STRANKA
HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Otvoreno pismo Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade
RH
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske!
Predlažemo Vladi RH da se INI vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL tako da se MOL-ov udjel zamijeni za osnivačke dionice Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za naknadu štete oko 2 milijarde eura te gdje bi osnivači postali dioničari INE.
U posjedu smo čvrstih dokaza, odnosno dokumentacije da
Dalmatinska banka d.d., sada OTP banka nije isplatila osnivače Dalmatinske
banke d.d. Popis osnivača (dioničara), njih 140 s osnivačkim ulozima nalazi se
u registru Trgovačkog suda u Zadru. Isplaćen je samo jedan osnivač, odnosno
dioničar „Bagat precizna mehanika“, nitko ostali. Navedeni osnivači (kompletna
zadarska privreda) su manje više svi uništeni, odnosno otišli su stečaj, a
banka se obogatila.
Dokazi koji potvrđuju da Dalmatinska banka, sada OTP
banka duguje naknadu štete osnivačima banke:
1. Popis 140 osnivača Dalmatinske
banke s ukupnim iznosom svakog osnivača i svakog ulagača nalazi se u sudskom
registru Trgovačkog suda u Zadru. Popis je pohranjen u skladu sa Zakonom o
bankama i drugim financijskim organizacijama iz 1989. godine, kojim su banke
preoblikovane u dionička društva, a dionice su pripale njihovim osnivačima
društvenim poduzećima.
2. Statut Dalmatinske banke d.d. Zadar iz
1991. nalazi se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. U članak 55.
Statuta navodi se „ Ništavo je raspolaganje dionicama koje se izvrši
suprotno odredbama članka 52., 53. i 54 ovog Statuta“. Banka je stjecala
založna prava na dionicama osnivača jer je do njih dolazila prisilnim putem
(stečaj, izvršni postupak, npr. nisu na vrijeme mogli vratiti kredit i dr.),
što je suprotno Statutu jer je bila obvezna takve dionice ponuditi na otkup
dioničarima banke po tržišnoj cijeni s tim da su dioničari banke stjecali pravo
prvokupa, a što se banka nije ništa toga pridržavala. Postupak otkupa i
prodaje dionica banka je provodila izričito u suprotnosti s odredbama svojeg
Statuta, suprotno pravima i interesima svojih dioničara, a gdje izričito stoji
da dioničar kada namjerava prodati svoje dionice to čini preko banke, a banka o
tome izvješćuje dioničare koji stječu pravo prvokupa dionica, što nije učinjeno
iako je na ovakav način otkupljeno radi prodaje tisuće dionica od mnogih
dioničara. Dionice su od dosadašnjih dioničara otkupljivane po cijeni
određenoj od strane banke i zatvarani dospjeli i nedospjeli krediti, dakle bez
tržišne valorizacije stvarne cijene i daleko ispod knjigovodstvene vrijednosti,
zbog čega nije poštivan ni Zakon o obveznim odnosima. Banka je prekršila
materijalno pravo dioničara, nanijela nam štetu i nije poštivala zakone u
postupku prijenosa odnosno prodaje dionica. Banka je prisiljavala dioničare na
prodaju dionica i na ustupanje njihovih dionica banci kako bi na taj način
izvršili prijeboj kreditnih obveza prema samoj banci. Uprava banke projektirala
je unaprijed nove vlasničke odnose unutar dioničara banke, te se odlučila za
klasičnu reketarsku metodu prisiljavanja svojih dioničara na prodaju osnivačke
serije dionica Dalmatinske banke. Tadašnje vodeće strukture Narodne banke
Hrvatske, odlučile su zaštititi bankarski kriminal u Dalmatinskoj banci, jer su
naravno znali i za planove Uprave banke, koji su i nastali u suglasju s vrhom
Narodne banke Hrvatske (danas Hrvatska narodna banka). Nema dvojbe kako se
radilo o dobro osmišljenom projektu, kojem je cilj bio skoncentrirati
vlasništvo nad bankama u Hrvatskoj u rukama određene interesne skupine koja bi
onda nadzirala i upravljala financijskim i tijekovima kapitala u zemlji. Bio je
to projektirani način, kako da se daleko od očiju javnosti, na potpuno
netransparentan način osigura interesnim skupinama u Hrvatskoj vlasništvo nad
hrvatskim bankama i pozicija financijske moći u zemlji, ili u pojedinim
hrvatskim regijama. Hrvatska narodna banka smišljeno je ignorirala očite
nezakonitosti u poslovanju pojedinih banaka, te je na taj način odobravala
sumnjive privatizacije i prodaje hrvatskih banaka pojedinim interesnim
skupinama. Još 1995. godine jedan od osnivača Dalmatinske banke, poduzeće „Vodovodi
Sjeverne Dalmacije“, obraćao se sa zahtjevom Javnom pravobranitelju RH,
Narodnoj banci Hrvatske, Fondu za privatizaciju RH, Financijskoj policiji u
Zadru, Županijskom državnom odvjetniku u Zadru i Trgovačkom sudu u Splitu za
poništenje protuzakonite kupoprodaje dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar, a
2001. godine podnijeli su i zahtjev za pokretanje postupka revizije pretvorbe i
privatizacije Dalmatinske banke d.d. Zadar Državnom uredu za reviziju, ali se
po tom pitanju nije ništa napravilo već su akteri koji su inzistirali na
razjašnjenju protuzakonitog stjecanja dionica od strane Dalmatinske banke -
preminuli direktor Vodovoda Ante Kale i predsjednik Upravni
odbor JP Vodovodi Sjeverne Dalmacije Zadar Petar Selestrin.
Zar nadležne institucije hoće da Hrvati pomru pa da se onda rješava
predmet Dalmatinska banka?
3. Banka je i založnim pravom
prisvajala osnivačke dionice. Takve dionice su se trebale putem suda prodavati
na Zagrebačkoj burzi. Prema odredbi čl.973.st.1. Zakonu o obveznim odnosima
ništava je odredba ugovora o zalogu da će založna stvar prijeći u vlasništvo
vjerovnika ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti, a i odredba
da će u tom slučaju vjerovnik moći po unaprijed određenoj cijeni prodati
založnu stvar ili je zadržati za sebe. I Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima (NN, br.91/96) u čl.307.st.4. također propisuje da su ništave odredbe
ugovora da će zalog prijeći u vlasništvo vjerovnika ako dug ne bi bio plaćen u
određeno vrijeme. Po načelu oficijalnosti založno se pravo ostvaruje
isključivo putem suda. Što u slučaju Dalmatinske banke nikad nije
učinjeno. Dakle, svi ugovori zaključeni između Dalmatinske banke, sada OTP
banke i za sada nepoznatih osoba o prodaji dionica vlasništva uništenih
zadarskih poduzeća su ništavi.
4. Od 140 osnivača OTP banka je
isplatila samo poduzeće „Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju“ u iznosu
od 55.150.242,42 kuna. Zašto samo jednog osnivača „Bagat
Precizna mehanika“? Zato jer je samo Bagat podnio tužbu radi utvrđenja
ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, a ostali
osnivači nisu ni podnosili tužbu jer je to u pretvorbi društvenih poduzeća odgovaralo pojedincima
i grupama, da se zemlja što prije opljačka. Bagat Precizna mehanika je
podnijela tužbu Trgovačkom sudu u Splitu protiv tuženika Dalmatinska banka d.d.
radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica,
br. P-2432/95, od 19.07.1995. godine. U tužbi je zatjevano da se
utvrdi da su svi ugovori zaključeni između tuženika i za sada nepoznatih osoba
o prodaji dionica vlasništvo tužitelja NIŠTAVI i da je dužan tuženik dionice
vratiti, te ih knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Trgovački
sud u Splitu je 22. veljače 2000. godine presudio u tužbi P-2432/95
da je tuženik (Dalmatinska banka) dužan vratiti tužitelju (Bagat Precizna
mehanika) osnivačke dionice, te iste knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo
tužitelja. Također, u obrazloženju presude Trgovački sud u Splitu je zaključio
da tuženik (Dalmatinska banka) nije imao osnova ni u zakonu ni u ugovoru za
raspolaganje dionicama tužitelja (Bagat Precizna mehanika). Kad je Banka
vidjela da gubi spor, OTP banka i Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju
zaključili su SPORAZUM 27.02. 2008. godine o mirnom i
dogovornom razrješenju spora te je OTP banka tim sporazumom isplatila Bagatu
naknadu štete u iznosu 55.150.242,42 kuna. Na isti način OTP banka kao
pravni sljednik Dalmatinske banke treba vratiti i osnivačke dionice ostalim
osnivačima, njih 139, i isplatiti im naknadu štete kao što je isplatila naknadu
štete i poduzeću Bagat Precizna mehanika.
5. Interesantno je da niti jedan
stečajni upravitelj na Trgovačkom sudu u Zadru nije predložio sudu da se vrate
osnivačke dionice poduzeća koja su u stečaju, a osnivači su Dalmatinske banke,
sada OTP banka. Vidljivo je po predmetu Bagata da se radi o velikim sredstvima
i smatramo da bi tim sredstvima osnivačkih dionica mnoga poduzeća izašla iz
stečaja. O tome bi trebali voditi računa i suci Trgovačkog suda u Zadru, koji
bi trebali zatražiti od OTP banke po svakom predmetu i dokumentaciju o
osnivačkim dionicama osnivača Dalmatinske banke. Sada imamo najnoviji stečaj Adria
d.d., Zadar, koja je kao jedan od osnivača Dalmatinske banke (ranije pod
nazivom „Adria društveno poduzeće za ulov, preradu i promet ribom“,
Zadar) uplatila ukupni iznos sredstava u iznosu 4.240.000.000,00
tadašnjih dinara, a što je vidljivo iz popisa osnivača koji se nalazi u
Trgovačkom sudu u Zadru. Očekujemo da će Trgovački sud u Zadru zatražiti
dokumentaciju od OTP banke koja se odnosi na osnivačke dionice Adrije. Suci
trgovačkog suda u Zadru po stečajnim predmetima osnivača Dalmatinske banke bi trebali
zatražiti dokumentaciju, odnosno Knjigu dioničara od OTP banke
po pitanju osnivačkih dionica, a sve da utvrde na koji se način Dalmatinska
banka rješavala osnivača.
6. Od samog početka SHZ i Udruga
bivših zaposlenika „Solidarnost Zadar su uključeni u rješavanje predmeta
Dalmatinske banke. Ovih dana odvjetnica Marija Brčić, koju je
Udruga „Solidarnost“ Zadar angažirala, zatražila je i podatke od Središnjeg
klinirškog depozitarskog društva gdje im je obrazložila pravni interes
da dostave podatke o dioničarima OTP banke s oznakom serijskih brojeva dionica,
a sve s ciljem kako bi konačno podnijeli tužbe za naknadu štete. Radnici bivših
uništenih zadarskih poduzeća (osnivača Dalmatinske banke) koji se okupljaju u
Udruzi „Solidarnost“ Zadar su ogorčeni i nervozni zbog toga što nadležne
institucije ne rješavaju predmet Dalmatinska banka te su mogući prosvjedi
ispred glavne zgrade OTP banke u Zadru i Hrvatske narodne banke.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, u javnosti ste
pozvali sve one koji imaju rješenje da ga dostave Vladi RH u vezi toga da se
INI vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL. Evo mi Vam predstavljamo
rješenje da se MOL-ov udjel u INI zamijeni za osnivačke dionice Dalmatinske
banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za naknadu štete (izgubljena
dobit, dividenda i dr.) oko 2 milijarde eura te gdje bi osnivači postali
dioničari INE.
Ovaj
prijedlog, obveza je ali i odgovornost svakog Hrvata.
Za
informacije:
1. mr. sc. Miljenko Marić, dipl.iur, pravni savjetnik Udruge „Solidarnost“ Zadar; tel. 099 797 1611
2. Marija Brčić, odvjetnica; tel. 099 4222 911
3. mr.sc. Šime Medić, dipl.oec.; tel. 091 1231 950
U Zadru, 6. veljače 2017. godine
mr.sc.
Miljenko Marić, dipl.iur.
predsjednik
SHZ-a
Nema komentara:
Objavi komentar