STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
PODRUŽNICA ZADAR
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
NEZASTARJEVANJE PRETVORBE BAGAT TRGOVINE ZADAR
Prvo
uništeno hrvatsko poduzeće je bila tvornica Vlado Bagat iz Zadra iz razloga da
ista ne bi tijekom rata prešla na vojnu proizvodnju za potrebe HV-a, a koje su
onemogućile određene osobe na zadarskom
području.
Tvornica je privatizirana 1990. pod nerazjašnjenim
okolnostima te je bila jedna od najvećih tvornica šivaćih
strojeva u Europi i jedna od okosnica zadarskog gospodarstva. Bivši radnici su
podigli niz prijava za gospodarski kriminal i traže da se ispitaju svi članovi
uprave koji su skrivili propast tvrtke.
Uprave poduzeća često su se
mijenjale, a sve s ciljem da se prikrije pljačka poduzeća. Sada se na prostoru
od 75.000 četvornih metara, koliko je zauzimala likvidirana tvornica Bagat,
izgradio trgovački lanac Lidl, a preostali dio tvornice, gdje će se graditi
stanovi, čeka rušenje. Početkom
21. stoljeća poduzeće odlazi u stečaj i likvidaciju.
Osobe
koje su pridonijele njegovu uništenju sklonile su se u najprofitabilnije poduzeće BAGAT TRGOVINA Zadar iz razloga što
je imalo po čitavoj Hrvatskoj atraktivne poslovne prostore, kao i u drugim
gradovima bivše SFRJ.
Poduzeće
je nastalo izdvajanjem OOUR-a Trgovina Zadar iz sastava RO Vlado Bagat Zadar,
prema odluci o izdvajanju iz siječnja 1990. godine. Poduzeće Vlado Bagat je do
1990. godine u svom sastavu imalo više organizacijskih jedinica (Bagat
trgovina, Bagat tvornica šivaćih strojeva – otišla u stečaj, Bagat tvornica
plinskih armatura u Ninu – otišla u stečaj, Bagat alatnica – otišla u stečaj,
Bagat drvni pogon – otišao u stečaj, a čija je imovina prodana Tankerkomercu koji ga je prodao Slovencima i
dr.) u kojima je bilo zaposleno 4.143 radnika.
Kriminalne
skupine uništavale su Bagatove pogone
kao što je slučaj s tvornicom plinskih
armatura u Ninu koju više nitko ne spominje. Isti su se
međusobno optuživali i gasili tvorničku proizvodnju. Svima nam je poznato jedno
- kada se ruši ekonomija, ruši se i država.
Bagat alatnica uglavnom je radila alatne strojeve te
je otišla u stečaj. Direktor Bagat alatnice bio je Ante Mavra, nekadašnji direktor tvornice Bagat, a u vlasničkoj
strukturi prema saznanjima radnika koja nisu nikad službeno potvrđena, bio je Miljenko Kovačević, bivši predsjednik
zadarskog privatizacijskog područnog ureda, također bivši bagatovac i zadarski
odvjetnik Matko Pavić, a o kojima su već izvješćivala hrvatska
sredstva informiranja.
Iako je
bilo materijala za pokretanje istrage, izvješća Državnog ureda za reviziju
Bagat trgovine i drugih Bagatovih organizacijskih jedinica imala su ulogu više kroničarskih zapisa, a
najveća pretvorbena afera ne samo Bagat trgovine već i pretvorba Bagatovih
organizacijskih jedinica ostale su netaknute. Nedavno su bivši radnici Bagata
dostavili nove podatke Državnom uredu u Zadru o poslovanju Bagat trgovine gdje
su utvrđene nezakonite radnje. Međutim, isti ured je nezainteresiran za daljnju
reviziju navedenog poduzeća.
Odluku
o pretvorbi donio je radnički savjet 25. lipnja 1992. godine, a izmjene i
dopune odluke upravni odbor 20. siječnja i 19. ožujka 1993. godine. Predsjednik
radničkog savjeta bio je Miljenko Korona,
a članovi Ljubo Bjeletić, Mira Dubroja, Miloš Đoković, Miroslava
Kolenc, Miro Ninčević, Branka Peričić, Ivo Radulić, Zlatko Turnšek,
Marinela Vukić i Milovan Zečević. Predsjednik upravnog
odbora bio je Ante Basioli, a
članovi Miljenko Korona, Mario Matulina, Ivo Radulić i Milivoj
Škalabrin.
Poduzeće
Bagat trgovina je 1990. godine imalo u vlasništvu 75 prodavaonica (Zadar,
Zagreb, Osijek, Vinkovci, Knin, Sisak, Požega, Karlovac, Slavonski Brod i
Dubrovnik), osam stovarišta i desetak servisnih radionica. Također, poduzeće je
imalo i prodavaonice u Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, kao i na
području Srbije, Vojvodine i Crne Gore gdje su imali 35 poslovnih jedinica. Preko Bagatovih tvrtki
počeli su rasprodaju imovine u Srbiji. Tako su od navedenih rasprodali dva
poslovna prostora u Srbiji, 2006. godine, jedan u Vranju, a drugi u Užicama,
oba za 50 tisuća eura, a koji vrijede više stotina tisuća eura.
Bagatovi čelnici uveli su praksu da kada na kriminalan način rasprodaju Bagatovu imovinu optužuju po
sudovima jedan drugoga, odnosno uprava optužuje nadzorni odbor i obrnuto, a sve
kako bi prikrili kriminalnu rasprodaju.
Vrijednost
poduzeća Bagat trgovine 1991. godine iznosila je 5.587.691.- DEM uz primjenu srednjeg tečaja 1-DEM = 55
HRD.
Kako bi
što jeftinije došli do atraktivnih
poslovnih prostora preko Bagat trgovine, naručili su izradu elaborata o
procijeni vrijednosti poduzeća 1992. godine te je Bagat trgovina procijenjena
na 2.780.400.- DEM. (1-DEM=1.977.- HRD), što je i bio temeljni kapital kada je
poduzeće s tim ušlo u pretvorbu. Elaborat o procjeni vrijednosti poduzeća
izradilo je društvo Inžinjerski biro d.d. (MBS 3272010) Zagreb.
Imovina
Bagat trgovine u elaboratu o pretvorbi je znatno umanjena što znači da su
nekretnine Bagat trgovine došle u ruke određenih pojedinaca bez ikakvog pravnog
temelja i da su prodavane u bescjenje.
U skladu
s odlukama nadzornog odbora Bagat trgovine tijekom 1997. 1999. i 2001. godine,
prodani su poslovni prostor u Zadru, zemljište i poslovni prostor u Vinkovcima,
poslovni prostori u Ljubljani i Mariboru, zemljište i poslovni prostor u
Sarajevu te poslovni prostori u Zenici i Tuzli.
Ukupno su
za prodane nekretnine 1997. 1999. i 2001. godine utržili 1.140.600.- DEM što je skoro jednako polovini procijenjene
vrijednosti imovine Bagat trgovine. Raspoloživi podaci o prodanoj
imovini su zaključno do ožujka 2004. godine. Drugi Bagatovi prostori su dani u zakup.
Samo
je prodano, kao što je navedeno, nekoliko prostora (od 75) i utrženo je 1.140.600.- DEM, a kada budu prodavali ostale
nekretnine cifra će se penjati na nekoliko milijuna eura. Sada je svima u
Hrvatskoj jasno da se Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća (NN19/91) sa svim
izmjenama i dopunama, od 1991. do 2003. godine manipuliralo vrijednim
nekretninama koje su prodavane u bescjenje.
Međutim,
ustavne odredbe definirale su da pretvorbeni kriminal i
ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a što se odnosi i na poduzeće Bagat
trgovina Zadar.
Čelnici
poduzeća Bagat trgovina Zadar pod parolom zaštite imovine osnovali su društva u
vlasništvu, a sve s ciljem da na kriminalan način rasprodaju imovinu Bagat
trgovine, što su i učinili. Osnovali su društva da premoste teškoće u
poslovanju i štete nastale zbog ratnih zbivanja. Naprimjer, u Zadru nije
oštećen niti jedan objekt Bagat trgovine. Prema tome, stvarali su atmosferu
kako da što prije prigrabe Bagatove nekretnine, a ne da razvijaju poslovanje
poduzeća.
Dostavljamo
hrvatskoj javnosti sljedeća povezana društva i osobe poduzeća Bagat trgovine:
1.
Društvo Bagat-Ljubljana, podjetje za notranje i zunanjo trgovino d.o.o.,
Ljubljana.
U
sudski registar Osnovnog suda u Ljubljani upisano je 11. prosinca 1991. godine
pod brojem 6674/91. Temelnji kapital društva je iznosio 12.000.000 SLT i
uplaćen je u novcu. Udjel Bagat trgovine iznosio je 8.000.000 SLT ili 66,7% temeljnog
kapitala, dok su preostali udjeli pripadali slovenskim državljankama
(zaposlenicima poduzeća).
Poslovna
aktivnost društva prestala je 1996. godine, a tijekom 1997. godine društvo je i
formalno ugašeno.
Tijekom
njihova poslovanja društvo Bagat-Ljubljana je imalo dva poslovna prostora u Ljubljani te po jedan u Mariboru i
Celju.
Poslovni
prostor u Ljubljani površine 42 m2
prodali su 1999. godine u iznosu 117.600.-
DM. Procijenjena vrijednost nekretnine prema elaboratu o pretvorbi iznosila
je 26.313.- DEM. Razlika između
prodaje i procijene iznosi 91.287.- DEM.
Drugi
poslovni prostor u Ljubljani površine 112,54
m2 je bio u postupku denacionalizacije.
Poslovni
prostor u Mariboru površine 66,85m2 prodali su 1999. godine u iznosu 84.231.- DEM. Procijenjena vrijednost
nekretnine prema elaboratu o pretvorbi iznosila je 48.199.- DEM. Razlika između prodaje i procijene iznosi 36.032.- DEM.
Poslovni
prostor površine 28,35 m2 u Celju
bio je u zakupu društva Žniders d.o.o.
Maribor za zakupninu u iznosu 280.- EUR
mjesečno.
Upravu
poduzeća Bagat-Ljubljana predstavljao je Ivan
Vodopija, od 11. prosinca 1991. do 11. prosinca 1997. godine.
2.
Bagat – Makedonija, trgovija i uslugi
d.o.o., Skopje.
U
ožujku 1992. godine osnovano je društvo Bagat – Makedonija, trgovija i uslugi
d.o.o., Skopje, a u travnju 1992. godine društvo je promijenilo ime u Bagat
trgovija i uslugi d.o.o., Skopje,
a u ožujku 1996. godine u Bagat-Komerc
uvoz-izvoz d.o.o., Skopje. U prosincu 1998. godine izvršen je upis u sudski
registar Osnovnog suda u Skopju pod brojem 4129/98. Društvo ima dva poslovna prostora u Skopju te po jedan u Titovom Velesu i Strumici. Dio zaposlenika uzurpirao je
poslovne prostore te su osnovana društva Sato
d.o.o., Strumica, Bagat-Mak d.o.o.
Štip i Kej-Bagat d.o.o. Skopje. Kod Osnovnog suda u Strumici 1996. godine
društvo je pokrenulo postupak za povrat uzurpiranih prostora.
Upravu
poduzeća Makedonija, trgovija i
uslugi d.o.o., Skopje predstavljao je Miljenko
Korona, od 23. travnja 1992. do 21. ožujka 1996. godine, a od 21.ožujka
1996. godine Rodna Tomeva.
3.
Društvo Bagat-Sarajevo, poduzeće u
mješovitoj svojini za vanjsku i unutarnju trgovinu d.o.o., Ilidža.
Registracija
društva nije provedena u sudskom registru, a navodno zbog ratnih zbivanja.
Međutim, kad je trebalo rasprodati nekretnine više ih nije zanimala
registracija. Prema
elaboratu procijenjena vrijednost nekretnina smještenih na lokacijama u Bosni i
Hercegovini (Sarajevo, Tuzli i Zenici) iznosila je 216.958.- DEM., a sve su prodane tijekom 2001.
godine.
Nekretnine
u Sarajevu sastajale su se u vrijeme pretvorbe od zemljišta površine 910 m2 i objekta u kojem je bilo smješteno
skladište i uprava i prodane su za 250.000.- DEM, a poslovni prostor u Tuzli
površine 70,88 m2 prodan
je za 77.968.- DEM i poslovni
prostor u Zenici površine 84 m2 prodan
je za 84.000-DEM. Sve
ukupno prodano za 411.968.- DEM. Razlika
između prodaje i procijene iznosi 195.010-
DEM.
4. Društvo Bagat Zagreb d.o.o., Zagreb upisano
je u sudski registar Trgovačkogsuda u Zagrebu 30. studenoga 1998, godine po
brojem Tt-98/4764-2. Osnivači su društvo Bagat
trade d.o.o., Zadar i društvo Alberta
d.o.o., Zagreb (MBS 3948358) u jednakim omjerima. Navedeno društvo
osnovano je s ciljem da se zajedničkim ulaganjem sačuva iznajmljeni poslovni
prostor i poveća predmet. Društvo nije sačuvalo poslovni prostor kao što se i
očekivalo već je podnijelo zahtjev za njegovim gašenjem.
Upravu
poduzeća poduzeća Alberta
d.o.o., Zagreb predstavljala je Jasmina Kolarević, direktor od 6. studenoga 1998.
godine.
5.
Društvo Bagat trade d.o.o., Zadar (MBS 08504497) u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu upisano 4.
studenoga 1994. pod brojem Fi- 10487/94. Društvo Bagat trade d.o.o., Zadar
osnovano je s ciljem da se sve poslovne aktivnosti obavljaju preko navedenog
društva, a ne preko poduzeća Bagat trgovine, a sve s ciljem kako bi
rasprodali vrijednu imovinu što su i učinili.
U
rujnu 1997. godine prodali su poslovni prostor na lokaciji Bili Brig u Zadru u
iznosu 218.801.- DEM.
Osim
što su prodavali nekretnine, društvo je sljedeće poslovne prostore u Zadru
davalo u zakup:
-
u ulici Pape
Aleksandra 1, površine 54,26 m2 – 2.400.- DEM mjesečno
-
u ulici
Dalmatinskog sabora 5, površine 30,15 m2
– 720.- EUR mjesečno
-
u ulici Josipa
Bana Jelačića 21, ima više poslovni prostora, površine 19,05 m2 – 200.- EUR, 98 m2- 1.000.- EUR, 20 m2 – 220.- EUR, 37,80
m2 – 500.- EUR, 77 m2 – 900.- EUR, 20,89 m2 – 240.- EUR. Sve zakupnine
plaćaju se mjesečno.
-
dio prostora u
upravnoj zgradi, površine 20 m2 – 77.- EUR, 45 m2 – 179.- EUR i četiri
prostorije – 500.- DEM. Sve zakupnine se plaćaju mjesečno.
Ukupno
su mjesečno utrživali od zakupa poslovnih prostora u Zadru oko 6.000.- Eura.
Upravu
poduzeća Bagat trade d.o.o., Zadar predstavljali su Dušanka Morić, od 4. studenoga do 28. prosinca 1998. godine i Ivan Vodopija, od 28. prosinca 1998.
godine.
6.
Društvo Bagat Precizna mehanika d.d.,
Zadar
Osnivači: Dalmatinska banka d.d.. Zadar, Bagat
poduzeće za proizvodnju alata, strojeva i proizvodnju automatike s.p.o., Zadar
i Bagat trgovinsko poduzeće s.p.o. Zadar.
Kao
društvo posuđivali su sredstva od njemačke industrijalke Jutte Kochendorfer koja je u jednom aranžmanu iz 1995. godine
“Bagatu” posudila pola milijuna maraka te se ista vrlo dobro osigurala instrumentima naplate gdje će
joj sada biti isplaćeno s kamatama i troškovima oko 3 milijuna kuna. Nakon što su opteretili poduzeće Bagat
Precizna mehanika d.d., Zadar napuštaju društvo na temelju ugovora o zamijeni
dionica društva za dionice društva Bagat Precizna mehanika d.d., Zadar. U
siječnju 1998. godine u navedenom društvu nemaju više udjela te je nad
poduzećem Bagat Precizna mehanika
d.d. završen stečaj prije četiri godine.
Upravu poduzeća
Bagat Precizna mehanika d.d. predstavljao je Blaženko Lovrinov, od 16. studenoga 1990. godine.
Osobe
koje su imale veliki utjecaj u Bagat trgovini su:
Josip Kraljić, član upravnog odbora Bagat
trgovine, od 27. studenoga 1993. do 2. veljače 1994. i predsjednik nadzornog
odbora, od 2. veljače 1994. do 16. listopada 2003. godina, a koji sada obnaša
funkciju pročelnika
Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije i člana
Upravnog vijeća Opće bolnice Zadar (radio kao liječnik u
zdravstvenoj ambulanti poduzeća Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ), veliku
potporu imao je u Zlatku Begonji, bivši član nadzornog odbora Tankerske plovidbe d.d. Zadar (1995-1999),
bivši član uprave poduzeća Zadarski šport d.o.o. Zadar (1998-2002), a sada
obnaša funkciju upravitelja Zavoda za povijesne znanosti u Zadru te
predsjednika Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Zadarske županije
i pročelnika zadarskog zmajskog stola (otac mu je radio u tvornici Vlado Bagat
za vrijeme bivše SFRJ);
Boris Ćupić, član upravnog odbora
Bagat trgovine, od 27. studenoga 1993. do 2. veljače 1994. i član nadzornog
odbora, od 2. veljače 1994. do 16. listopada 2003. godina (obnašao funkciju
direktora tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ.);
Ivan Vodopija, član upravnog odbora Bagat trgovine od 27.
studenoga 1993. do 2. veljače 1994., i direktor Bagat trgovine, od 10. ožujka
1994. godine (također djelatnik tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ) i
dr.
U
pretvorbi Bagat trgovine veliku potporu davao im je Šime Prtenjača, bivši župan i zastupnik u Hrvatskom saboru te bivši
predsjednik nadzornog odbora Tankerske plovidbe d.d. Zadar, od 1995. do 1999.
godine (radio u računovodstvu tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ).
Zbog
nemogućnosti podmirivanja obveza prema zaposlenicima i dobavljačima za
isporučenu robu, žiro račun Bagat trgovine je bio neprekidno blokiran, od 12.
listopada 1994. do studenoga 2002. godine. Prema odredbama članka 251. Zakona o
trgovačkim društvima, ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo,
uprava mora bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega
poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da
se otvori stečajni postupak ili postupak prisilne nagodbe. Prijedlog za
otvaranje stečajnog postupka uprava nije podnijela, već je poduzeće Bagat
trgovina osnovalo novo društvo Bagat trade d.o.o. Zadar na koje su prenesene
sve poslovne aktivnosti i zaposlenici.
Financijska
revizija, Mišura d.o.o., Zagreb, Švarcova 20, 1999. godine, izvršila je uvid u
poslovanje poduzeća «Bagat Zadar», te je utvrdila kriminalne radnje gore
navedenih s ciljem uništavanja hrvatskih poduzeća, što su u krajnjem cilju i
učinili.
PREDMET: UVID U POSLOVANJE PODUZEĆA BAGAT ZADAR
Uvidom
u dokumentaciju RF MIORH-a od dana 29.03.1999.godine o zaposlenim radnicima u
poduzeću BAGAT TRGOVINA s.p.o. Zadar,
utvrđeno je da je navedeno poduzeće na dan 01.01.1990.godine imalo 179
zaposlenih radnika koji su do 01.01.1990.godine bili prijavljeni na broj
3100092432, a od 01.01.1990. do 29.03.1999.godine na broj 3100032081.
Poduzeće
BAGAT TRGOVINA s.p.o. obavlja svoju djelatnost pod tim nazivom do
04.11.1994.godine, kada vrši registraciju nove firme pod nazivom BAGAT TRADE d.o.o. za trgovinu, promet i
usluge. Novo registrirana firma BAGAT TRADE d.o.o. nastavila je poslovanje
sa svim radnicima iz prethodne firme BAGAT TRGOVINA s.p.o. i to bez njihove
odjave s te firme i njihove prijave na novoregistriranu firmu BAGAT TRADE
d.o.o. Uslijed nepravodobne odjave radnika s jedne firme za koju su radili i
nepravodobne prijave radnika na novu firmu (BAGAT TRADE d.o.o.) prouzrokovane
su obveze za RF MIORH i HZZO u vremenskom razdoblju od 01.01.1993. do 31.12.
1995.godine u iznosu od 736.232,22 kuna.
Sve
navedene obveze sastoje se od:
1.
Doprinosa za RF MIORH kn
544.034,23
Kamata za RF MIORH kn 131.810,26
_______________
Svega za RF MIORH kn 675.844,49
2.
Dječjeg doplatka kn 48.375,98
Kamata za D.D. kn 12.011,75
_______________
Svega za D.D. kn 60.387,73
Za
ostale obveze nemamo uvida do sada, ali znamo da su prateće uz ove koje smo već
iskazali.
Obzirom
da navedene obveze koje su iskazane i one koje nisu iskazane, a sastavni su dio
ovih obveza, treba ih odmah u cijelosti prenijeti na obveznika koji ih je
proizveo te staviti mu do znanja da je obvezan na izmirenje proizvedenih obveza
a ne ostavljati ih onome tko ih nije proizveo i tko nije zakonski obveznik
izmirenja nastalih obveza.
Iz
postojeće dokumentacije vidljivo je da kod poduzeća BAGAT TRGOVINA s.p.o. ima
još 1 radnik u radnom odnosu te kod BAGAT TRADE d.o.o. za trgovinu, promet i
usluge 34 radnika u stalnom radnom odnosu, na dan 29.03.1999.godine.
Uvidom
u svu postojeću dokumentaciju, vidljivo je da su na poduzeću BAGAT TRGOVINA
s.p.o. ostale velike obveze s naslova naprijed navedenih iznosa i obveza koje
nisu iskazane a pripadaju poduzeću BAGAT TRADE d.o.o. koje trebaju biti u
obvezi navedenih.
Ako
sve pripadajuće obveze ne preuzme obveznik kome i pripadaju, bit ćemo
prisiljeni intervenirati za isto kod nadležnih službi.
Sa
štovanjem
FINANCIJSKA REVIZIJA
MIŠURA d.o.o.
ZAGREB, Švarcova 20
Poslano
1. Predsjedniku
Hrvatske
2. Vladi
Republike Hrvatske
3. Ministarstvu
financija RH
4. Ministarstvu
poljoprivrede RH
5. Ministarstvu
unutarnjih poslova RH
6. Državnom
odvjetništvu RH
7. USKOK-u
U Zadru, 2. listopada 2012.
godine
STRANKA
HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR
PODRUŽNICA ZADAR
Nema komentara:
Objavi komentar