MEDIJA I MAGIJA VEDRANA VIDUČIĆA

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

MEDIJA I MAGIJA VEDRANA VIDUČIĆA

Ovih dana Vedran Vidučić urednik internetskog portala «MEGA MEDIA» napada i blati SHZ i Miljenka Marića. I gle čuda taj isti Vedran Vidučić, 2013. godine vodio kampanju Ivana Jakovčića koji se kandidirao 2013. godine kao nezavisni kandidat na izborima za Europski parlament ali nije uspio. Taj isti Vidučić te godine kontaktira predsjedništvo SHZ-a i Miljenka Marića u Zadru i moli SHZ da podrži Jakovčića za EU izbore, ali ga SHZ odbija. Eto zbog čega napada SHZ i Miljenka Marića.

Iz priloženog je vidljivo koliko je Vidučiću stalo do Zadra, Široke ulice, Kalelarge...

Internetski portal nosi naziv Media, a Medija i Magija su bile pokrajine na prostoru današnjeg Irana u kojima su ljudi, zavarani prividom, otpočeli iza maske činiti svoju sudbinu. Pojedinci skloni neredu i neradu izlazili bi na ulice kao cirkusanti koje su ozbiljni ljudi smatrali maloumnim. Zbog osobne koristi cirkusanti bi sebi sami pripisivali nadnaravne sposobnosti – pomoću sredstava javnog informiranja uvjeravali u laži, uglavnom kao što čini svaki mag, kojih se broj do danas stalno povećava.

U Zadru, 30. svibnja 2017. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

ODGOVOR MILJENKA MARIĆA NA NAPIS NOVINARA VLADIMIRA MATIJANIĆA

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

ODGOVOR MILJENKA MARIĆA NA NATPIS NOVINARA VLADIMIRA MATIJANIĆA

Dana 29.05.2017. godine izašao je tekst u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom Imamo „šampiona“! Mislili smo da je Baldasar najgori, ali ovaj čovjek najveći luzer lokalnih izbora u Dalmaciji .

U tekstu novinar Slobodne Dalmacije Vladimir Matijanić podrugljivo aludira na nezavisnog kandidata Miljenka Marića.

Vladimir Matijanić  poslužiti će kao figura preko koje ćemo pokazati stil kojim plaše Hrvate i hrvatski narod, koji je naviknut, a nije još spoznao da je zlo slabost bez snage i samo blefira.

Napokon, Hrvati su prepoznali snagu u zajedništvu, kao garanciju da više neće biti obezglavljivanja hrvatskog naroda. Hrvate su otrijeznile patnje i zamke pa lako  prepoznaju Vladimira i njemu slične, koji bi, držali lekcije znanstvenicima i k tomu još ih plašili. Eto koliko je on po sudbini svojoj u mraku … dok pokušava klevetati pojedince kako bi skrenuo pažnju sa svojih nedjela …      

Svi okupatori Hrvatske su imali institucije u Hrvatskoj radi svojih ciljeva, a da bi ih ostvarili pomagali su im hrvatski tragičari – janjičari  - komesarčići.

Poznato je da naročito takvim kipovima pomrači um, pa više ne mogu lagati drugima, a ni sebi. Stvorili su sebi agoniju, zbog koje kao pojedinci neće istrajati, maske im više nisu u funkciji i sada su prozrijeti prezreni, pa se ljute i vrište. Svojom formom i sadržajem su tragični, ironično njima i njihovim  mentorima dajemo na znanje da su prošla vremena kada se Hrvate moglo zastrašivati.  Dakle, oni funkcioniraju i danas po rutini i stilu mračne Jugoslavije. Olako kleveću znanstvenike. Očajni, pokušavaju svoj slabijim argumentom suprotstaviti se životu, zapravo oni u kocku nemaju više što uložiti, jer su već svoju dušu prokockali, a sada bi se kockali dušama Hrvata, pa da na kraju pobijedi okupator za kojeg se priprema teren.

Stranka hrvatskog zajedništva javno obznanjuje, a svi su tekstovi na internetu, zapravo hrvatski narod potiču da svjedoči istinu i da se po spoznaji, nakon toliko stoljeća, više ne boji crvotočina.

Dakle, mr. sc Miljenko Marić na usluzi je čovjeku i cijeni zajedništvo, ali zato ga kleveću i napadaju bivši i potencijalni okupatori Hrvatske, jer je beskompromisan borac za opće dobro, jer zagovara red, rad i disciplinu, što Hrvatima manjka, a zlu smeta.

Zato, ubuduće, Vladimir Matijanić i njemu slični u Hrvatskoj nemaju šanse, jer SHZ ujedinjena je snaga Hrvata. Škude po cijenu duše nas ne zanimaju kao Vladimira Matijanića, jer mi dok radimo golu egzistenciju pretpostavljamo.

U Zadru, 29. svibnja 2017. godine

mr.sc. Miljenko Marić

predsjednik SHZ-a

Otvoreno pismo Anti Ramljaku, izvanrednom povjereniku Agrokora

Priopćenje za javnost

Otvoreno pismo Anti Ramljaku, izvanrednom povjereniku Agrokora

Poštovani povjereniče Agrokora!

U posjedu smo čvrstih dokaza, odnosno dokumentacije da Dalmatinska banka d.d., sada OTP banka nije isplatila osnivače Dalmatinske banke d.d. Popis osnivača (dioničara), njih 140 s osnivačkim ulozima nalazi se u registru Trgovačkog suda u Zadru. Isplaćen je samo jedan osnivač, odnosno dioničar „Bagat precizna mehanika“, nitko ostali. Jedan od osnivača Dalmatinske banke je i Tvornica za preradu soje Zadar, koja je uplatila ukupni iznos sredstava u iznosu 2.000.000.000,00 tadašnjih dinara, a što je vidljivo iz popisa osnivača koji se nalazi u Trgovačkom sudu u Zadru.

Prvo poduzeće u pretvorbi i privatizaciji koje je Ivica Todorić preuzeo je bila Tvornica za preradu soje Zadar, kada je i počeo njegov poslovni uspon. Pošto je Tvornica za preradu soje Zadar jedan od osnivača Dalmatinske banke smatramo da kao povjerenik za Agrokor zatražite od OTP banke naknadu štete za osnivačke dionice jer se radi preko 30 milijuna kuna. Novaca ima jer i druga poslovno uspješna poduzeća koja se nalaze u sastavu Agrokora su osnivači hrvatskih banka – vlasništvo poduzeća. To bi trebalo sve biti vidljivo po završnom računu u rubrici konto 1. i 9. Evo poštovani Ramljaku, Agrokor ima sredstava samo ih treba zatražiti. 

U Zadru, 29. svibnja 2017. godine

mr.sc. Miljenko Marić, dipl.iur.

KANDIDATI NA LOKALNIM IZBORIMA KOJI SU POTICALI PROIZVODNJU DOBILI NAJMANJE GLASOVA

Priopćenje za javnost

KANDIDATI NA LOKALNIM IZBORIMA KOJI SU POTICALI PROIZVODNJU DOBILI NAJMANJE GLASOVA

Na nedavno održanim lokalnim izborima kandidati koji su poticali prozvodnju dobili su najmanje glasova, a svima nam je poznato gdje nema proizvodnje nema progresa. Zašto je tako? Zato jer su ljudi odvikli od rada preko 20 godina,  jer su im porušili tvornice i sada ti isti koji su im porušili tvornice obećavaju da će im nešto dati i zbog toga birači i dalje glasuju za takve. Što će oni dati?  Oni su to i htjeli da se unište tvornice i sada očekivati od takvih da će nešto dati. Vidljivo je da su ljudi izmanipulirani i zato glasuju za iste političke opcije koji su porušili tvornice u Hrvatskoj. Iz toga razloga mladi i odlaze iz Hrvatske u Irsku, Njemačku..., jer se ne mogu zadržati jer nema industrije. Grad bez tvornica i selo bez poljoprivrede ne može opstati. Ne obrađuje se zemlja dok se u isto vrijeme uvoze poljoprivredni proizvodi i to toliko zaduženim novcem da Hrvati više realno ne mogu vraćati kredite. Ako vam netko uzme polja i poruši tvornice, isti vam ne dozvoli pravo na rad, najdirektnije pravo na život. Ovakvim ponašanjem gdje im je  hrvatski narod dao svoj glas očito je da su hrvatski narod pretvorili u inertnu masu. Ukoliko se ovakva tendencija ne promjeni već želi nastaviti onda je za konstatirati da čovjek ima volju kojom tvori svoju sudbinu, bez obzira kakva će ona biti.

U Zadru, 28. svibnja 2017. godine

mr.sc. Miljenko Marić, dipl.iur.

Otp banka isplatom jednog osnivača Bagat Precizna mehanika priznala da treba isplatiti i ostale osnivače Dalmatinske banke

Priopćenje za javnost

Otp banka isplatom jednog osnivača Bagat Precizna mehanika priznala da treba isplatiti i ostale osnivače Dalmatinske banke

http://www.makarska-post.com/index.php/shz-zadar-otp-banka-mora-isplatiti-osnivace-dalmatinske-banke/

Dana 23.05. 2017. godine Zadarski list objavio je tekst pod naslovom „Za klijente u Zadru ovo spajanje može biti samo dobra vijest“.

U tekstu Balazs Bekeffy, predsjednik Uprave OTP banke u vezi naknade štete osnivačima nekadašnje Dalmatinske banke navodi „ OTP banka je pravna sljednica prethodnih banaka. Kad smo kupovali banku nije bilo nikakvih dubioza privatizacije, vlasništva ili dionica. Vjerujem da je i danas, dvanaest godine kasnije, isto tako. Poznato nam je da skupina građana pokušava dobiti nešto za što, prema našim saznanjima, nemaju pravnog osnova.“

U tekstu gospodin Balazs Bekeffy  prešutio je da ga je odvjetnica Marija Brčić iz Splita, koju je angažirala Udruga „Solidarnost“ Zadar informirala, odnosno dostavila OTP banci dokumentaciju da Dalmatinska banka d.d., sada OTP banka nije isplatila osnivače Dalmatinske banke d.d., a koja osnivačima duguje za naknadu štete oko 2 milijarde eura.  Od 140 osnivača OTP banka je isplatila samo poduzeće „Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju“ u iznosu od 55.150.242,42 kuna. OTP banka i Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju zaključili su SPORAZUM 27.02. 2008. godine o mirnom i dogovornom razrješenju spora te je OTP banka tim sporazumom isplatila Bagatu naknadu štete u iznosu 55.150.242,42 kuna. Dakle, već 2008. godine samom isplatom jednom osnivaču Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju OTP je priznala i isplatila osnivačke dionice. Prema tome OTP-u i gospodinu Balazsu Bekeffy  je bilo poznato kad su kupovali banku da je bilo dubioza u pogledu preuzimanja vlasništva osnivačkih dionica poduzeća koji su osnovali Dalmatinsku banku. Jer da nije bilo zašto bi isplaćivali jednog od osnivača Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju. Oni su to i tada osporavali na sudu, ali im je u obrazloženju presude Trgovački sud u Splitu zaključio da tuženik (Dalmatinska banka) nije imao osnova ni u zakonu ni u ugovoru za raspolaganje dionicama tužitelja (Bagat Precizna mehanika). Tako će im i sada biti i sa ostalim osnivačima koje nisu isplatili. Popis osnivača (dioničara), njih 140 s osnivačkim ulozima nalazi se u registru Trgovačkog suda u Zadru. 

Dokazi koji potvrđuju da Dalmatinska banka, sada OTP banka duguje naknadu štete osnivačima banke:

1. Popis 140 osnivača Dalmatinske banke s ukupnim iznosom svakog osnivača i svakog ulagača nalazi se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. Popis je pohranjen u skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama iz 1989. godine, kojim su banke preoblikovane u dionička društva, a dionice su pripale njihovim osnivačima društvenim poduzećima.

  2. Statut Dalmatinske banke d.d. Zadar iz 1991. nalazi se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. U članak 55. Statuta  navodi se „ Ništavo je raspolaganje dionicama koje se izvrši suprotno odredbama članka 52., 53. i 54 ovog Statuta“. Banka je stjecala založna prava na dionicama osnivača jer je do njih dolazila prisilnim putem (stečaj, izvršni postupak, npr. nisu na vrijeme mogli vratiti kredit i dr.), što je suprotno Statutu jer je bila obvezna takve dionice ponuditi na otkup dioničarima banke po tržišnoj cijeni s tim da su dioničari banke stjecali pravo prvokupa, a što se banka nije ništa toga pridržavala. Postupak otkupa i prodaje dionica banka je provodila izričito u suprotnosti s odredbama svojeg Statuta, suprotno pravima i interesima svojih dioničara, a gdje izričito stoji da dioničar kada namjerava prodati svoje dionice to čini preko banke, a banka o tome izvješćuje dioničare koji stječu pravo prvokupa dionica, što nije učinjeno iako je na ovakav način otkupljeno radi prodaje tisuće dionica od mnogih dioničara. Dionice su od dosadašnjih dioničara otkupljivane po cijeni određenoj od strane banke i zatvarani dospjeli i nedospjeli krediti, dakle bez tržišne valorizacije stvarne cijene i daleko ispod knjigovodstvene vrijednosti, zbog čega nije poštivan ni Zakon o obveznim odnosima. Banka je prekršila materijalno pravo dioničara, nanijela nam štetu i nije poštivala zakone u postupku prijenosa odnosno prodaje dionica. Banka je prisiljavala dioničare na prodaju dionica i na ustupanje njihovih dionica banci kako bi na taj način izvršili prijeboj kreditnih obveza prema samoj banci. Uprava banke projektirala je unaprijed nove vlasničke odnose unutar dioničara banke, te se odlučila za klasičnu reketarsku metodu prisiljavanja svojih dioničara na prodaju osnivačke serije dionica Dalmatinske banke. Tadašnje vodeće strukture Narodne banke Hrvatske, odlučile su zaštititi bankarski kriminal u Dalmatinskoj banci, jer su naravno znali i za planove Uprave banke, koji su i nastali u suglasju s vrhom Narodne banke Hrvatske (danas Hrvatska narodna banka). Nema dvojbe kako se radilo o dobro osmišljenom projektu, kojem je cilj bio skoncentrirati vlasništvo nad bankama u Hrvatskoj u rukama određene interesne skupine koja bi onda nadzirala i upravljala financijskim i tijekovima kapitala u zemlji. Bio je to projektirani način, kako da se daleko od očiju javnosti, na potpuno netransparentan način osigura interesnim skupinama u Hrvatskoj vlasništvo nad hrvatskim bankama i pozicija financijske moći u zemlji, ili u pojedinim hrvatskim regijama. Hrvatska narodna banka smišljeno je ignorirala očite nezakonitosti u poslovanju pojedinih banaka, te je na taj način odobravala sumnjive privatizacije i prodaje hrvatskih banaka pojedinim interesnim skupinama. Još 1995. godine jedan od osnivača Dalmatinske banke, poduzeće „Vodovodi Sjeverne Dalmacije“, obraćao se sa zahtjevom Javnom pravobranitelju RH, Narodnoj banci Hrvatske, Fondu za privatizaciju RH, Financijskoj policiji u Zadru, Županijskom državnom odvjetniku u Zadru i Trgovačkom sudu u Splitu za poništenje protuzakonite kupoprodaje dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar, a 2001. godine podnijeli su i zahtjev za pokretanje postupka revizije pretvorbe i privatizacije Dalmatinske banke d.d. Zadar Državnom uredu za reviziju, ali se po tom pitanju nije ništa napravilo već su akteri koji su inzistirali na razjašnjenju protuzakonitog stjecanja dionica od strane Dalmatinske banke - preminuli direktor Vodovoda Ante Kale i predsjednik Upravni odbor JP Vodovodi Sjeverne Dalmacije Zadar Petar Selestrin.

3. Banka je i založnim pravom prisvajala osnivačke dionice. Takve dionice su se trebale putem suda prodavati na Zagrebačkoj burzi. Prema odredbi čl.973.st.1. Zakonu o obveznim odnosima ništava je odredba ugovora o zalogu da će založna stvar prijeći u vlasništvo vjerovnika ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti, a i odredba da će u tom slučaju vjerovnik moći po unaprijed određenoj cijeni prodati založnu stvar ili je zadržati za sebe. I Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br.91/96) u čl.307.st.4. također propisuje da su ništave odredbe ugovora da će zalog prijeći u vlasništvo vjerovnika ako dug ne bi bio plaćen u određeno vrijeme. Po načelu oficijalnosti založno se pravo ostvaruje isključivo putem suda. Što u slučaju Dalmatinske banke nikad nije učinjeno. Dakle, svi ugovori zaključeni između Dalmatinske banke, sada OTP banke i za sada nepoznatih osoba o prodaji dionica vlasništva uništenih zadarskih poduzeća su ništavi.

4. Od 140 osnivača OTP banka je isplatila samo poduzeće „Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju“ u iznosu od 55.150.242,42 kuna. Zašto samo jednog osnivača „Bagat Precizna mehanika“? Zato jer je samo Bagat podnio tužbu radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, a ostali osnivači nisu ni podnosili tužbu jer je to u pretvorbi društvenih poduzeća odgovaralo pojedincima i grupama, da se zemlja što prije opljačka. Bagat Precizna mehanika je podnijela tužbu Trgovačkom sudu u Splitu protiv tuženika Dalmatinska banka d.d. radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, br. P-2432/95, od 19.07.1995. godine. U tužbi je zatjevano da se utvrdi da su svi ugovori zaključeni između tuženika i za sada nepoznatih osoba o prodaji dionica vlasništvo tužitelja NIŠTAVI i da je dužan tuženik dionice vratiti, te ih knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Trgovački sud u Splitu je 22. veljače 2000. godine presudio u tužbi P-2432/95 da je tuženik (Dalmatinska banka) dužan vratiti tužitelju (Bagat Precizna mehanika) osnivačke dionice, te iste knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Također, u obrazloženju presude Trgovački sud u Splitu je zaključio da tuženik (Dalmatinska banka) nije imao osnova ni u zakonu ni u ugovoru za raspolaganje dionicama tužitelja (Bagat Precizna mehanika). Kad je Banka vidjela da gubi spor, OTP banka i Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju zaključili su SPORAZUM 27.02. 2008. godine o mirnom i dogovornom razrješenju spora te je OTP banka tim sporazumom isplatila Bagatu naknadu štete u iznosu 55.150.242,42 kuna. Na isti način OTP banka kao pravni sljednik Dalmatinske banke treba vratiti i osnivačke dionice ostalim osnivačima, njih 139, i isplatiti im naknadu štete kao što je isplatila naknadu štete i poduzeću Bagat Precizna mehanika.

5. Interesantno je da niti jedan stečajni upravitelj na Trgovačkom sudu u Zadru nije predložio sudu da se vrate osnivačke dionice poduzeća koja su u stečaju, a osnivači su Dalmatinske banke, sada OTP banka. Vidljivo je po predmetu Bagata da se radi o velikim sredstvima i smatramo da bi tim sredstvima osnivačkih dionica mnoga poduzeća izašla iz stečaja. O tome bi trebali voditi računa i suci Trgovačkog suda u Zadru, koji bi trebali zatražiti od OTP banke po svakom predmetu i dokumentaciju o osnivačkim dionicama osnivača Dalmatinske banke. Sada imamo najnoviji stečaj Adria d.d., Zadar, koja je kao jedan od osnivača Dalmatinske banke (ranije pod nazivom „Adria društveno poduzeće za ulov, preradu i promet ribom“, Zadar) uplatila ukupni iznos sredstava u iznosu 4.240.000.000,00 tadašnjih dinara, a što je vidljivo iz popisa osnivača koji se nalazi u Trgovačkom sudu u Zadru. Očekujemo da će Trgovački sud u Zadru zatražiti dokumentaciju od OTP banke koja se odnosi na osnivačke dionice Adrije. Suci trgovačkog suda u Zadru po stečajnim predmetima osnivača Dalmatinske banke bi trebali zatražiti dokumentaciju, odnosno Knjigu dioničara od OTP banke po pitanju osnivačkih dionica, a sve da utvrde na koji se način Dalmatinska banka rješavala osnivača.  

U Zadru, 24. svibnja 2017. godine

mr.sc. Miljenko Marić, dipl.iur.

Nezavisni kandidati Miljenko Marić i Čedo Alić družili se sa Zadranima

Nezavisni kandidati Miljenko Marić i Čedo Alić družili se sa Zadranima

http://www.kalelargainfo.hr/nezavisni-kandidati-miljenko-maric-i-cedo-alic-druzili-se-sa-zadranima/

U sklopu izborne kampanje nezavisni kandidat za gradonačelnika Zadra Miljenko Marić i zamjenice Sanja Burčul i Ljiljana Draženović, te kandidat za župana Zadarske županije Čedo Alić i zamjenici Dalibor Masnov i Tomislav Zubčić družili su se sa građanima Zadra na Branimirovoj obali.
Dijelili su im promotivni materijal njihova programa, te razgovarali o onome što nude ukoliko dođu na vlast.

NEZAVISNI Kandidati Marić i Alić družili se sa Zadranima

NEZAVISNI Kandidati Marić i Alić družili se sa Zadranima

http://www.znet.hr/2017/05/nezavisni-kandidati-maric-i-alic-druzili-se-sa-zadranima/

U sklopu izborne kampanje nezavisni kandidat za gradonačelnika Zadra Miljenko Marić i zamjenice Sanja Burčul i Ljiljana Draženović, te kandidat za župana Zadarske županije Čedo Alić i zamjenici Dalibor Masnov i Tomislav Zubčić družili su se sa građanima Zadra na Branimirovoj obali dijeleći im promotivni materijal njihova programa.