74 poslovne zone u Zadarskoj županiji moraju vratiti novac jer nemaju opravdanje za uložen novac upravo u poduzetničke zone
Maras traži od 70 gradova i općina povrat 14 milijuna
Ako to ne učine, svoja potraživanja ćemo im naplatiti
putem instrumenata za osiguranje plaćanja, rekao nam je dužnosnik iz
Ministarstva poduzetništva
Oko
70 općina i gradova u Hrvatskoj uzelo je od države 14,3 milijuna kuna za razvoj
poduzetničkih zona, ali do danas nisu dokumentima potvrdili da su taj
bespovratni novac utrošili namjenski. Ministarstvo poduzetništva i obrta pod
vodstvom Gordana Marasa, prema neslužbenim informacijama, poslalo je na njihove
adrese upozorenja kako moraju vratiti novac ako uskoro ne opravdaju da je
uložen upravo u poduzetničke zone.
-
Ako to ne učine, svoja potraživanja ćemo im naplatiti putem instrumenata za
osiguranje plaćanja, koje su nam prethodno dostavili, neslužbeno nam je rekao
dužnosnik i Ministarstva poduzetništva, ne želeći spominjati koje su općine i
gradovi zakazali.
"Nama
nije cilj da skinemo novac s njihova računa, već da ih potaknemo na
ispunjavanje svojih obveza. Otkako smo im poslali upozorenja, mnogi od njih su
se već javili i pokazali spremnost da taj problem riješe", rečeno nam je u
Ministarstvu.
Marasovo
ministarstvo odlučilo je jače kontrolirati kako se troši novac za poticanje
poduzetništva, to više što Hrvatska za pet mjeseci ulazi u EU. Povoljna je
okolnost da je većina gradova i općina opravdala kamo je utrošila 688 milijuna
kuna poticaja za poduzetničke zone, koliko su ih od države dobili od 2004. do
2012. godine. Međutim, dodatne poticaje će ove godine, doznajemo, dobiti samo
oni gradovi i općine u kojima su poduzetničke zone već proradile ili imaju
realne izglede za rad.
U
Hrvatskoj, naime, trenutačno ima 346 poduzetničkih zona, od kojih je aktivno
samo njih 196, što znači da gotovo svaka druga zona ne radi. Većina od oko 550
općina i gradova u Hrvatskoj ima poduzetničke zone, a nema smisla u nekoj
općini financirati otvaranje nove, ako su tri postojeće zone u okolici prazne.
Poduzetničke
zone u Hrvatskoj smještene su na 11,2 tisuće hektara, a njihova prosječna
popunjenost je 47 posto. U njima radi 2.826 poduzetnika koji zapošljavaju 46,6
tisuća ljudi. Najpoznatije i najveće zone su Dugopolje kod Splita, Podi kod
Šibenika i Kukuljanovo kod Rijeke. Ističu se i poduzetničke zone Galižana II
kod Vodnjana, Smiljansko polje kod Gospića, Ogulinska zona, Stankovci kod
Zadra, Janjevci kod Donjeg Miholjca i mnoge druge. Novost je da bi poduzetničke
zone uskoro mogla izravno otvarati i država, mimo općina i gradova. To bi joj
trebao omogućiti novi zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture, na kojem
Ministastvo upravo radi. Na taj način Vlada će moći provesti u djelo skupe
strateške investicije. Ako, primjerice, hrvatska vlada dogovori s Kinom da će
kod nas otvoriti veliku zonu za potrebe kineskih izvoznika u Europu, moći će to
ostvariti po ubrzanom postupku, kažu u Ministarstvu poduzetništva.
Nema komentara:
Objavi komentar