – Koper – Trieste
- Izgradnja plovnog kanala
Dunav – Sava (Vukovar – Šamac) čime će se Hrvatska uključiti u najveću mrežu
unutarnje plovidbe na svijetu.
- Izgradnja
konsolidacijskog strateškog čvorišta „Rugvica“ kod Zagreba – Karlovca.
- Izgradnja Međunarodnog centra
mladih na području grada Vrgorca, Makarske i grada u Bosni i Hercegovini
Ljubuškom.
2.
Zalagati ćemo se za
blokiranje Srbije da postane punopravna članica EU, dok ne plati ratnu odštetu fizičkim i pravnim osobama u
Hrvatskoj zbog srpske agresije
na Republiku Hrvatsku. Ratnom štetom smatra se imovinska i neimovinska,
posredna i neposredna šteta zbog srpske agresije na Hrvatsku, a naročito šteta
učinjena tjelesnom integritetu, životu i zdravlju ljudi, slobodi i časti,
imovini (pokretnoj i nepokretnoj), ratni rashodi, gubitak nacionalnog dohotka,
gubitak nacionalnog bogatstva, šteta po okoliš i sve druge vrste šteta. Ako
sada ne postavimo Srbiji uvjete koje moramo postaviti nakon rata kojeg su
izgubili, a nikada nisu platili štetu, niti bilo kakvu odštetu, onda to više
nećemo moći nikada. Sve članice Europske unije koje
su nekada bile agresori plaćale su te odštete. Kao što znamo, Njemačka i dan
danas otplaćuje anuitete ratne štete. Evo nedavno je i grčki parlament dao
dopuštenje svoj vladi da zatraži plaćanje ratne odštete od Njemačke iz II
svjetskog rata. Pitamo se zašto i naša Vlada službeno ne zatraži plaćanje ratne
odštete od Srbije zbog srpske agresije na Republiku
Hrvatsku. Zašto se boji, ako imamo pravo na to.
3.
Da EU
zabrani rad udruga u Italiji, članici EU, čiji su ciljevi svojatanje hrvatskog
teritorja („Slobodna
općina Zadar u izgnanstvu“..., i dr.). Vidljivo je da im je meta hrvatski
teritorij, jer to potvrđuje njihovo ponašanje, kao što je nedavni govor
predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija kojim svojata hrvatsku
Istru i hrvatsku Dalmaciju. Stranka hrvatskog zajedništva već desetak godina
kontinuirano je upozoravala o talijanskim pretenzijama prema hrvatskom
teritorju, a nedavni govor predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija
nije nikakvo iznanađenje za SHZ. Sada su neki hrvatski europarlamentarci pred
izbore najglasniji po tom pitanju, a gdje su dosada bili.
4.
Zalagat ćmo se protiv protiv
diskriminacije hrvatskog jezika u radu Europskog parlamenta, a ne čekati kraj
mandata kao što to sada rade hrvatski europarlamentarci kada im treba ponovo
mandat. Što su dosad čekali? Kao što je
poznato u europskom parlamentu nisu osigurani uvjeti za
cjelovitu prevoditeljsku uslugu na hrvatskom jeziku, jedinom službenom jeziku u
RH i jednom od službenih jezika EU-a.
5.
Zalagat ćemo da
se ukine diskriminacija za hrvatske građane kojima još nije dopušten slobodan
ulazak na tržište rada u Švicarskoj. Hrvatska je jedina članica Europske unije
čijim građanima još uvijek nije dopušten slobodan ulazak na tržište rada u
Švicarskoj.
6.
Uputit ćemo i podići Europskom
parlamentu i Vijeću Europe problematiku organiziranog kriminala provedenog u
pretvorbi i privatizaciji društvenih poduzeća i banaka, koji su osnivači
društvena poduzeća. Kao što je poznato društvena poduzeća su osnovale banke
zbog potreba vlastitog razvoja i poslovanja.
Navedeni osnivači banaka su manje više svi uništeni, odnosno izgubili su sva
prava, a banke se obogatile. Tako je naprimjer
OTP banka nije isplatila sve osnivače dioničare
Dalmatinske banke d.d. Navedeni osnivači (kompletna
zadarska privreda) su manje više svi uništeni, odnosno otišli su stečaj, a
banka se obogatila. Zahvaljujući takvim postupcima politika je dopustila
privatizaciju banaka s posve nelegalnim i nezakonitim radnjama i postupcima.
Znači sav prijenos vlasništva sa osnivača na druge vlasnike je pravno ništavan.
To potvrđuju i pravomoćne sudske presude koje smo proslijedili nadležnim tijelima
RH. Sve ovakve nezakonite kriminalne radnje nije
moguće pravno rasvjetljavati u domaćem pravnom sustavu, zbog toga moramo izaći
na eurorazinu i preko Europskog parlamenta, Vijeća Europe i Središnje europske
banke ispraviti učinjene nezakonitosti i građanima vratiti opljačkane hrvatske
banke.
Zadar – Zagreb, 7. svibnja 2019. godine
Miljenko Marić
predsjednik SHZ-a i nositelj liste za EU parlament
