Intervju s prof.
Nikom Šoljakom, predsjednikom Hrvatskog svjetskog sabora - jedinstvene
organizacije domovinske i iseljene Hrvatske
P. Poznati ste po kritičnom stavu
prema svim dosadašnjim vladama, a vas kao civilnu udrugu financira Vlada RH?
O. U 12 godina postojanja Vlada RH
nije Hrvatskom svjetskom saboru, kao civilnoj udruzi, odobrila niti
jednu kunu. Uvijek nađu opravdanje za odbijanje naših molbi.
P. Udruga za skupljanje odbjeglih
životinja dobiva sredstva, a vi ne. Zašto je to tako?
O. Mi smo jedina civilna udruga u
RH koja je kritična prema Vladi, a Vlada kao i svatko tko vlada je
neprikosnoven i ne podnosi kritike. Vlada voli poslušnike, odnosno ljude koji
je svaki dan hvale, njima pomaže jer su oni vladina ispostava i vladino pokriće
da civilne udruge funkcioniraju i pred svijetom služe za pokriće kao dokaz
demokratske vladavine.
P. Kako se financirate?
O. Svatko snosi svoje troškove.
Svatko daje dio sebe za svoj narod i državu Hrvatsku. Daju sve što mogu, a zauzvrat
ne traže ništa.
P. Vidjeli smo na vašoj
internetskoj stranici popis intelektualaca koji su se stavili na uslugu HSSD.
Zašto?
O. Veliki broj hrvatskih
intelektualaca iz Hrvatske i svijeta stavio se na uslugu HSSD-u u uvjerenju da
će putem HSSD svoje znanje i sposobnosti moći staviti u funkciju razvoja Hrvatske.
To su izuzetno pošteni i vrijedni intelektualci koji se osjećaju dužni pomoći domovini
Hrvatskoj. Hrvatski narod je u njih uložio novac, školovali su se pa se
osjećaju dužni pomoći svojoj domovini koja se raspada i ulazi u katastrofu.
Žele svoje znanje staviti na
raspolaganje. Prije deset godina formirali smo timove sa zadatkom
pronalaženja puta izlaska iz ove teške moralne, duhovne i gospodarske krize u
kojoj se danas nalazimo. Tako su nastali timovi stručnjaka koji su napravili
razvojne programe i projekte.
P. Koji su to programi?
O. To je nekoliko programa. Neki
su izrađeni, a neki su još u idejnim razmišljanjima.
P. Možete li navesti koji su
programi gotovi, odnosno s kojima se može krenuti u realizaciju?
O. Gotovi su programi gospodarske
obnove RH, revitalizacije hrvatske poljoprivrede, turistički program, program elektroenergetske
neovisnosti RH, program međunarodnog kulturnog natjecanja. U izradi su još
Međunarodni centar mladih, Međunarodni poslovni centar „Karlovac“, Hrvatska
svjetska banka i drugi.
P. Recite nam nešto detaljnije o
gotovim programima i projektima, posebno o programu gospodarske obnove RH.
O. Program gospodarske obnove, koji predstavlja kralježnicu hrvatskog New
Deala, sadrži dvije skupine strateških projekata. Prvu skupinu gotovih
projekata, koji su izrađeni u okviru gospodarske strategije EU, čini set od
šest projekata koji funkcionalno sačinjavaju jednu neraskidivu cjelinu, što
znači da se moraju realizirati istovremeno, jer pojedinačno ne znače gotovo
ništa, a kao cjelina čine bogatstvo:
1. Izgradnja nizinske, dvokolosiječne i
elektrificirane željezničke pruge Rijeka - Zagreb - Koprivnica
2. Izgradnja matičnog kontejnerskog terminala
"Zagrebačko pristanište" u riječkoj luci
3. Izgradnja velikog poslovno-logističkog
čvorišta "Miklavlje" u općini Matulji
4. Razvoj "Međunarodnog poslovnog centra
Karlovac"
5. Izgradnja višenamjenskog plovnog kanala
Dunav - Sava (Vukovar - Šamac)
6. Izgradnja mreže željezničkih pruga između
lučkih terminala i logističkih čvorišta za unutarnji (interni) prijevoz
kontejnera po strogom normativu matičnih brodova od 75 TEU/h
Drugu skupinu razvojnih projekata
uglavnom čine sljedeći projekti:
- Priprema izgradnje novog matičnog terminala
"Raša-Bršica“ u Raškom zaljevu
- Izgradnja željezničke pruge Rijeka - Koper –
Trieste, koju je projektirala EU u okvirima svoga projekta IMONODE
- Izgradnja konsolidacijskog strateškog
čvorišta "Rugvica" kod Zagreba - Karlovca
- Izgradnja LNG terminala s funkcionalnim multiplikativnim
projektima u svome okruženju na području općine Omišalj
- Izgradnja najmanje 5 specijalnih tankera u
hrvatskim brodogradilištima za transportni lanac u prijevozu LNG od izvorišta
do Omišlja
- Proizvodnja velikog broja željezničkih vagona za
novi sustav MODLAOR kojeg potiče EU svojim kohezijskim i strukturnim fondovima
- Izgradnja većeg broja poslovnih zona uz riječki
prometni pravac do Mađarske.
P. To mi izgleda kao skup želja, a
nikako kao realna mogućnost.
O. To nije skup želja nego je uistinu realna mogućnost.
Na tim projektima radio je tim od 25 najeminentnijih hrvatskih i europskih
stručnjaka iz Hrvatske i svijeta, računajući i lobiste koji su te programe
predstavili EU. EU ih je službeno prihvatila 28.06.2010. godine u Szczecinu na
način da je odabrala Luku Rijeka i riječki prometni pravac za svoje glavno
strateško prema Kini i obrnuto u idućih najmanje 50 godina. To su programi i
projekti u koji su uključene gotovo sve europske zemlje koje u njima pronalaze
svoje konkretne interese. Ključni resurs za realizaciju ovih strateških
projekata predstavlja svih sedam međunarodnih koridora koji su bili presudni da
EU ne prihvati luke u Trstu i Kopru za svoju dugoročnu strategiju, a zemlje središnje
Europe sada ulaze u svoj New Deal po poznatom modelu koji je korišten za razvoj
tzv. Zapadne Europe nakon Drugog svjetskog rata, što RH osigurava ogromnu
mogućnost za njezino pretvaranje u zemlju blagostanja i to iz temelja
pozicijske rente.
P. U našem razgovoru ste rekli da
ste te programe nudili bivšoj Vladi - predsjedniku Ivi Sanaderu, Jadranki Kosor
i sadašnjem aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Zašto ih oni nisu
prihvatili i realizirali, kada su to tako dobri programi?
O. To pitajte njih.
P. Pitam sada Vas zašto po vašem
mišljenju Vlade RH te programe ne prihvate i tako izvuku Hrvatsku iz krize?
O. To je veoma teško pitanje.
Iziskuje šire i kompleksno elaboriranje, jer je tu više čimbenika, počevši od
nasljeđenih uskih ograničenih spoznaja, hrabrosti i sposobnosti osoba koje kao
poslušnici sudjeluju u obnašanju vlasti, a koje nikada u životu nisu, kao
gospodarstvenici, zaradili niti jednu kunu. Oni ne mogu i ne smiju znati kako
se zarađuje, jer ne bi bili pouzdani politički poslušnici svojih šefova koji
moraju slušati kriminalce uvoznike koji su opljačkali društvenu imovinu po
kriminalnom Zakonu o pretvorbi i privatizaciju, pa sada kupuju političare za
ostvarivanje svojih prljavih ciljeva. Jedan od osnovnih kočničara smjelog
prihvaćanja novoga su dubioze kojih svaka vladajuća stranka ima i tih dubioza
se ne može riješiti, jer je u reketu uvoznika. Uz to ide znanje i menadžerska
sposobnost, a znamo da su menadžeri postavljeni od strane političara
kriminalaca koji postavljaju svoje ljude u sva važnija poduzeća koji moraju
raditi što im ti političari naređuju. Najveća kočnica je nesposobnost i
neznanje političara koje leži u činjenici da oni obmanjuju narod i javnost
svojom bahatošću, lažnim obećanjima, manipulacijom pravosuđa, itd. Oni se boje
svakog razgovora s ljudima od struke, sami sebi lažu da su pokupili sve znanje
svijeta kada su dobili tu funkciju. Ti ljudi preko noći postanu najpametniji na
svijetu i njima ničije znanje ne treba.
P. Predsjednik Vlade Zoran
Milanović u javnim medijima spominje neke od tih programa. Znači da te programe
prihvaća?
O. Istina je, predsjednik je
pismeno dao nalog svojim ministrima da te programe detaljno prouče. Neki
ministri su to ozbiljno shvatili. S obzirom da su s tim međunarodnim programima
Europa i Kina detaljno upoznati, naših nekoliko ministara idu u Kinu da se upoznaju s detaljima tih programa i od Kineza
zatraže avans, kako bi zakrpali rupe u proračunu. Potpredsjednik Vlade i
ministar gospodarstva Radimir Čačić te programe spominje te posebno naglašava
prugu Rijeka - Botovo.
P. Zar se to može dogovarati bez
međunarodnog natječaja ?
O. Programi moraju ići u paketu te
po Međunarodnom pravu mora se raspisati međunarodni natječaj kada se radi o
tako velikoj investiciji (cca. 55
milijardi eura).
P. Ako je to tako, kako onda naši
ministri mogu Kini nuditi dijelove tog programa i to bez natječaja?
O. Mogu oni prodati jedan od tih
programa i dobiti novac, jer kupci znaju da će kasnije ucjenama vladati tim
programima i zaraditi nekoliko desetina puta više nego
će to danas platiti.
P. To bi bio kriminal!
O. Recite mi ijednu privatizaciju u
ovih 20 godina koja nije bila kriminalna, putem koje nisu izdani nacionalni
interesi. Barem u tome naši ministri imaju iskustva. Vuk mijenja dlaku, ali ćud
nikada. Uostalom, zašto bi oni sada morali štititi nacionalne interese kada do
sada nitko to nije činio?
P. Rekli ste da EU ima interes
investirati u te programe. Zašto se onda EU zaobilazi?
O. EU je spremna kompletni program
financirati, jer su to njezini programi i projekti u koji se uključuju gotovo
sve zemlje EU. Čak su izdali certifikat kojim garantiraju svim investitorima za
uloženi kapital upravo u navedene projekte:
P. Ako je to tako, zašto naša Vlada
ne raspiše međunarodni natječaj i dobije sredstva od najpovoljnijeg ponuđača?
O. To pitajte Vladu i ministre koji
kroz mala vrata žele prodati resurse i tako dovesti u pitanje realizaciju
navedenih programa.
P. Kako to mislite da će dovesti u
pitanje realizaciju navedenog programa ako prodaju jedan segment tog programa?
O. Programi gospodarske obnove RH
moraju ići u paketu. Jedino onda je multiplikator 11. Ako idu pojedinačno,
nikad se neće kompletno realizirati i kanal Dunav – Sava – Vukovar - Šamac
čekat će još 150 godina da bi bio izgrađen. Isto je i s drugim programima. Iz
tog razloga prodaja segmenta programa
bila bi nenadoknadiva šteta, to bi bila nacionalna izdaja putem koje se
hrvatski narod osuđuje na doživotno dužničko ropstvo (nemamo prostora za
elaboriranje, ali ako treba, stojimo Vam na raspolaganju).
P.Vratimo se na program
poljoprivrede. Rekli ste da je gotov, pa koje su onda njegove temeljne
vrijednosti?
O. Poljoprivreda je jedan od naših
najbogatijih resursa. Možemo prehraniti 40 milijuna stanovnika. Osnovni
dijelovi programa su izrada katastra kultura, avansiranje proizvodnje,
garantiranje cijena te otkup svih proizvedenih količina, sufinanciranje
prerađivačke industrije i druge mjere kojima se potiče proizvodnja.
P. Rekli ste da je gotov i turistički
program.
O. Da. Turistički program temelji
se na prirodnim resursima, bez devastacije prostora uz maksimalno korištenje
prirodnih jela i pića, uz maksimalno poticanje zdravstvenog sportsko -
rekreativnog elitnog turizma. Sufinancirale bi se sve vrste turizma -
zdravstveni, sportski, kulturni, znanstveni, planinski, riječni i druge
turističke djelatnosti.
P. Spomenuli ste i program
elektroenergetske neovisnosti. Energenti poskupljuju. U razgovoru ste nam rekli
da realizacijom programa koje su izradili neovisni stručnjaci, energenti u Hrvatskoj
mogu biti niži 20 do 40 %. Zar je to moguće?
O. Nemamo razloga ne vjerovati
hrvatskim stručnjacima koji su cijeli svoj radni vijek ugradili u spoznaje na
tom području. Nažalost, kod nas se život odvija stihijski, iz dana u dan bez
analiza, bez planova, bez programskih zaštita hrvatskih nacionalnih interesa pa
nam se događa da Talijani naš plin plaćaju tri puta manje nego mi u Hrvatskoj.
P. Naveli ste toliko toga da ste
me zbunili. Ni sam ne mogu vjerovati da su vaši navodi istiniti.
O. Ako ne vjerujete, provjerite
ih. Mi smo sretni da smo u koordinaciji Hrvatskog svjetskog sabora uspjeli oko
konkretnih programa ujediniti najeminentnije hrvatske intelektualce iz Hrvatske
i svijeta te europske znanstvenike koji su također sudjelovali u izradi tih
programa. Zahvaljujući objedinjenju snaga, danas imamo programe koji hrvatskom
narodu osiguravaju sretnu budućnost u narednih 50 godina.
Hvala na
razgovoru.
Hvala
Vama.
U Zagrebu, kolovoz 2012. godine
I.Š.
Nema komentara:
Objavi komentar