U IME OSNIVAČA 'SOLIDARNOST' OD OTP BANKE TRAŽI: Vratili ste 'Bagatu' 58 milijuna, vratite i ostalima 11 milijardi kuna!

U IME OSNIVAČA 'SOLIDARNOST' OD OTP BANKE TRAŽI: Vratili ste 'Bagatu' 58 milijuna, vratite i ostalima 11 milijardi kuna!

http://zadarski.slobodnadalmacija.hr/teme/clanak/id/25486/u-ime-osnivaca-solidarnost-od-otp-banke-trazi-vratili-ste-bagatu-58-milijuna-vratite-i-ostalima-11-milijardi-kuna

Nekadašnju Dalmatinsku banku u Zadru osnovalo je 123 poduzeća od kojih danas radi njih desetak, većina ih je likvidirana, a neka upravo prolaze kroz stečajni postupak. Banka je prošla kroz pretvorbu, jedno je vrijeme nosila naziv Nova banka, a danas je to OTP banka od koje, u ime radnika čija su je poduzeća osnovala, zadarska Udruga „Solidarnost“ traži čak 11 milijardi kuna. Iako su dionice netragom nestale u mutnom procesu uništavanja većine tih zadarskih poduzeća, u „Solidarnosti“ smatraju da „imaju zakonsko pravo kao pravni slijednici“ na vrijednost navodno zagubljenih „vlasničkih dionica“.

Svoj zahtjev temelje na pravomoćnoj nagodbi koju je nakon sudskog spora OTP banka 2008. godine sklopila s tvrtkom „Bagat precizna mehanika“, što je jedan jedini slučaj u kojemu je netko od osnivača banke obeštećen i to za čak 58 milijuna kuna! Ako je mogao jedan, moraju biti obeštećeni svi, smatraju u „Solidarnosti“, pa su na tom poslu angažirali splitsku pravnicu Mariju Brčić.

-Kontaktirala sam OTP banku zbog mirnog rješenja spora, ali oni tvrde da nema dokaza da su ta poduzeća bili osnivači banke, pa i dalje tražimo dokumentaciju koja bi to potvrdila. Banka od nas traži dokaze, broj dionica svakog poduzeća, njihove serijske brojeve i vrijednost, a to je veliki posao, jer do dokumentacije ne možemo doći ni u Hrvatskom fondu za privatizaciju ni u Središnjoj depozitarnoj agenciji. Poslane su prijave i USKOK-u i DORH-u u Zadru odakle su nam prije nekoliko dana odgovorili da prikupljaju informacije, izjavila je Marija Brčić.

Način na koji se „Bagat precizna mehanika“ izborila za 58 milijuna kuna rasvijetlio je dugogodišnji direktor poduzeća Šime Medić.

-Nekadašnja Dalmatinska banka je prošla pretvorbu po „modelu Ante Markovića“ još 1989., a mi smo pokrenuli sudski spor s bankom 1995. godine tražeći povrat naših 4-5 posto dionica vrijednih 92 milijuna kuna. Kada su 2008. godine vidjeli da će izgubiti spor, sklopljena je nagodba na 58 milijuna kuna, na 60 posto iznosa plus sudski troškovi, a mi smo s tim novcem isplatili zaostale plaće i obveze prema državi, kaže Medić pojašnjavajući da je raspolagao serijskim brojevima i vrijednostima dionica, ali da je ključni dokument kojega je pribavio bio elaborat o pretvorbi banke.

-Kada smo došli do elaborata, OTP banka je pristala na nagodbu. Banka vam nije dužna dati elaborat o pretvorbi, nije to dužna ni HNB, ali mi smo radili pritisak, nekoliko puta sam razgovarao s tadašnjim predsjednikom Stipom Mesićem i na koncu smo došli do elaborata. Ali, to je tek pola posla, poslije morate vidjeti gdje su dionice nestale i zašto. I danas je moguće doći do elaborata, ali za to vam treba nalog stečajnog suca koji to može zatražiti od HNB-a ili središnje depozitarne agencije, kaže Medić svjestan da je i tada moguć odgovor „mi taj dokument nemamo“.

Njegovo rješenje je bilo – angažiranje jednog zagrebačkog odvjetnika koji je svojim kanalima uspio doći do elaborata o pretvorbi.

-On se i sada nudi za pomoć, a morate znati da je dokumente možda moguće pronaći i u arhivu nekadašnje Narodne banke Jugoslavije. Mi smo novac dobili jer smo uporno tražili dokumente, kaže Medić po kojemu kod „osnivača u stečaju“ dokumente mogu zatražiti samo stečajni suci, ali to mogu učiniti i vlasnici desetak „preživjelih“ i poslovno aktivnih osnivača. 

U slučaju poduzeća koja su otišla u stečaj, priču o „osnivačkim dionicama“ moguće je oživjeti jedino kroz dokaze o „naknadno pronađenoj imovini“, zaključuje Medić.

„Daju nam lažne dokumente, kriminal zastarijeva…“ -Nailazimo na opstrukciju čak i u državnoj administraciji, pa dobivamo odgovore o dokumentaciji koja je nestala ili je uništena ili je nema ili nitko za nju ne zna. Ponekad dobivamo i lažne dokumente, a pretvorbeni i privatizacijski kriminal u međuvremenu ide u zastaru, naveli su Čedo Alić i Miljenko Marić iz Udruge „Solidarnost“. -Strašno je što među osnivačima Dalmatinske banke ima i poduzeća koja su danas u vlasništvu općina, gradova ili države, ali ni oni ne reagiraju, kao da ni njih nije briga što se dogodilo s našim novcem. Imate tu i Opću bolnicu Zadar kojoj kronično nedostaje novca, a i Bolnica je bile među osnivačima banke, što bi mogla biti vrijednost od nekoliko stotina milijuna kuna, rekao je Alić. „Solidarnost“ predlaže da se eventualno dobiveni novac unese u Fond za razvoj i revitalizaciju gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.