DOZNAKE HRVATSKIH RADNIKA U
INOZEMSTVU PREMAŠILE PRIHOD OD TURIZMA
https://panopticum.hr/doznake-hrvatskih-radnika-u-inozemstvu-premasile-prihod-od-turizma/
Objavljeno 08/10/2021
Tekst: Nikola Šimić Tonin
Foto: Stranka hrvatskoga
zajedništva
Prema ideji Nikole Šimića
Tonina, uz podršku predsjednika Miće Marića, Stranka hrvatskoga zajedništva
(SHZ) pokrenula je tribinu svake prve srijede u mjesecu. Tribine će se
održavati s temama od općeg značaja a za predavače SHZ planira dovesti
istaknute pojedince iz svijeta politike, kulture, gospodarstva – bili oni
članovi ili simpatizeri stranke ili ne. Prvim predavačem na temu povratnika u
RH i problema s kojim se susreću, i to iz osobnoga iskustva, govorio je Marijan
Brajinović. Moderator tribine bio je Nikola Šimić Tonin, književnik i novinar.
Tribina je održana u Zadru, u srijedu 6. listopada 2021. u prostorijama Udruge
„Solidarnost“ .
Bilo je više nego interesantno
slušati predavanje prožeto životnim crticama za ne povjerovati, na granici
anegdota, življeno i doživljeno, ne za nasmijati se već se dobrano zamisliti,
što dožive oni koje povuče srce u Domaju. Birokratske zavrzlame. Korumpiranost
državnih službenika. Neke je osobno prijavio i sam Marijan. Bahatost
uhljebljenih uhljeba graniči se s onom: Vjerovali ili ne, toliko toga je bilo
za teško povjerovati, ali na žalost dogodilo se, a događa se i dalje.
Tko je Marijan Brajinović?
Marijan Brajinović je doktor
znanosti, ministarski savjetnik, prisegnuti sudski tumač i prevoditelj od 1979.
pri Zemaljskom sudu za civilno pravne poslove u Beču. Rođen je u Gornjoj
Dubici, općina Odžak 22. srpnja 1949. Školovao se u Visokom gdje je i
maturirao. Godine 1971. upisao je studij Slavistike i povijesti umjetnosti na
Sveučilištu Beču. Ondje je 1974. diplomirao dvogodišnji studij za turizam
(Sveučilište za gospodarstvo u Beču), a dvije godine kasnije dvogodišnji
studij za promidžbu i prodaju na Sveučilištu za gospodarstvo. Doktorirao
je na temu Milana Begovića i njegovim kulturnim vezama s Bečom da bi potom
upisao dvogodišnji postdiplomski studij na Diplomatskoj akademiji u Beču
kao stipendist Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije.
Godinama je radio kao
srednjoškolski profesor u gimnaziji u Oberschützenu, zatim kao namještenik u
banci i na kraju kao službenik u austrijskom Saveznom ministarstvu za
gospodarstvo i rad te je tri mjeseca radio u Ministarstvu Europske zajednice u
Bruxellesu. Nositelj je odlikovanja “Red hrvatskog pletera” i nagrade “Donat”
za životno djelo. Godine 1990. osnovao je Austrijsko-hrvatsko društvo
kojem je bio na čelu sedam godina (1990-1997).
Inicirao je osnivanje
Hrvatskoga svjetskog kongresa te bio i prvi predsjednik iste organizacije za
Austriju. Član je Kluba apsolvenata Diplomatske akademije u Beču i Katedralnog
zbora u Zadru. Autor je popratnog kataloga i izložbe “Tragovima Hrvata u
Austriji” koja je na tri mjesta pokazana u Austriji i na 12 mjesta u
Hrvatskoj. Postavio je 12 što obilježja što spomen ploča uglednim Hrvatima u
Beču, Zagrebu, Zadru i u Selcima na Braču. Inicirao je dodjele specijalnih
priznanja i nagrada zaslužnim humanitarcima i promicateljima
hrvatsko-austrijskog prijateljstva. Objavio je više stotina kulturno-političkih
članaka. Bio je suradnik Hrvatskog radija Zagreb i Hrvatskog radija Gradišće te
Austrijske akademije znanosti umjetnosti. Deset godina bio član žirija za izbor
najljepše općine u Austriji kao predstavnik Saveznog ministarstva za
gospodarstvo i rad u Beču.
Povratak Hrvata
Povratak Hrvata, hrvatskog
raseljenog naroda u Hrvatsku najveći je neriješeni problem. Izmišljala su se
mnoga ministarstva da bi se zadovoljile razne političke opcije i neformalne
grupe, a nije se osnovalo glavno ministarstvo Ministarstvo dijaspore samo da se
ne bi dogodio povratak Hrvata. Republika Hrvatska je jedina država u svijetu s
više svojih žitelja u dijaspori nego u domovini.Hrvatska Vlada mora što prije
osnovati Ministarstvo za hrvatsku dijasporu. Ministarstvo je neophodno potrebno
za hrvatski narod da iseljeni Hrvati s Hrvatima u Hrvatskoj skupa tvore svoju
sudbinu. Republika Hrvatska je jedina država u svijetu s više svojih žitelja u
dijaspori nego u domovini, a nema Ministarstvo za dijasporu niti odgovarajuću
instituciju. Hrvati su spoznali da su ih okupatori silom raseljevali,
računajući da je raseljeni narod izgubljeni narod. Zlo razdvaja, a dobro spaja
i zato zajedno i odlučno za opće hrvatsko dobro. SHZ će i dalje poticati na
zajedništvo iseljenih Hrvata i Hrvata u domovini radi općeg dobra naroda, a
naročito na povratak hrvatskog raseljenog naroda u Hrvatsku, izjavio je
Mićo Marić.
Doznake hrvatskih radnika u
inozemstvu donose više novaca od turističke sezone
Naknade hrvatskim radnicima iz
inozemstva, a posebice doznake što ih građani zaposleni diljem svijeta šalju u
gotovini i neformalnim kanalima svojim obiteljima i prijateljima već godinama
imaju na potrošnju i makroekonomsku stabilnost u Hrvatskoj znatno veći utjecaj
nego u većini ostalih članica Europske unije. Iako su mnoga predviđanja
govorila da će te doznake, gotov novac koji u Hrvatsku stiže iz inozemstva, oslabiti
u pandemiji, one su zapravo još jače pomogle kućanstvima u Hrvatskoj da se nose
s krizom. Ostale su stabilne u prošloj godini, a u prvoj polovini ove godine,
pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke (HNB), i dodatno su rasle, pa su tako
doznake u gotovini što su ih naši radnici iz inozemstva poslali svojim
obiteljima bile veće od prihoda koje je Hrvatska u isto vrijeme ostvarila od
dolazaka inozemnih turista, piše Novi list.
Znači od doznaka Hrvatska više
uprihodi nego od turizma. S doznakama i turizmom Hrvatska bilježi više od 50
posto ukupnih prihoda. Turizam je uvijek na klimavim nogama i sa stalnom
neizvjesnosti s toliko upitnika. Doznake su sigurne. Ne usuđujem se niti pomisliti
da je to jedan od razloga što se ništa, ili malo čini da se zaustavi
iseljavanje. Dakle, uhljebe na pozicije bez zdrave konkurencije, a
„konkurenciju“ razaslati širom svijeta da šalje novac za uhljebe.
Nikola Šimić Tonin, Zadar
